DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXII (1998), 131-137 UDK 630* 238 (Alnus L.) 001. VRSTE RODA Alnus L. PODESNE ZA PROIZVODNJU BIOMASE SPECIES OF THE GENUS Alnus L. SUITABLE FOR BIOMASS PRODUCTION Davorin KAJBA* i f Ante KRSTINIĆ Posvećeno mome učitelju Prof. dr. Anti Krstiniću Dedicated to my teacher Prof. dr. Ante Krstinić SAŽETAK: U tri istraživane pokusne plohe najbolje rezultate u produkciji biomase iskazali su klonovi i sijanci aloktone vrste A. subcordata, u odnosu na klonski i generativni materijal A. glutinosa iz domaćih provenijencija, dok je najslabije rezultate imala druga introducirana vrsta A. rubra. Utvrđena međuklonska varijabilnost kod najproduktivnije vrste A. subcordata daje mogućnost selekcije superiornih genotipova i ostvarenje daljnjeg povećanja produkcije, uz njihovo uspješno rutinsko vegetativno razmnožavanje reznicama. Sukcesivnim autovegetativnim razmnožavanjem moguće je eliminirati negativni geotropizam i poboljšati njihovu kvalitetu. U istraživanim pokusima osnovanim na pseudogleju i tresetno-glejnom tipu tla, dobro preživljavanje iskazali su A. subcordata i A. glutinosa dok se A. rubra pokazala nepodesnom za uzgoj na istraživanim staništima. Ključne riječi: Alnus subcordata, A. glutinosa, A. rubra,biomasa. UVOD Introduction Uspješne metode autovegetativnog razmnožavanja Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na i multiplikacija izabranih genotipova triju vrsta joha, prirodne šumske ekosustave, a globalne klimatske proAlnus glutinosa (L.) Gaertn., A. rubra Bong, i A. submjene uz povećanje atmosferskog C02, te proizvodnja cordata C. A. Mey, omogućile su osnivanje klonskih energije i njegova potrošnja, jedni su od najkomplektestova. Budući da različite vrste unutar istog roda, kao snijih problema današnjice. Proizvodnja biomase sadri jedinke unutar pojedine vrste imaju različita morfo žana je u mogućnosti fiksiranja energije kao produkta loška i fiziološka obilježja te razlike u kvaliteti i pro fotosinteze. Proizvodnja biomase i bioenergetske plan dukciji drvne mase, superiorne genotipove moguće je taže danas su od velikog značenja, jer je tako proizve umnažati jedino vegetativnim putem. Od metoda vege dena energija dobivena od atmosferskog C02, a stvo tativnog razmnožavanja za potrebe operativnog šumar renje kisik tijekom procesa fiksiranja solarne energije, stva najprikladnija je metoda razmnožavanja iz reznica, pa nema stvaranja novih količina C02 ili štetnih emisija koja je omogućena i kod vrsta roda Alnus L. uz pomoć koje stvaraju fosilna goriva. stimulatora zakorjenjivanja, koje se inače ne mogu ru tinski autovegetativno razmnožavati. Ove metode omoU istraživanja produkcijske sposobnosti, za eventugućuju brzo umnažanje selekcioniranih genotipova za alno podizanje specijalnih nasada za proizvodnju bioosnivanje nasada za proizvodnju biomase, podizanja mase, osim autoktone vrste A. glutinosa (L.) Gaertn., klonskih sjemenskih plantaža joha, konzervaciju adul-uključene su i dvije alohtonc vrste A. subcordata C. A. tnih stabala ili za istraživanja različitih genetskih i fiMey porijeklom iz Irana i A. rubra Bong, iz SAD-a. zioloških problema u klonskom šumarstvu. Johe također, kao meliorativne vrste utječu i na porast koncentracije ukupnog i lako hidrolizirajućeg dušika u tlu, zbog njihove sposobnosti vezanja slobodnog dušika. * Dr. sci. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I). Kajha i f A. KrstiniO: VRSTI- RODA Alum 1.. I´ODHSNI] /A PROIZVODNJU BIOMASI-] Šumarski list br. 3 4. C´XXH (1998). 131-137 MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods Istraživanja uspijevanja vrsta Alnus glutinosa (L.) Gaertn., A. rubra Bong, i A. suhcordata C. A. Mey provedena su u dva klonska testa (Šumarija Kutina, rasadnik Gaj i u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu), te u jednom komparativnom pokusu autovegetativno i generativno razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet Limbuš). Klonski materijal (ožiljenice) i sadnice, prije osnivanja terenskih eksperimenata, razmnožene su i uzgojene u rasadniku Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Za klonski materijal spomenutih vrsta joha korištene su reznice s mlađih orteta sijanaca, kao i reznice s primarno zakorjenjenih adultnih klonova, kako je vidljivo iz tablica 1., 2. i 3. Od ispitivanih vrsta, uz upotrebu stimulatora zakorjenjivanja (IBA 4000 ppm), A. suhcordata je iskazala najveći potencijal autovegetativnog razmnožavanja (Krstinić &Kajba 1993). Negativni učinci rasta, kao stoje npr. plagiotropni rast, može se kod pojedinih genotipova eliminirati sukcesivnim razmnožavanjem u pasažama. Komparativni pokus autovegetativno i generativno razmnoženih joha (Šumarija Đurđevac, lokalitet Limbuš) osnovan u proljeće 1990. godine, površine je 0,15 ha, a razmak sadnje iznosi 3 x 3 m. U spomenuti eksperiment uključeni su i sijanci od svake pojedine vrste kao kontrola u odnosu na klonski materijal. Klonski test od pet klonova Alnus subeordata, (Šumarija Kutina, rasadnik Gaj), osnovan je u proljeće 1993. godine, a razmak sadnje iznosi 2x 2 m. U sklopu rasadnika Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju, ujesen 1992. godine osnovan je matičnjak klonova za reprodukciju ovih triju vrsta joha. U terenskim eksperimentima tijekom jeseni 1997. godine, pri različitim plantažnim starostima rameta u pojedinim eksperimentima, izvršene su izmjere prsnog promjera, totalnih visina i negativnog geotropizma (plagiotropnog rasta). Procjena plagiotropnog rasta mjerena je otklonom u cm u odnosu na vertikalu pri visini od 2,5 m, a izražena je i u postotcima u odnosu na totalnu visinu (Tablica 1., 2. i 3.). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion Između istraživanih triju vrsta joha koje pripadaju podrodu Gymnothyrsus (Spach) Regel, utvrđena je značajna genetska varijabilnost u produkciji i preživljavanju, a njihovi su klonski testovi osnovani na različitim tipovima tala. U komparativnom pokusu autovegetativno i generativno razmnoženih joha, osnovanom natresetno-glejnom tipu tla (Šumarija Kloštar Podravski), znatno bolju produkciju iskazali su klonovi i sijanci Alnus suhcordata u odnosu na A. glutinosa i A. rubra. Prosječni prsni promjer za klonove Alnus suhcordata, kod plantažne starosti 2 + 8 godina, iznosio je od 15,1 do 23,6 cm. Širina varijabilnosti kod klonova kretala se od 11,0 do 28,5 cm. Sijanci