DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXII (1998), 131-137 UDK 630* 238 (Alnus L.) 001. VRSTE RODA Alnus L. PODESNE ZA PROIZVODNJU BIOMASE SPECIES OF THE GENUS Alnus L. SUITABLE FOR BIOMASS PRODUCTION Davorin KAJBA* i f Ante KRSTINIĆ Posvećeno mome učitelju Prof. dr. Anti Krstiniću Dedicated to my teacher Prof. dr. Ante Krstinić SAŽETAK: U tri istraživane pokusne plohe najbolje rezultate u produkciji biomase iskazali su klonovi i sijanci aloktone vrste A. subcordata, u odnosu na klonski i generativni materijal A. glutinosa iz domaćih provenijencija, dok je najslabije rezultate imala druga introducirana vrsta A. rubra. Utvrđena međuklonska varijabilnost kod najproduktivnije vrste A. subcordata daje mogućnost selekcije superiornih genotipova i ostvarenje daljnjeg povećanja produkcije, uz njihovo uspješno rutinsko vegetativno razmnožavanje reznicama. Sukcesivnim autovegetativnim razmnožavanjem moguće je eliminirati negativni geotropizam i poboljšati njihovu kvalitetu. U istraživanim pokusima osnovanim na pseudogleju i tresetno-glejnom tipu tla, dobro preživljavanje iskazali su A. subcordata i A. glutinosa dok se A. rubra pokazala nepodesnom za uzgoj na istraživanim staništima. Ključne riječi: Alnus subcordata, A. glutinosa, A. rubra,biomasa. UVOD Introduction Uspješne metode autovegetativnog razmnožavanja Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na i multiplikacija izabranih genotipova triju vrsta joha, prirodne šumske ekosustave, a globalne klimatske proAlnus glutinosa (L.) Gaertn., A. rubra Bong, i A. submjene uz povećanje atmosferskog C02, te proizvodnja cordata C. A. Mey, omogućile su osnivanje klonskih energije i njegova potrošnja, jedni su od najkomplektestova. Budući da različite vrste unutar istog roda, kao snijih problema današnjice. Proizvodnja biomase sadri jedinke unutar pojedine vrste imaju različita morfo žana je u mogućnosti fiksiranja energije kao produkta loška i fiziološka obilježja te razlike u kvaliteti i pro fotosinteze. Proizvodnja biomase i bioenergetske plan dukciji drvne mase, superiorne genotipove moguće je taže danas su od velikog značenja, jer je tako proizve umnažati jedino vegetativnim putem. Od metoda vege dena energija dobivena od atmosferskog C02, a stvo tativnog razmnožavanja za potrebe operativnog šumar renje kisik tijekom procesa fiksiranja solarne energije, stva najprikladnija je metoda razmnožavanja iz reznica, pa nema stvaranja novih količina C02 ili štetnih emisija koja je omogućena i kod vrsta roda Alnus L. uz pomoć koje stvaraju fosilna goriva. stimulatora zakorjenjivanja, koje se inače ne mogu ru tinski autovegetativno razmnožavati. Ove metode omoU istraživanja produkcijske sposobnosti, za eventugućuju brzo umnažanje selekcioniranih genotipova za alno podizanje specijalnih nasada za proizvodnju bioosnivanje nasada za proizvodnju biomase, podizanja mase, osim autoktone vrste A. glutinosa (L.) Gaertn., klonskih sjemenskih plantaža joha, konzervaciju adul-uključene su i dvije alohtonc vrste A. subcordata C. A. tnih stabala ili za istraživanja različitih genetskih i fiMey porijeklom iz Irana i A. rubra Bong, iz SAD-a. zioloških problema u klonskom šumarstvu. Johe također, kao meliorativne vrste utječu i na porast koncentracije ukupnog i lako hidrolizirajućeg dušika u tlu, zbog njihove sposobnosti vezanja slobodnog dušika. * Dr. sci. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |