DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. Trinajslić: N0MENKLATURN0-S1NTAKS0N0MSKA REVIZIJA SUBMED1TERANSKIH ŠUMA Šumarski lis! br. 3^1. CXXI1 (1998). 147-154 Anićeva oznaka "+" poklapa se s metodom Braun- Blanqueta, pa je preuzeta bez promjene. Drugo je Anićevo odstupanje od metode Braun- Blanqueta prevelika površina analizirane fitocenološke snimke. Borove su sastojine obično vrlo otvorenoga sklopa, pa u svom flornom sastavu obuhvaćaju velik broj heliofilnih vrsta, koje pod utjecajem ispaše prodiru u borove sastojine. Zbog toga fitocenološke snimke veće od 1000 m2 sadrže izuzetno velik broj vrsta, u najvećem broju tipičnih elemenata submediteranskih kamenjarskih pašnjaka, pa su i medu pratilicama izdvojene u takvu skupinu. Da pojedine kolone ne bi bile preširoke zbog četveroznamenkastih brojeva (površina snimke, nadmorska visina) umanjene su lOOx, a kod onih vrsta koje su zabilježene izvan snimke označeno je to samo s jednom otvorenom zagradom "(+". Time je tablica i vizualno homogena). REZULTATI As. Ostryo Pinetum nigrae Trinajstić, ass. nov. = Pinetum nigrae submediterraneum Anić 1957, nom. illegit. et descr. invalid. Koristeći se preoblikovanom i metodološki revidiranom tablicom koju je objavio Anić (1957), florni sastav as. Ostryo Pinetum nigrae prikazanje na tablici 1. na temelju 9 fitocenoloških snimaka, koje potječu iz raznih dijelova sjevernog Velebita. S obzirom na florni sastav, as. Ostryo-Pinetum nigrae uvrstili smo u svezu Ostryo-Cerpinion orientalis, red Quercetaliapubescentis i razred Querco-Fagetea. Analiza flornoga sastava. Kao što se iz priložene tablice 1. može razabrati, as. Ostryo-Pinetum nigrae vrlo je bogatog flornog sastava. Na temelju 9 fitocenoloških snimaka obuhvaćeno je ukupno 148 vrsta. Od toga broja čak njih 78 može se smatrati pratilicama, dok je 70 vrsta karakteristično za pojedine sintaksone. Kao karakteristična vrsta asocijacije označen je samo crni bor - Pinus nigra i to je za sada jedina šumska zajednica četinjača u sklopu sveze Ostryo-Carpinion i reda Quercetalia pubescentis Kao diferencijalne vrste asocijacije, njih 16, istaknute su one vrste koje se općenito smatraju kao elementi kalcifilnih šuma reda Erico-Pinetalia u najširem smislu. Tu se u sloju grmlja ističe Amelanchlier ovalis, a u sloju niskoga rasća Buphtalmum salicifolium, Dorycnium germanicum i Carex humilis. Važno je naglasiti da se prisutnost tzv. "dolomitofita" elemenata reda Erico-Pinetalia, a to su Helleborus niger, Polygala chamaebuxus i Erica herbacea, može zanemariti. To je Izvjestan broj vrsta usklađen je sa suvremenom nomenklaturom, npr. "Picea excelsa" = P. ables, "Pinus mughus" = P. mugo, "Paliurus aculeatus" = P. spinachristi itd. Određen broj vrsta najvjerojatnije je i krivo određen. Zasigurno su krivo određene vrste navedene pod imenima "Nardus stricta ", koja raste samo na ekstremno kiselim staništima s vlažnom klimom, "Artemisia arborescens", vrsta koja raste u Hrvatskoj samo na nekoliko srednjedalmatinskih otoka u sklopu kserotermne vazdazelene vegetacije. Kod vrsta koje su zapisane kao "Globularia cordlfolia" i "G. bellidifolia" radi se o vrsti G. cordifolia, a kod vrsta "Ononis spinosa" i "O. antiquorum" radi se o vrsti O. antiquorum. Na taj način metodološki preoblikovana fitocenološka tablica mogla je dobro poslužiti za sintaksonomsku analizu submediteranskih šuma crnoga bora sjevernoga dijela Velebita. - Results najočitiji dokaz da crnoborove šume u sjevernom Velebitu ne pripadaju redu Erico-Pinetalia. Karakteristične vrste sveze Ostryo-Carpinion zastupljene su s 12 vrsta od kojih su Ostrya-carpinifolia u sloju grmlja i Sesleria autumnalis u sloju niskoga rašča potpuno stalne. Kao karakteristične vrste reda Quercetalra pubescentis istaknute su 23 vrste. One su posebice brojne u sloju grmlja. Karakteristične vrste razreda Querco-Fagetea razmjerno su slabo zastupljene, što je općenita značajka termofilnih šuma. Kako je već istaknuto, pratilicama pripada preko 50 % flornoga sastava. Među njima se ističe skupina elemenata pašnjačke vegetacije reda Scorzonero- Chrysopogonetalia, s 30 vrsta u tablici i 1 vrsta izvan tablice. To je znak da su sastojine borovih šuma u vrijeme proučavanja njihova flornog sastava pred više od 40 godina služile i kao pašnjaci. Ostale pratilice elementi su vrlo različitih zajednica od korovnih i ruderalnih do šumskih. |