DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr.3 4,CXXII(1998), 139-145 UDK 630* 238 (Salix sp.) 001. PROIZVODNJA BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA ARBORESCENT WILLOW BIOMASS PRODUCTION IN SHORT ROTATIONS Davorin KAJBA*, f Ante KRSTINIĆ, f Nikola KOMLENOVIĆ Posvećeno mome učitelju Prof. dr. Anti Krstiniću i tragično preminulim kolegama Šumarskog instituta Jastrebarsko Dedicated to my teacher Prof dr. Ante Krstinić and to my tragically deceased colleagues from the Forestry Institute of Jastrebarsko SAŽETAK: U klonskom testu proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama utvrđena je genotipska izdiferenciranost klonova glede produkcije suhe tvari po hektaru. Pri starosti od 4/5 godina trispecies hibrid vrba (S. alba x S. fragilis x S. caprea), imao je znatno veću produkciju u odnosu na testirane klonove bijele vrbe (Salix alba). Učešće nadzemnog dijela biomase povećavao se sa starosti, a najproduktivniji trispecies hibrid imao je najpovoljniji odnos podzemnog i nadzemnog dijela biljke. Utjecaj Mona i sklopa ima dominantno djelovanje na produkciju, a utvrđeno je i postojanje interakcije klon x razmak sadnje. Ključne r iječi: klonovistablastih vrba, biomasa, kratke ophodnje. UVOD - Introduction Nasadi mekih listača osnivaju se danas kao predkul-Stablaste vrbe su u odnosu na druge vrste listača i ture, mješovite kulture i kao namjenski nasadi proizvočetinjača najpodesnije za proizvodnju biomase u kratdnje biomase u kratkim ophodnjama, a služe za zadokim ophodnjama, budući se odlikuju vrlo bujnim rasvoljenje potreba proizvodnje trupaca u mehaničkoj pretom u najranijoj mladosti. U vrlo kratkim ophodnjama radi drva, proizvodnji celuloze, te kao energetske planone mogu proizvesti količinu suhe tvari za koju je drutaže. Porast potrošnje drveta povećava pritisak na prirogim vrstama potreban znatno duže razdoblje. Njihova dne sastojine, a osnivanjem intenzivnih nasada brzoras-sposobnost autovegetativnog razmnožavanja reznicatućih listača na marginalnim šumskim i poljoprivredma omogućuje ostvarenje maksimalne genetske dobiti, nim zemljištima, moguće je znatno ublažiti globalni a jaka izdanačka snaga omogućuje niz vegetativnih geproblem nedostatka drvne mase uz očuvanje prirodnih neracija uz minimalne troškove proizvodnje. Stablaste ekosustava. vrbe znatno su tolerantnije na gustinu sklopa u odnosu Osnivanje bioenergetskih plantaža i proizvodnja biona druge vrste šumskog drveća, što omogućuje uzgoj i mase sukladne su sa svjetskim trendovima, a u cilju su velikog broja biljaka po jedinici površine. Danas Hrvatboljeg iskorišćenja obnovljivih izvora energije bez stvaska raspolaže znatnim brojem selekcioniranih i priznaranja dodatnih količina C02, kojima su opterećena fotih klonova vrba, a njihov uzgoj moguć je i na zemljisilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljštima nepovoljnim za druge vrste šumskog drveća. nog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika U raduje obuhvaćena proizvodnja suhe tvari u ener i korišćenje atmosferskog C02, što joj daje znatne pre getskom nasadu selekcioniranih klonova stablastih vr dnosti u odnosu na druge energente. ba, odnosno biomase, zavisno od staništa, klona i razmaka sadnje. * Dr. sci. Davorin Kajba. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Kajba, t A. Krstinić, t N. Komlenović: PROIZV. BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski lislbr.3 4.CXXII (IWK). 