A. suhcordata, kod starosti od 5 + 8 godina, imali su prosječni prsni promjer 21,5 cm (Tab. 1). Klonovi crne johe, koji su pripadali dvjema domaćim provenijencijama (Podravina i Posavina) te jednoj francuskoj, imali su prosječni prsni promjer od 9,5 do 13,7 cm kod plantažnih starosti 3 + 8 i 5 + 8 godina. Širina varijabilnosti za prsni promjer kretala se od 7,0 do 16,0 cm. Generativni materijal crne johe imao je prosječni prsni promjer od 10,2 cm, sa širinom varijabilnosti od 6,0 do 15,5 cm, pri plantažnoj starosti 5 + 8 godina. Od posađenog jednog klona i sijanaca A. rubre preživjela je samo jedna rameta klona AR s prsnim promjerom od 16,0 cm i totalne visine od 6,0 m. Prosječne totalne visine kod klonova A. subeordata u spomenutom pokusu kretale su se od 11,0 do 13,0 m, sa širinom varijabilnosti od 9,0 do 15,0 m (Tab. 1). Sijanci A. subeordata imali su prosječnu visinu od 12,0 m. Vrijednosti prosječnih visina za crnu johu kretale su se od 7,5 do 11,0 m, a širina varijabilnosti kretala se od 7,0 do 12,5 m. Generativno potomstvo crne johe imalo je prosječnu visinu 9,5 m, u rasponu od 6,0 do 11,0 m. Vidljivo je da je debljinski i visinski prirast klonskog i generativnog materijala u komparativnom pokusu znatno veći kod introducirane vrste A. subeordata u odnosu na autoktonu crnu johu i američku vrstu A. rubra. Najbolje rezultate iskazao je klon V 286 i time potvrdio da se selekcijom u generativnim potomstvima, uz mogućnost vegetativnog fiksiranja superiornih jedinki može ostvariti značajna genetska dobit u produkciji drvne mase (SI. 1) Izučavanjem plagiotropnog rasta utvrđeno je da se kod vrste A. subeordata kretala prosječno od 12 do 22 % u odnosu na vertikalu, a zavisno od klona. Generativni materijal A. subeordata imao je prosječni plagiotropni rast od 16 %. Kod klonova crne johe plagiotropnost je imala prosječne vrijednosti od 0 do 28 %, dok je kod sijanaca ona iznosila 6 %. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 7 <-- 7 --> PDF |
D. Kajba i f A. Krstinic: VRSTE RODA Alnus L. PODESNE ZA PROIZVODNJU BIOMASH Šumarski list br. 3 4. CXXII (1998), 131-137 Tab. 1 Uspijevanje autovegetativno i generativno razmnoženih joha Tab. 1 Growingofautovegetatively and generatively propagated alders Šumarija Kloštar Podravski - Forest range office Kloštar Podravski Red. Oznaka Orteta Starost Starost Prsni Plagiotropan Preživljabr. klona ortete ramete promjer Visina i fototropan vanje Ortete rast No. Clone Age of Age of D. b.h. Height Plagiotropic/ Survival sign ofortetes rametes X X phototropic growth % (kom) (god/yrs) (god/yrs) min-max min-max X (cm) (m) min-max cm (%) Alnus glutinosa 1. V 258/2 Đu 7 90 5+8 9,5 9,0 70(28) 20(1) 2. V 259/2 Ku21 60 3+8 11,5 10,2 43(17) 43(3) 8,5-13,5 9,0-11,0 40-50 3. V260 Ku7 52 5+8 13,7 11,0 10(6) 50(3) 9,0-16,0 9,5-12,0 0-30 4. V 265/2 Đup. 70 5+8 10,0 7,5 20(8) 100(1) 5. V 282/2 Đu 12 70 3+8 10,3 8,3 30(12) 75(3) 7,5-13,5 7,0-9,5 10-50 6. V283/2 Ku24 75 3+8 10,8 10,0 20(8) 67(2) 7,0-14,5 9,5-10,5 10-30 7. V284 F7 2 3+8 10,7 9,0 0(0) 100(2) 9,0-12,5 8,0-10,0 8. V285 F8 2 3+8 10,8 10,0 27(11) 75(3) 8,5-12,5 9,0-12,5 20-35 9. sijanci 5+8 -10,2 9,5 10(6) 88(14) 6,0-15,5 6,0-11,0 0-50 Alnus subcordata 