DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 50 <-- 50 --> PDF |
U poglavlju koje se odnosi na uzgajanje bjelogoričnih šuma, autor posebnu pozornost posvećuje cilju gospodarenja, izboru vrsta drveća, njezi šuma, njihovoj prirodnoj obnovi. Kada je u pitanju izbor vrsta drveća, u obliku tablice autor daje sastav autoktonih vrsta drveća u pojedinim šumskim zajednicama, te vrste drveća koje su gosti u pojedinim šumskim zajednicama. Kada je u pitanju njega bjelogoričnih šuma, i maksimalan udjel najkvalitetnije drvne mase, od najranije mladosti neophodno je provoditi njegu šuma, jer je većina njih sklona formiranju nekvalitetnih nadraslih stabala u svim razvojnim fazama (tzv. vukova), koji su loše kvalitete. Preporučuje miješanje vrsta drveća u skupinama, jer se na taj način može znatno utjecati na kvalitetu i na korišćenje mikroekoloških razlika staništa. Pri prirodnoj obnovi bjelogoričnih šuma autor ukazuje na probleme koji se javljaju prilikom obnove (goline, obilnost plodonošenja, korov kao smetnja uspješnoj prirodnoj obnovi i drugo). Na kraju daje objašnjenja za pojedine stručne izraze. Iako su u radu obrađene bjelogorične šume Švicarske, knjiga može poslužiti i kao udžbenik i kao priručnik. Hans Leibundgut:DERWALD IN DER KULTURLANDSCHAFT (Šuma u kultiviranom krajobrazu). 205 stranica, 35 crno-bijelih fotografija, 27 tablica i 20 grafičkih prikaza. Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart, 1985. 52 SFr/62 DM. U proslovu, t.j. u uvodnom dijelu, autor ukazuje na šumu kao ekosustav drveća, grmlja, prizemne flore, životinja koje žive u šumi, a posebice na sastojinsku klimu i šumsko tlo. U prvom poglavlju detaljno se obrazlaže, pojava šume kao ekosustava, sastojinska klima, uvjeti stvaranja šumskog tla, te biljni i životinjski svijet u šumi. Drugo poglavlje posvećeno je utjecaju šume na okoliš, kao stoje npr. režim voda. Posebno se ističe utjecaj šume na kvalitetu izvora i podzemne vode, zatim šumu kao zaštitu tla od erozije, šumu kao značajnog čimbenika u suzbijanju lavina, šumu kao čimbenika zaštite od štetnog djelovanja vjetra. Posebice se govori o ulozi šume kao vjetrobranom pojasu u zaštiti poljoprivrednih kultura. Šume mijenjaju okoliš, služe kao objekti za odmor i rekreaciju, kao zaštita prirode, a značajan su energent i sirovina za industrijsku preradu. Na kraju ovog poglavlja razmatra se problem vrednovanja šuma. Autor ukazuje na opasnosti koje prijete šumi, kao što su krčenje šuma, štetne misije koje uzrokuju umiranje šuma, posebice jele, ekstremno hladne zime, te sušne godine, a govori o štetnicima i pojavi raznih bolesti. Ove štete prisutne su u svim vrstama šuma i drveća, posebice na crnogorici koja zadržavaju iglice po više godina, zatim govori o promjeni režima voda, o štetama od divljači, itd. Posebno poglavlje posvećeno je zadacima uzgajanja šuma, koje osim proizvodne funkcije, koja je sekundarna, imaju i ostale korisne funkcije. Tu se znakovito naglašava cilj koji je postavljen, a odnosi se na uzgajanje šuma. To je izbor vrsta drveća i primjena odgovarajuće tehnike u obnovi šuma. Autor zaključuje daje ove šume potrebito održati i provoditi sve mjere njege koje šume zahtijevaju, posebice zbog toga da ispune svoju zadaću. Hans Leibundgut: DIE NATÜRLICHEWALDVERJÜNGUNG (Prirodno pomlađivanje). II prerađeno i prošireno izdanje. 107 stranica, 20 crno-bijelih fotografija. Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart, 1984. 42 SFr/48,50 DM. Ovu knjigu treba gledati kao nastavak knjige "Die Waldpflege (Njega šuma ) iz 1966. godine. Pri razradi ovog vrlo značajanog pitanja, pitanja gospodarenja šumama, autor je problem obradio u više poglavlja. U uvodnom dijelu posebnu pozornost posvećuje prirodnom tijeku života šume, cilju njezina uzgajanja te proizvodnom potencijalu staništa, uzimajući u obzir sve šumsko-uzgojne mjere koje vode tome cilju, a isto tako i o postojećoj proizvodnji na određenom staništu. U posebnom poglavlju govori se o planiranju prirodne obnove šuma, koje obuhvaća izdvajanje pomladnih jedinica, vrijeme obnove, o vremenskom i prostornom rasporedu koji se zasniva na planiranju gospodarenja za cijelu gospodarsku jedinicu, a koja se temelji na nauci o prirastu i prinosu, te uređajnim, gospodarskim i šumsko- uzgojnim procjenama. Autor posebno razmatra pitanje kao stoje cilj obnove prirodne obnove sastojina te izbor vrsta drveća. U poglavlju o tehnici prirodne obnove govori se općenito o prirodnoj obnovi visokih, niskih i srednjih šuma. Kada je u pitanju obnova visokih šuma, autor navodi najvažnije metode prirodne obnove u visokim šumama, kao npr. na golim površinama, pod ravnomjernim sklopom sastojine, o obnovi s ruba sastojine, nejednoličnim oplodnim sjačama, "femelšlag". Posebice se govori o obnovi prebornih šuma, sa svim prednostima i manama. Posebno značenje ima područje prirodne obnove tj. obnove u visokoplaninskom području, gdje postoje vrlo nepovoljni uvjeti za prirodnu obnovu (usporeno razlaganje listinca, pojava sirovog humusa, jako zakorovljavanje, rijetke godine plodonošenja. |