139-145 MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods Na području Šumarije Čakovec, lokalitet Podturen, u proljeće 1993. godine osnovan je klonski test stablastih vrba s mogućnosti proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama. Površina eksperimenta iznosila je 0,3 ha, a osnovan je na aluvijalnom tipu tla, fluvisol (Komlenović &Krstinić 1994). Klonski test postavljen je kao faktorijelni pokus u četiri ponavljanja, a podtretiranja su predstavljala tri različita razmaka sadnje (1,2 x 1,2 m, 1,2 x 0,8 m, 1,2 x 0,4 m). U pokus je uključeno ukupno sedam klonova, od kojih šest pripadaju vrsti Salix alba, a jedan klon predstavlja trispecies hibrid bijele vrbe, krhke vrbe i ive (Salix x savensis Tri najstić etKrstinić hybr. nov.). Pred početak druge vegetacije izvršeno je čepovanje sadnica, a kasnije je izvršeno odstranjivanje suvišnih izbojaka, tako da je kod svakog klona i razmaka sadnje, u svim repeticijama ostavljeno po jedan ili tri izbojka iz panja. Kod starosti 1/2 godine utvrđene su težine sadnica u svježem i su hom stanju, a utvrđene su i koncentracije elemenata prehrane po komponentima biomase (Komlenovi ć et al. 1996). Također je kod starosti sadnog materijala 1/2, 2/3 i 4/5 godina, izvršena izmjera totalnih visina i promjera iznad vrata korijena. Ujesen 1997. godine, kod starosti 4/5 godina, izvršeno je uzimanje uzoraka od prosječne sadnice po klonu u svježem stanju, kod razmaka sadnje 1,2 x 1,2 m. Težina sadnica za ostale razmake sadnje procijenjena je iz regresijskih odnosa visina, promjera i težina analiziranih sadnica. Procjena količine suhe tvari po hektaru (kg/ha), utvrđena je na osnovi stvarnog broja izbojaka (šiba), za određene razmake sadnje. Statistički odnosi podtretiranja u faktorijelnom pokusu, a koji se odnose na utjecaj klona, razmaka sadnje, te jednog ili tri izboja po panju, kao i njihova interakcija, izračunati su pomoću analize varijanci (program Statistica 4.5). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Results and discussion Podaci o sadržaju svježe biljne tvari testiranih izbojkom kod starosti 1/2, 2/3 i 4/5 godina prikazano je klonova za prosječna stabalca u podtretiranju s jednim u tablici 1. Tab. 1 Sadržaj svježe tvari kod različite starosti biljaka (g- biljka´), razmak sadnje 1,2 x 1,2 m, jedan izbojak Tab. 1 Fresh matter contents of plant at diffrent ages (g- plant1), spacing 1,2 x 1,2 m, one sprout Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni Podzemni Nadzemni dio dio dio dio dio dio Klon UnderAbove the Ukupno UnderAbove the Ukupno UnderAbove the Ukupno Clone ground ground Total ground ground Total ground ground Total part part part part part part g (%) g (%) g(%) g (%) g (%) g (%) g (%) g (%) g (%) Star ost 1/2-Age 1/2 Sta ost 2/3 - Age 2/3 Stai ost 4/5 - Age 4/5 V 158 100,9 122,3 232,2 129,7 274,9 404,6 816,0 2400,0 3216,0 (47,3) (52,7) (100,0) (32,1) (67,9) (100,0) (25,4) (74,6) (100,0) V 107/65/6 143,3 219,2 362,5 178,5 348,6 527,1 1645,0 4700,0 6345,0 (39,5) (60,5) (100,0) (33,9) (66,1) (100,0) (26,0) (74,0) (100,0) V221 94,1 203,7 297,8 296,2 1074,6 1370,8 1875,0 8950,0 10825,0 (31,6) (68,4) (100,0) (21,6) (78,4) (100,0) (17,3) (82,7) (100,0) MB 15 113,5 193,3 306,8 239,8 581,6 821,4 1175,0 4050,0 5225,0 (37,0) (63,0) (100,0) (29,2) (70,8) (100,0) (22,5) (77,5) (100,0) 79/64/2 117,6 171,8 289,4 164,7 286,9 451,6 1300,0 4750,0 6050,0 (40,6) (59,4) (100,0) (36,5) (63,5) (100,0) (21,5) (78,5) (100,0) V 160 97,24 151,9 249,1 209,5 426,4 635,9 715,0 2100,0 2815,0 (39,0) (61,0) (100,0) (33,0) (67,0) (100,0) (25,4) (74,6) (100,0) V 0240 113,2 136,7 249,9 145,8 364,4 510,2 1030,0 2950,0 3980,0 (45,3) (54,7) (100,0) (28,6) (71,4) (100,0) (25,9) (74,1) (100,0) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I). Kiijbii. t A. Krslinić. t N. Komlcnović: PROIZV. BIOMASE STABLASTIH Pri starosti biljaka I /2 godina nije bilo velikih razlika u količini svježe tvari između klonova, već je značajnije veliko učešće podzemnog dijela biomase, koji kod nekih klonova prelazi i preko 45 % ukupne količine. Već kod starosti 2/3 apsolutno se izdvaja hibridni klon V 221, koji ima višestruko veću biomasu od ostalih testiranih klonova. Učešće biomase podzemnog dijela znatno se smanjuje, no još uvijek kod nekih klonova prelazi 36 %. Najproduktivniji klon V 221 zadržava pozitivna obilježja s najmanjim udjelom podzemnog dijela (21,6 %) i najvećim udjelom deblovine (78,4 %). Sposobnost razvoja bogatijeg korijenovog sustava genetska je posebnost pojedinog klona, a kod ovog hibridnog klona uvjetovana