1. V286 Asl 2 2+8 23,6 13,0 46(18) 100(7) 19,5-28,5 12,0-15,0 30-70 2. V287 As 2 2 2+8 15,1 11,0 42(17) 80(4) 11,0-18,0 9,0-13,0 30-70 3. V288 As 3 2 2+8 21,0 12,5 32(13) 100(3) 20,0-22,0 12,0-13,0 30-35 4. V289 As 4 2 2+8 20,7 12,0 55(22) 83(5) 16,5-24,0 11,0-12,5 30-75 5. V290 As 5 2 2+8 16,7 11,0 30(12) 100(6) 13,0-20,5 9,5-12,0 10-60 6. sijanci " 5+8 " 21,5 12,0 40(16) 100(2) 21,0-22,0 Alnus rubra 1. AR Ax 2 2+8 16,0 6,0 35(14) 9(1) 2. sijanci -4+8 ----0 133 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I). Kajba i f A. Krstinić: VRSTI: RODA /l/m« L. PODLSNli ZA PROIZVODNJU HIOMASH Šumarski list hr. 3 4, CXXI1 (199X). 131-137 te nedostatkom zaštitnog reda biljaka u pokusu, a stoje uvjetovalo rubnim stablima znatan otklon zbog fototropnog rasta. Selekcijom najproduktivnih genotipova A. suhcordata kod kojih je moguće također eliminirati plagiotropni rast sukcesivnim razmnožavanjem reznicama, znatno bi se poboljšala i kvaliteta klonskog materijala. Najbolje preživljavanje u ovom komparativnom pokusu imale su sadnice A. suhcordata, u prosjeku od 80 do 100 %. Kod crne johe preživljavanje se kretalo između 20 i 100 % i nije iskazalo prednost pri adaptaciji klonova iz domaće podravske provenijencije. Kod jednog klona vrste A. rubra preživljavanje je iznosilo svega 9 %, a sijanci ove vrste nisu preživjeli. Slika 1. Klon V 286 (A. suhcordata) desno i klon V 259 (A. glutino-Drugi klonski test A. suhcordata, s ukupno pet klosu) lijevo, Šumarija Kloštar Podravski nova, osnovan je na neplavljenom pseudogleju, na po Fig. 1 Clone V 286 (A. suhcordata) on the right side and elone V 259 (A. glutinosa) on the left side, Forest range office Kloštar dručju Šumarije Kutina, a podaci u tablici 2 odnose se Podravski na rezultate izmjera kod plantažne starosti 2 + 5 godina. (Snimio: dr. sc. D. Kajba) Prosječni prsni promjer između klonova iznosio je od 3,5 do 7,4 cm, a širina varijabilnosti kretala se od 3,0 Plagiotropan učinak rasta imao je u prosjeku za do 10,0 cm. I u ovom pokusu najbolji prosječni debljinklonski materijal A. suhcordata nešto veće vrijednosti ski prirast imao je klon V 286, autovegetativno razmnonego kod klonova crne johe, što može biti uvjetovano žen sukcesivno u drugoj pasaži (V 286/2), kako je prinjihovim intenzivnijm debljinskim i visinskim rastom, kazano u tablici 2. Tab. 2 Uspijevanje autovegetativno razmnoženih klonova joha Tab. 2 Growing of autovegetatively propagated alders Šumarija Kutina - Forest range office Kutina Red. Oznaka Orteta Starost Starost Prsni Plagiotropan Preživljabr. klona ortete ramete promjer Visina i fototropan vanje Ortete rast No. Clone Age of Age of D. b. h. Height Plagiotropic/ Survival sign ofortetes rametes X X phototropic growth % (kom) (god/yrs) (god/yrs) min-max min-max X (cm) (m) min-max cm (%) AInus suhcordata 1. V286 As 1 2 2+5 6,9 6,2 40(16) 50(9) 5,0-10,0 5,0-8,0 30-60 2. V 286/2 Asl 2 2+5 7,4 5,7 36(14) 91(10) 6,0-8,5 5,0-7,0 30-50 3. V287 As 2 2 2+5 4,7 4,9 45(18) 60(12) 3,5-6,5 3,5-5,5 35-70 4. V288 As 3 2 2+5 4,6 4,5 37(15) 33 (8) 3,5-6,0 3,5-6,0 30-50 5. V289 As 4 2 2+5 5,5 5,5 46(18) 62(10) 3,0-8,5 3,5-6,5 30-70 6. V290 As 5 2 2+5 3,5 3,0 30(12) 25(2) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
