DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 52 <-- 52 --> PDF |
koji ih rabe. Da lije baš tako? Još prije nego što smo dobivena rješenja uspjeli primijeniti u praksi, brzopleto, bez prethodne stručne kritičke prosudbe i bez sudjelovanja šumarske struke, pripremaju se zakonske odluke, koje će opet imati dalekosežne posljedice za šume i šumarstvo. U cjelini očita je nakana da se problemi u poljoprivredi rješavaju na račun šuma, stoje samo na prvi pogled mudro rješenje. Ne ponašamo li se u trenucima možda i sami suviše samozadovoljno, ili pak prečesto bježimo od stvarnih šumarskih problema? Verbalno kićenje o prirodnom i potrajnom gospodarenju prati zasigurno svaki stručni razgovor, no najčešće nema realne podloge u svakodnevnom upravljanju šumama. Pri oblikovanju nekih stručnih rješenja sudjeluju također i šumari. Da li smo ih spremni upitati ili tražiti njihovu odgovornost za stručno pogrešne ili samodopadljive koncepte, ili pak za sugestije pri ostvarenju usvojenih zakonskih rješenja? Osnovno pitanje na koje moramo odgovoriti a tiče se uspješnosti je da li se pri gospodarenju šumama optimalno poštiva gospodarska, ekološka i socijalna funkcija svojstava šuma, stoje temeljni ustavni zahtjev gospodarenja. Za takvo usklađeno razumijevanje potreban je radni udio svih koji sudjeluju u gospodarenju šumama, tj. svi koji djeluju na pojedinim područjima gospodarenja s šumama. Pri tome nije najopasnija slabo promišljena politika, koja se i koja će se zasigurno miješati u šumarstvo. Brinuti nas mora što se u šumarskoj struci počela javljati malodušnost, a sve je manji interes za istinski stručni i inventivni rad. Desetljećima to je bila odlika slovenskih šumara, koji su bili uvažavani po cijelome svijetu. Struka, koja se miri sa svojom nemoći, osuđena je na propast. Odgovor šumara na sve rečeno mora biti težnja na kvaliteti kao i odgovornost. Odgovor su jače zbijeni šumarski redovi. Uz stručno argumentirane rasprave premostiti će razlike šumarskih institucija. To je jedini vjerodostojni temelj za djelovanje koji vodi u bolju budućnost slovenskih šuma i šumarstva. Bojan J u r k o, predsjednik Celjsko šumarsko društvo predstavljanje djelatnosti Celjsko šumarsko društvo od 1997. godine pod ovim nazivom, nastavlja tradiciju djelovanja Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvarstva Celja. Broji 70 članova, otvorenog je tipa, i omogućuje učlanjenje i stručnjacina "graničnih područja šumarstva" (uređenje prostora, zaštita prirode, ekologija, biologija itd.). Glavne djelatnosti u nekoliko zadnjih godina bile su: Izobrazba: izvođenje radionica i jednodnevnih seminara, tzv. izobrazbeni dani (tehnologija rada s procesorom, problematika potkornjaka, obilasci Kočevskog roga, Trnovske šume, šuma Prekomurja i krša). Sudjelovanje u aktivnostima Saveza šumarskih društava Slovenije: sudjelovanje u stručnim savjetovanjima te društvenim i športskim priredbama u okviru Saveza šumarskih društava Slovenije (republička skijaška natjecanja, natjecanja triju država, europsko šumarsko skijaško prvenstvo, putovanja itd.). Organizacija višednevnih stručnih ekskurzija i izleta u inozemstvo: U zadnjih nekoliko godina putovalo se u Englesku, Grčku, dva puta u Španjolsku (Katalonija, Madrid), Njemačku (Schwarzwald), Švicarsku, Austriju, na Korziku, u Egipat, Tursku i Tunis. Popularizacija šumarstva: popularizacija među predškolskom i školskom omladinom, stručno vodstvo po "šumskim poučnim stazama" (Pekcl u Savinjskoj dolini i Boč), skrb za održavanje europskog pješačkog puta E6, aktivnosti prigodom Tjedna šuma (savjetovanja, izložbe, sudjelovanje u sredstvima javnog priopćavanja itd.), otvaranje "šumarske škole" u Rogaškoj Slatini. Sportska djelatnost: svake godine organizacija skijaškog natjecanja i teniskog turnira, povremene utakmice u kuglanju i gađanju zračnom puškom. Susreti s drugim šumarskim društvima: razmjena ekskurzija i iskustava u radu u društvima, športski susreti. Celjsko je šumarsko društvo uspjelo u vrijeme burnih promjena u gospodarstvu te u vrijeme razbijanja dosadašnje kadrovski homogene populacije djelatnika unutar šumskih gospodarstava, sačuvati prilično visok stupanj motiviranosti za rad i suradnju. Pokazalo se da je sudjelovanje u radu društva dobar oblik povezivanja šumara i njihovih istomišljenika zbog toga će se takav stav nastojati održati i proširiti ga na sljedeća područja: - izobrazba članstva - organiziranje zanimljivih predavanja iz područja psihologije (komunikologija, tehnika učenja, osobni razvoj itd.), kraće jednodnevne ekskurzije koje će organizirati i voditi članovi društva - ustanovljavanje stalnih društvenih komisija (za izobrazbu, popularizaciju, šport) - unapređenje i proširenje međudržavne suradnje - proširenje športske djelatnosti na područje planinarstva i športova na vodi - zabavna djelatnost - npr. šumarska večer s plesom, organizirane posjete kulturnim i zabavnim priredbama. Raznolika društvena aktivnost traži također i odgovarajuće financijsko pokriće. Godišnja članarina, koja pojedinačno iznosi 5.000 SIT (oko 185 kn) neće biti dovoljna, pa je namjera zamoliti za pomoć neke sponzore i šumarsku struku. Ako Vas zanima suradnja, obratite se na adresu koja glasi: Celjsko gozdarsko društvo, Ljubljanska 13, 3000 Celje, tel.(063)442-016. |