DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Posebno se autor zadržava na problemu prirodne obnove sastojina crnogoricom (uglavnom smrekom i o. borom), koje su u prijašnjim stoljećima osnovane na ranije autoktonim šumama hrasta kitnjaka i bukve. Problemi koji u ovim sastojinama nastaju su pojava truleži, potkornjaci, štete od vjetra i snijega. Posebno ukazuje da je kod većine ovih šuma, uslijed degradiranja tla, došlo do znatnog smanjenja prirasta drvne mase (u trećoj i četvrtoj generaciji). Da bi se stanje popravilo, preporučuje obnovu autoktonih vrsta drveća i prevođenje prirodnim putem ove najčešće čiste sastojine, u mješovite šume bjelogorice i crnogorice. Ovo je vrijedan udžbenik za studente, a i veoma koristan priručnik za šumarske stručnjake u praksi. Hans Leibundgut: WALDPFLEGE (Njega šuma). III prerađeno i dopunjeno izdanje. 214 stranica, 14 crno-bijelih fotografija, 17 grafičkih prikaza. Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart, 1984. 42 SFr / 50 DM. Na samom početku, autor izlaže materiju koja se odnosi na njegu šuma od najranije razvojne faze do pred kraj produkcijskog razdoblja. Autor detaljno obrazlaže ciljeve i osnovu njene šuma. U prvom poglavlju govori se o značenju njege šuma, razvojnim fazama sastojine, klasifikaciji stabala te utjecaju okoliša i nasljednih svojstava na njegu šuma. Znakovito mjesto zauzima poglavlje o utjecaju njege šuma na pojedine taksacijske elemente (visinu i visinski prirast, debljinu i debljinski prirast), ulogu sporedne sastojine u razvoju glavne sastojine, kao i bitna obilježja i greške stabala. Posebno poglavlje odnosi se na mjere i funkcije njege šuma, s posebnim osvrtom na njegu šuma u pojedinim razvojnim fazama (njega mladika.,njega guštika, selektivna proreda, svijetle prorede), njega sporedne sastojine. Posebice je interesantno obrađeno pitanje proreda kojima je cilj prevođenje sastojina u druge gospodarske oblike (čiste u mješovite, niske i srednje u visoke šume i dr.). Posebnu pozornost autor posvećuje njezi preborne šume, njezi šuma u visoko planinskom području te dodatnim mjerama kojim je zadaća poboljšanje proizvo * GOZDARSKI VESTNIK, godina 56, br. 2, ožujak 1998. Oslobodimo se osjećaja nemoći, uspostavimo stručni dijalog, naslov je uvodnika autora dr. Iztoka VVinklera. Slovensko šumarstvo doživjelo je poslije osamostaljenja u procesu društvene i gospodarske dnje po količini i kvaliteti stabala (rezanje grana, prihranjivanje, zašita od šteta koje pričinjava divljač i domaća stoka i slično). Zasebno poglavlje posvećeno je planiranju i njezi šuma, koje pak obuhvaća planiranje njege šuma, organizaciju i samu njegu šuma. Na kraju je autor ukratko izlazio biografiju Walter-a Schädelina, autora novog pristupa njezi šuma. Za ovaj rad korišteno je 184 izvora strane i domaće literature, što povećava, značenje ovog udžbenika i priručnika. Hans Leibundgut: DIE AUFFORSTUNG (Pošumljavanje). 88 stranica, 8 crno-bijelih fotografija. Verlag: Haupt, Bern-Stuttgart, 1982. 34 SFr/ 39 DM. U ovoj knjizi autor na prvom mjestu izlaže svrhu i zadatak pošumljavnja, značenje poznavanja ekoloških obilježja površina predviđenih za pošumljavanje. Posebno je značenje koje autor poklanja prirodnom nasijavanju golih površina, raznim pionirskim vrstama (jasika, breza, vrbe, johe, borovi i si.). Autor ukazuje na uvjete uspješnog, prirodnog nasijavanja te prirodnom tijeku prirodne obnove ovih inicijalnih šuma prema klimatogenoj šumskoj zajednici ili unošenju vrsta koje će formirati buduću sastojinu. Za uspjeh pošumljavanja, preporučuje se izvođenje potrebnih pripremnih radova (zaštita od erozije, popravljanje fizikalnih i kemijskih uvjeta itd.) Pri podizanju zasada na većim površinama, ukazuje se na štetočine i bolesti koje se masovno mogu pojaviti, što može ugroziti podignute zasade. Posebnu pozornost autor posvećuje projektiranju i izvođenju pošumljavanja, pri čemu valja voditi računa o odgovarajućoj vrsti drveća i provenijenciji, proizvodnji sadinca i opskrbi sadnicama, izvođenju pošumljavanja, te njezi podignutih zasada. Na kraju autor je istakao značenje pošumljavanja u specifičnim uvjetima, (fliš, livade, pašnjaci, vrištine, dine i krš). Knjiga može poslužiti kao odličan udžbenik, a za praktičare šumare, kao odličan priručnik. K. Pintarić preobrazbe mnogo potresa. Nešto potrebnih zbog neprilagodbe novim prilikama, a još više zbog odluka koje nisu imale nikakve istinske strukovne podloge ili pak nisu poštovale prihvaćene zakonske norme. Nakon usvajanja novog zakona o šumama 1993. godine očekivali smo da će se prilike stabilizirati na zajedničku društvenu korist, te korist vlasnika šuma i onih |