D. Kajba i t A. Krstinić: VRSTE RODA /Units L. PODESNE ZA PROIZVODNJU Totalne visine bile su u prosjeku od 3,0 do 6,2 m, a širina varijabilnosti se između klonova kretala od 3,0 do 8,0 m. Plagiotropan rast klonova u ovom pokusu, iskazan je u postotcima otklona od vertikale, a imao je prosječne vrijednosti od 12 do 18 %, zavisno o klonu. Preživljavanje na ovom tipu tla bilo je od 25 do 91 %, a budući je relativno veći broj ožiljenica stradao od divljači, to je imalo znatnog utjecaja na njihovu daljnju dinamiku rasta i formiranja. BIOMASE Šumarski list br. 3 4, CXXI1 (19´)8), 131-137 U klonskom testu, osnovanom u vrtu Zavoda za šu marsku genetiku i dendrologiju u Zagrebu, na pseudo gleju, zastupljene su sve tri vrste istraživanih joha. Iz mjere su izvršene kod plantažne starosti 2 + 5 godina, uz napomenu da su ramete u pokusu bile više godina prikraćivane i služile su kao matičnjak za autovegeta tivno razmnožavanje joha (Tab. 3). Prsni promjer kod četiriju klonova A. subeordata, kretao se od 10,0 do 16,7 cm, dok je kod dvaju klonova crne johe iznosio 5,7 i 6,7 cm, a jedan klon A. rubra imao je promjer od 3,0 cm. Tab. 3 Uspijevanje autovegetativno razmnoženih klonova joha Tab. 3 Growing of autovegetatively propagated alders Red. Oznaka Orteta Starost Starost br. klona ortete ramete Ortete No. Clone Age of Age of sign ofortetes rametes (god/yrs) (god/yrs) Alnus glutinosa 1. V259 Ku21 60 2+5 2. V296 Ku4 52 2+5 Alnus subeordata 1. V286 Asl 2 2+5 2. V287 As 2 2 2+5 3. V288 As 3 2 2+5 4. V289 As 4 2 2+5 5. V299 AsG 2 2+5 Alnus rubra 1. V301 Ar 67 2 2+5 Totalna visina za klonove A. subeordata iznosila je od 7,0 do 9,2 m, kod klonova crne johe 5,8, odnosno 6,2 m, a kod klona A. rubra 2,8 m. Na sve tri istraživane pokusne plohe najbolje rezultate u produkciji i preživljavanju iskazali su klonovi vrste A. subeordata, u odnosu i na klonski materijal crne johe domaćih provenijencija, dok je najslabije rezultate imala A. rubra, te se pokazala nepodesnom za uzgoj na istraživanim staništima. Prisutna međuklonska varijabilnost kod svake pojedine vrste, ukazala je na velike mogućnosti selekcije i daljnjeg autovegetativnog razmnožavanja najproduk Šumarski fakultet Zagreb - Faculty of Forestry Zagreb Prsni Plagiotropan Preživljapromjer Visina i fototropan vanje rast D.b.h. Height Plagiotropic/ Survival X X phototropic growth % (kom) min-max min-max X (cm) (m) min-max cm (%) 6,7 5,8 20(8) 100(1) 5,7 6,2 15(6) 100(1) 14,7 8,5 60(24) 100(1) 10,0 7,0 50(20) 100(1) 13,0 9,2 40(16) 100(1) 16,7 9,0 20(8) 100(1) 12,3 9,0 50(20) 100(1) 3,0 2,8 30(12) 100(1) tivnijih klonova. Negativna strana kod najproduktivnije vrste A. subeordata u dosadašnjim istraživanjima je izostajanje izdanačke snage iz panja, koja ne omogućuje proizvodnju biomase u nizu vegetativnih generacija. Budući da ova mogućnost uzgoja bitno smanjuje troškove proizvodnje biomase, trebalo bi daljnja istraživanja usmjeriti selekciji genotipova koji posjeduju taj potencijal. Kod vrste A. subeordata, koja se pokazala najperspektivnija, najbolji uspjeh u produkciji i preživljavanju u terenskim eksperimentima iskazao je klon V 286. Također je isti klon u drugoj pasaži imao i nešto bolji |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 10 <-- 10 --> PDF |
