DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ako tome dodamo sekundarne šumske prometnice, šumske vlake po kojima se više ne kreću konji nego traktori, onda svakom mora biti jasno do koje je mjere to komadanje staništa, uz buku i druge opasnosti, naškodilo medvjedu. Divlja pak smetlišta u šumi, upozorava dr. H u b e r, "izuzetna su opasnost, jer se tamo medvjedi navikavaju na hranu iz ljudskih izvora, te gube strah od čovjeka. Medvjed koji ne bježi od čovjeka potencijalno je opasan, jer većina ljudi ne zna kako se ponašati u takvim situacijama. Takve medvjede ljudi češće susreću, pa stječu pogrešan dojam o "prenamnoženosti" medvjeda ". Medvjed i čovjek Uz pojačani odstrjel svake godine sve više medvjeda stradava u prometnim nezgodama. Tako je primjerice od 1986. do 1995. samo u Gorskom kotaru stradalo u prometu 48 medvjeda (25 od vlaka i 13 od automobila) ili 18 % ukupne smrtnosti medvjeda na ovom području. "Zeleni mostovi" na poznatim premetima divljači, pa tako i medvjeda, nameću se kao nužnost. Kao lovna divljač medvjedi se u Hrvatskoj u okviru Zakona o lovu i važećih lovnogospodarskih osnova nesmetano odstreljuju. No, njihova je prava vrijednost, poruka je prospekta, daleko iznad cijene trofeje, lubanje i krzna. Danas sve više ljudi dolazi da bi pokušalo vidjeti medvjeda u njegovom prirodnom staništu, a ne mali broj europskih zemalja poduzima skupe i nesigurne projekte vraćanja medvjeda u svoja već narušena staništa. Kako se u nas s vremena na vrijeme u dnevnom tisku pojavi po koja vijest o napadu medvjeda na ljude, dobro je upamtiti što prof. dr. Đuro H u b e r piše u prospektu pod naslovom Medvjed i čovjek. "Medvjedi ne napadaju ljude. Oni se sklanjaju i od pogleda čovjeka. Tijekom stoljeća istrebljivanja naučili su da su za njih ljudi jedina opasnost. Ipak, u nekim vrlo posebnim okolnostima, medvjed može osjetiti da mu je aktivna obrana jedini izlaz iz dane situacije. Ako je medvjed "pritiješnjen " iznenadnim susretom, ranjen ili ako majka s mladima ne vidi siguran uzmak, može pokušati maknuti čovjeka sa svoga puta. Treba sve poduzeti da se takve situacije izbjegnu, a snagu i brzinu medvjeda treba poštivati. Pri hodanju staništem medvjeda, gdje je zbog guste vegetacije ili neravnog terena vidljivost ograničena, treba biti dovoljno glasan da vas medvjed može čuti na udaljenosti do oko 30 metara. Ako spazite medvjeda, nemojte mu pokušavati prići . Promatrajte ga i slikajte s udaljenosti. U slučaju susreta na blizinu nemojte bježati već se samo pomaknite toliko da medvjedu date prostora za uzmak i govorite mirnim glasom da mu pomognete da se orijentira. Nikada ne hranite medvjeda i ne ostavljajte jestivi otpad u njihovom staništu " Stoga ću ovo kratko predstavljanje uspjelog prospekta MEDVJED završiti s porukom otisnutoj na naslovnici: ČUVAJTE GA I DIVITE MU SE S OPREZOM! Zainteresirane šumarske organizacije i pojedinci prospekt Medvjed - dragulj hrvatske prirodne baštine, mogu naručiti u Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb ili na broj telefona 01 /2390-141 Alojzije Frković |