DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Dr. Primož S i n o v č i ć, Dr. Hojka K. r a i g h e r U povodu tragične nesreće prijatelja, kolega iz Šumarskog instituta Jastrebarsko U utorak poslijepodne 10. veljače 1998. na cesti Gračac-Knin tragično je završio životni put šestorice hrvatskih šumara. Dr. Nikola Komlenović, dr. Petar Rastovski, dr. Branimir Mayer, mr. Goran Bušić, mi. Zlatko Perić i prof. dr. Ante Krstinić, poginuli su u prometnoj nesreći, koja je zadala strahovit udarac hrvatskoj znanosti na području šumarstva. (Slijedi kraći prikaz područja rada za svakog pojedinca, koji izostavljamo jer je o tome detaljnije pisano u prošlom broju Š. L.) U proteklim godinama su se između slovenskih istraživača Šumarskog instituta Slovenije i Šumarskog ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI instituta Jastrebarsko razvile brojne stručne i prijateljske veze. Kao podsmjeh sudbine smo tik pred nesreću, primili obavijest o prihvaćenom hrvatsko-slovenskom MTZ projektu u kojeg su bili uključeni svi preminuli. U svoje ime i u ime kolega, zahvalio bi se za uvijek topao prijem i stručna mišljenja svojega mentora dr. N. Komlenovića, s kojim sam se susretao u institutima i stručnim susretima kod kuće i u inozemstvu. Nedostajat će mi njegov ljubazni osmjeh, ljudska toplina te širina znanja i znanstvena radoznalost, koja tako nedostaje nekim novovremenskim modernim stručnjacima u našem istraživačkom radu Hrvatske inačice teksta pripremio: H. Jakovae, dipl. inž. šum. Međunarodna konferencija: "Potrajno gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša" U svezi s velikim vodotehničkim zahvatima koji se u budućnosti predviđaju u arealu nizinskih šuma Posavine i Podravine, Hrvatsko šumarsko društvo u zajedništvu s Hrvatskim energetskim društvom i zakladom "EURONATUR" iz Njemačke, organiziraju Međunarodnu konferenciju na kojoj bi se trebalo raspravljati o rješenjima kojanebi izazvala štete u šumama. Dosadašnja iskustva pokazuju kako je svaka struka zastupala isključivo svoje interese zanemarivši šume i njihovu sirovinsku i ekološku funkciju. Na ovoj Konferenciji, kojoj će uz naše strukovnjake biti nazočni i oni iz Njemačke, Austrije i Slovačke, pokušat će se pronaći kompromis između interesa šumarstva, energetike, vodoprivrede i zaštite prirode i okoliša . Veliko iskustvo u izgradnji vodnih stuba imaju kolege iz Njemačke (Rajna, Majna, Dunav), pa od njih očekujemo i najveću pomoć. Rasprava će se pretežito voditi o planiranoj hidroelektrani Novo Virje na Dravi. U prilogu dajemo program Konferencije i očekujemo odaziv kolega koji gospodare nizinskim šumama. Cilj konferencije: Pronalaženje mogućnosti održivoga razvitka u prostoru riječnih dolina Drave i Mure u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na šumoviti krajolik Vrijeme održavanja: od 10,00 sati 27. 5. do 14,00 sati 28.5.1998. Mjesto: Goethe Institut Zagreb, Ulica grada Vuko vara 64 Jezik: hrvatski i njemački sa simultanim prevođenjem Pokrovitelj: DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE Organizatori: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO I STIFTUNG FUER EUROPAEISCHE NATURERBE "EURONATUR" Suorganizatori: AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI, POKRET PRIJATELJA PRIRODE "LIJEPA NAŠA" HRVATSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO, HRVATSKO DRUŠTVO ZA ODVODNJU I NAVODNJAVANJE, HRVATSKO DRUŠTVO ZA VELIKE BRANE, HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA I MORA, HRVATSKO GEOLOŠKO DRUŠTVO I HRVATSKO HIDROLOŠKO DRUŠTVO Organizacijski odbor: Predsjednici i tajnici Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga energetskoga društva i predstavnici "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb i Akademija šumarskih znanosti. Referati se izlažu po temaskim cjelinama od 3 do 4 referata po 15 min. sa zajedničkom raspravom od 15 min. na kraju tematske cjeline 27. 5. 1998 10,00 do 12,00 sati Pozdravi: Dr. A. Kutle, ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša Republike Hrvatske, dr. Tardy, Mađarska, dr Bergin Slovenija i dr. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 54 <-- 54 --> PDF |
IZLAGANJA REFERATA B. Bergman :Opće gospodarenje vodama u rječnim nizinama B. Prpić: Uloga šumskih ekosustava u održivome razvoju Podravine G Gr a n ić,M. Zeljko i H. Baš i ć: Razvoj energetskog sustava s naglaskom na izgradnju hidroelektrana H. Beraković iZ. Mahmutović: Hidroelektrane i održivi razvoj Rasprava 15 min. Odmor 30 min. 12,30 do 13,30 sati V. Jović, Z. Pletikapić, D. Borović i A. Kreković: Stanje podzemnih voda na području HE Novo Virje V.Sečen: Podzemne vode i nizinske šume Z. Seletković i I. Tikvić: Klimatska i hidrološka funkcija nizinskih šumskih ekosustava Rasprava 15 min. Odmor za ručak 15,00 do 16,00 sati S. Meštrović: Značenje sirovinske i energetske funkcije podravskih nizinskih šuma V.Jović, B. Franko vic i Z. Pletikapić: Utjecaj dravskih hidroelektrana na podzemne vode E. Klimo: Ekološke posljedice u nizinskim šumama poslije izmjene vodnog režima u području južne Moravske Rasprava 15 min. Odmor 30 min. 16,30 do 17,30 sati S. Mišetić, Z. Mahmutović i Đ. Hatić: Utjecaj HE N. Virje na okoliš S. Matić, M. Oršanić iL Anić: Utjecaj promjene stanišnih prilika na strukturu, razvoj i proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava M. Kerovec: Ekosustav rijeke Drave i utjecaj planirane HE N. Virje na okoliš Rasprava 15 min. 28. 5. 1998. 8,30 do 9,45 sati D. Biondić: Morfološke promjene Drave E. Rast: Utjecaj vodnih stuba na riječni ekosustav i kopnene ekosustave u dolini rijeke Rajne A. Mohl i U. Schwarz: Utjecaj vodotehničkih zahvata na riječni tok Drave između Botova i Ferdinandovca Lj. Aleksić: Praćenje stanja i kakvoće vode na po dručju HE N. Virje Rasprava 15 min. Odmor 30 min. 10,15 do 11,15 sati M. L iška : O rješenju zaštite okoliša uz HE Gabčikovo u Republici Slovačkoj A. Zinke: O utjecaju vodne stube Gabčikovo na vodeni ekosustav J. Vukelić: Utjecaj hidroloških promjena na vegetacijski sastav nizinskih suma Raprava 15 min. Odmor 30 min. 11,45 do 12,45 sati B. Prpić i H. Ja kovač: Značenje općekorisnih funkcija nizinskih šuma u usporedbi s planiranim energetskim koristima HE N.Virje R. Brunner: Hidroelektrana ili nacionalni park, ekonomska analiza prihoda i troškova u Austriji M. Schneider- J´acoby: Održivi razvitak Pomurja i Podravine kao šansa unapređenja graničnoga prostora između Austrije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske Rasprava 15 min. Završna rasprava i zaključci Završetak oko 14 sati B. Prpić |