a Kajha i f A. Krstinić: VRSTE KODA Alnus L. PODESNIH ZA PROIZVODNJU BIOMASK Šumarski lislbr. 3 4, CXX11 (1998), 131-137 ortotropan rast u odnosu na primarno zakorjenjene ra-glinena tla, pseudoglej) s iranskom vrstom A. subcormete, što ukazuje da se negativni učinci rasta kod pojedata (Souleres 1995). Mogućnosti rutinskog autovegedinih genotipova vrlo brzo mogu eliminirati razmnožatativnog razmnožavanje kod crne johe utvrđeni su u vanjem sukcesivno u pasažama (Kaj ba 1993, Krsti -ranijim istraživanjima (Lepistö 1970, A 1 den et al. nić&Kajba 1993, Kaj ba 1996). 1977, Niiranen 1980, Tervonen 1981, Saul & Više introduciranih vrsta iz roda Alnus L. već su duZsuffa 1982, Janson 1988, Kajba 1993, 1996). že vrijeme u programima oplemenjivanja raznih zemaInteres za perspektivnu i produktivnu vrstu A. subcorlja u svrhu produkcije biomase, zbog svoje sposobnosti data, kao i mogućnost njezina vegetativnog razmnožabrzog rasta i fiksiranja simbiotskog dušika. Koriste se vanja putem reznica, ubrzali su istraživanja kod nas i u od metoda hibridizacije i selekcije (Prat 1988) do uzsvijetu (Prat 1988, Ta vare s et al. 1990, Iskcnde gojnih radova pošumljavanja teških tala i napuštenih rov &Kuliev 1990,Krstinić &Kajba 1993). poljoprivrednih zemljišta kao npr. u Francuskoj (teška ZAKLJUČCI - Conclusions 1. Na sve tri istraživane pokusne plohe najbolje reistraživanih vrsta. Sukcesivnim autovegetativnim razzultate u produkciji biomase iskazali su klonovi i sijan-množavanjem moguće je eliminirati negativni geotroci aloktone vrste A. subcordata, u odnosu na klonski i pizam i poboljšati njihovu kvalitetu. generativni materijal A. glutinosa iz domaćih proveni4. U istraživanim pokusima osnovanim na pseudojencija, dok je najslabije rezultate imala druga introdugleju i tresetno-glejnom tipu tla, dobro preživljavanje cirana vrsta A rubra. iskazali su A. subcordata i A. glutinosa (74 %, odnosno 2. Utvrđena meduklonska varijabilnost kod najpro69 %), dok se A. rubra pokazala nepodesnom za uzgoj duktivnije vrste A. subcordata daje mogućnosti selekna istraživanim staništima. cije superiornih genotipova i ostvarenje daljnjeg pove5. Daljnja istraživanja između najproduktivnijih ćanja produkcije, uz njihovo uspješno rutinsko vegeta klonova/1 subcordata, trebala bi biti usmjerena selek tivno razmnožavanje reznicama. ciji genotipova koji posjeduju potencijal tjeranja iz pa 3. Povećanje plagiotropnog rasta kod klonova A. nja, kako bi se omogućila proizvodnja biomase u više .subcordata uvjetovano je njihovim intenzivnim priraš-vegetativnih generacija. ćivanjem u odnosu na klonski materijal drugih dviju LITERATURA References Alden,T., Dormling,C, Ehrenberg, H., KelOrnamental plants", Hiev Iv., P. Zhelev (eds.), ler s ta m, H, Persson, S., 1977: Some me5- 7 October, Sofia, 1996: 44-54. thods for vegetative propagation. Vegetative pro Krstinić, A., Kajba, D., 1993: Autovegetativno pagation of forest trees-physiology and practise. razmnožavanje nekih vrsta roda Alnus L. Šum. Symp. in Uppsala, Sweden, 43-54. list 1-2:7-16. Iskcnderov, E. O., Kuliev, K. M., 1990: Propa L e p i s t ö, M., 1970: Results of propagation tests con gation of some rare and disappearing woody ducted with cuttings in 1970. Metsa. ja Puu. plants of the Caucasus on the Apsheron penin 12:5-7. sula. Byulleten Glavnogo Botanicheskogo Sada, No. 155:66-70. N i i ranen, J., 1980: Methods used in cutting propagation of forest trees in Finland. Silva Fennica J an son, L., 1988: Wegetatywne rozmnazanje drzew i 14:59-62. krzewow. Panstwowe Wydawnintwo Rolnicze i Lesne, Warszawa, 160 pp. Prat, D., 1988: Interetde l´hybridation interspecifique Kajba,D., 1993: Mogućnosti kloniranja obične breze et de la multiplication vegetative: le cas de (Betula pendula Roth) i crne johe (Alnus glutil´aulne. Actes du 2ecollocue. Sciences et indusnosa (L.) Gaertn.). Glas. šum. pokuse 29: 39-76. tries du bois, Nancy, 22-24 avril, 1987, Vol. 1:161-168, Nancy. Kajba, D., 1996: Possibilities of cloning for silver birch (Betula pendula Roth) and black alder Saul, G. H., Zsuffa, L., 1982: Vegetative Propaga( Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) adult trees. In: tion of Alder (Alnus glutinosa L.) by Rooted Second scientific Conference "Propagation of Cuttings. Forest Research Note, No. 33, 3 pp. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I). kajha i t A. Krslinii-: \ RS 11. RODA Alnu^ 1.. l´OI)i;SNh ZA 1´ROI/VODN.IU BIOMASI Šumarski list hr. 3 4. C´XXIl (I´WX), 131-137 Souleres , C , 1995: Deux essences iraniennes sus-data per estaquia. Boletin de Pesquisa de Flo ceptibles d´interesser les reboiseurs francais: restas, No. 20:61-66. Acer insigneret Alnus subcordata. Revue Fores- Tervonen,A. , 1981: Experiments in vegetative protiere Francaise 47-1:75-88. pagation by cuttings of broadleaf trees at Haapa- Tavares, F. R., Cooper, M. A., Carval ho, P. E. stensyrja.Tiedote 3, 8pp. R., 1990: Propacao vegetativa de Alnus subcor- SUMMARY: On three researched field plots, the best results in the biomass productions have been obtained by clones and seedlings of the alochtounous species A. subcordata, in the relation to clonal and generative material by A. glutinosa from local provenances, while the poorest results have been obtained for the other introduced species A. rubra. The interclonal variability found in the most productive species A. subcordata offers the possibility to select superior genotypes and to achieve further increase of production, with their successful routine vegetative propagation by means of cuttings. The successive autovegetative propagation makes possible to eliminate plagiotropic growth and to improve their quality. In the researched experiments raised on the pseudogley and peat gley types of soil, a good survival has been shown by A. subcordata and A. glutinosa while A. rubra proved to be unsuitable for raising in the researched sites. Key words: Alnus subcordata, A. glutinosa, A. rubra, biomass |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 12 <-- 12 --> PDF |
& GeoTeha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Elta R55 Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala NIVELIRI TEODOLITI ZEISS MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE H TAMA/A PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036 |