DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 6     <-- 6 -->        PDF

I). Kajha i f A. KrstiniO: VRSTI- RODA Alum 1.. I´ODHSNI] /A PROIZVODNJU BIOMASI-] Šumarski list br. 3 4. C´XXH (1998). 131-137


MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods


Istraživanja uspijevanja vrsta Alnus glutinosa (L.)
Gaertn., A. rubra Bong, i A. suhcordata C. A. Mey provedena
su u dva klonska testa (Šumarija Kutina, rasadnik
Gaj i u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i
dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu), te u jednom
komparativnom pokusu autovegetativno i generativno
razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet
Limbuš). Klonski materijal (ožiljenice) i sadnice, prije
osnivanja terenskih eksperimenata, razmnožene su i
uzgojene u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i
dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za klonski
materijal spomenutih vrsta joha korištene su reznice
s mlađih orteta sijanaca, kao i reznice s primarno zakorjenjenih
adultnih klonova, kako je vidljivo iz tablica
1., 2. i 3. Od ispitivanih vrsta, uz upotrebu stimulatora
zakorjenjivanja (IBA 4000 ppm), A. suhcordata je iskazala
najveći potencijal autovegetativnog razmnožavanja
(Krstinić &Kajba 1993). Negativni učinci rasta,
kao stoje npr. plagiotropni rast, može se kod pojedinih
genotipova eliminirati sukcesivnim razmnožavanjem
u pasažama.


Komparativni pokus autovegetativno i generativno
razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet Limbuš)
osnovan u proljeće 1990. godine, površine je 0,15
ha, a razmak sadnje iznosi 3 x 3 m. U spomenuti eksperiment
uključeni su i sijanci od svake pojedine vrste kao
kontrola u odnosu na klonski materijal. Klonski test od
pet klonova Alnus subeordata, (Šumarija Kutina, rasadnik
Gaj), osnovan je u proljeće 1993. godine, a razmak
sadnje iznosi 2x 2 m. U sklopu rasadnika Zavoda za
šumarsku genetiku i dendrologiju, ujesen 1992. godine
osnovan je matičnjak klonova za reprodukciju ovih triju
vrsta joha.


U terenskim eksperimentima tijekom jeseni 1997.
godine, pri različitim plantažnim starostima rameta u pojedinim
eksperimentima, izvršene su izmjere prsnog
promjera, totalnih visina i negativnog geotropizma
(plagiotropnog rasta). Procjena plagiotropnog rasta mjerena
je otklonom u cm u odnosu na vertikalu pri visini od
2,5 m, a izražena je i u postotcima u odnosu na totalnu
visinu (Tablica 1., 2. i 3.).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion


Između istraživanih triju vrsta joha koje pripadaju
podrodu Gymnothyrsus (Spach) Regel, utvrđena je značajna
genetska varijabilnost u produkciji i preživljavanju,
a njihovi su klonski testovi osnovani na različitim
tipovima tala.


U komparativnom pokusu autovegetativno i generativno
razmnoženih joha, osnovanom natresetno-glejnom
tipu tla (Šumarija Kloštar Podravski), znatno bolju
produkciju iskazali su klonovi i sijanci Alnus suhcordata
u odnosu na A. glutinosa i A. rubra. Prosječni prsni
promjer za klonove Alnus suhcordata, kod plantažne
starosti 2 + 8 godina, iznosio je od 15,1 do 23,6 cm.
Širina varijabilnosti kod klonova kretala se od 11,0 do
28,5 cm. Sijanci A. suhcordata, kod starosti od 5 + 8 godina,
imali su prosječni prsni promjer 21,5 cm (Tab. 1).


Klonovi crne johe, koji su pripadali dvjema domaćim
provenijencijama (Podravina i Posavina) te jednoj francuskoj,
imali su prosječni prsni promjer od 9,5 do 13,7
cm kod plantažnih starosti 3 + 8 i 5 + 8 godina. Širina varijabilnosti
za prsni promjer kretala se od 7,0 do 16,0 cm.
Generativni materijal crne johe imao je prosječni prsni
promjer od 10,2 cm, sa širinom varijabilnosti od 6,0 do
15,5 cm, pri plantažnoj starosti 5 + 8 godina.


Od posađenog jednog klona i sijanaca A. rubre preživjela
je samo jedna rameta klona AR s prsnim promjerom
od 16,0 cm i totalne visine od 6,0 m.


Prosječne totalne visine kod klonova A. subeordata
u spomenutom pokusu kretale su se od 11,0 do 13,0 m,
sa širinom varijabilnosti od 9,0 do 15,0 m (Tab. 1).
Sijanci A. subeordata imali su prosječnu visinu od
12,0 m.


Vrijednosti prosječnih visina za crnu johu kretale su
se od 7,5 do 11,0 m, a širina varijabilnosti kretala se od
7,0 do 12,5 m. Generativno potomstvo crne johe imalo
je prosječnu visinu 9,5 m, u rasponu od 6,0 do 11,0 m.


Vidljivo je da je debljinski i visinski prirast klonskog
i generativnog materijala u komparativnom pokusu
znatno veći kod introducirane vrste A. subeordata u
odnosu na autoktonu crnu johu i američku vrstu A.
rubra. Najbolje rezultate iskazao je klon V 286 i time
potvrdio da se selekcijom u generativnim potomstvima,
uz mogućnost vegetativnog fiksiranja superiornih jedinki
može ostvariti značajna genetska dobit u produkciji
drvne mase (SI. 1)


Izučavanjem plagiotropnog rasta utvrđeno je da se
kod vrste A. subeordata kretala prosječno od 12 do
22 % u odnosu na vertikalu, a zavisno od klona. Generativni
materijal A. subeordata imao je prosječni plagiotropni
rast od 16 %.


Kod klonova crne johe plagiotropnost je imala prosječne
vrijednosti od 0 do 28 %, dok je kod sijanaca ona
iznosila 6 %.