je vjerojatno učešćem gena vrbe ive koja se ne može rutinski razmnožavati iz reznica. U dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da hibridi bijcic i krhke vrbe dobro uspijevaju samo na boljim staništima, zbog svojih većih zahtjeva za hranivima, te se uspijeh postiže samo na produktivnijim tlima. Na ekstremno siromašnim tlima preživljavaju klonovi čiste bijele vrbe, koji su dobro prilagođeni zbog manjeg utroška hraniva, a naročito dušika (Ko ml eno vic & Krstinić 1969, 1987, Krstinić et al. 1989). Iz gore iznesenog proizlazi da od ovog trispecies hibrida (V 221), dobre rezultate treba očekivati na boljim staništima. U prijašnjim istraživanjima utvrđeno je da ovaj klon karakteriziraju visoke koncentracije kalcija i cinka u lišću, dok on sadrži malo dušika i drugih hraniva, posebice sumpora (Komlenović et al. 1996). što se tiče djelotvornosti dušika glede produkcije suhe tvari deblovine, klon V 221 pokazao se najperspektivnijim od istraživanih genotipova. I pri starosti 4/5 godina taj je klon imao najveći sadržaj svježe tvari nadzemnog dijela sadnice (8950,0 g), s najboljim ušešćem odnosa podzemnog i nadzemnog dijela biljke (Tab. 1). Pri ovoj starosti udio podzemnog dijela biljke i dalje je značajno opao kod svih testiranih klonova, a kretao se od 17,3 do 26,0 %. Rezultati izmjera totalnih visina, promjera iznad vrata korijena i procijenjene suhe tvari/ha nadzemnog dijela sadnica kod starosti 4/5 godina prikazanje u tablici 2. Budući da svaki klon obuhvaća tri različita razmaka sadnje, a kod svakog razmaka sadnje odvojena su i podtretiranja (jedan ili tri izboja po panju), pa je prema preživljavanju (broju šiba) procijenjena količina suhe tvari nadzemnog dijela po hektaru. U zemljama gdje su intenzivirani radovi za produkciju biomase od selekcioniranih klonova vrbe, a ophodnje se prakticiraju od 3 do 5 godina, njihova produkcija iznosi od 36 do 60 tona suhe tvari po hektaru. Nakon sječe u drugom ciklusu proizvodnje, produkcija može dostići 12 do 15 tona suhe tvari/ha, ukoliko je zemljište opskrbljeno dovoljnom količinom hraniva, ponajprije dušika. Produkciju je moguće u vegetativnim ciklusima U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski list hr.3 4. (XXII (1998), 1 39-145 održavati u trajanju od 20 godina (Sennerby-Forsse 1986,Zsuffaetal. 1993, Christersson et al. 1993). Iz tablice 2 vidljivo je da hibridni klon V 221 i pri starosti od 4/5 godina ima najbolju produkciju. Kod razmaka sadnje 1,2 x 0,4 m, (ukupno 41 660 šiba/ha s obzirom na preživljavanje), imao je produkciju od 130 tona suhe tvari po hektaru. Iako prehrana dušikom na ovoj pokusnoj plohi nije bila povoljna, ovi rezultati su znatno veći od produkcije biomase selekcioniranih klonova vrba za tu starost u svijetu. Istraživanja kod ovog perspektivnog klona trebalo bi usmjeriti u utvrđivanje njegove specifične težine drva i drugih obilježja bitnih za produkciju suhe tvari. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su mogućnosti proizvodnje biomase sa selekcioniranim klonovima stablastih vrba u Hrvatskoj optimalni, glede produkcijskog potencijala staništa i asortimana selekcioniranih genotipova (SI. 1). Produkciju biomase moguće je znatno unaprijediti fertilizacijom, koja se obvezno primjenjuje u inozemstvu, a koja se može izbjeći pravilnom selekcijom klonova nezahtjevnim za hranivima. Slika 1 Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama, Šumarija Čakovec - Starost 4/5 god. Fig. 1 Arborescent willow biomass productions in short rotation, Forest range office Čakovec, Age 4/5 yrs. (Foto: dr. sc. D. Kajba) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Kajha, f A. Krstinić. t N. Komlenović: PROI/V. BIOMASE STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski list br.3^1, CXXII (IW8), 139-145 U tablicama 3, 4 i 5 prikazana je analiza varijanci za totalne visine, promjer iznad vrata korijena i količine suhe tvari po hektaru. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da za sva tri mjerena svojstva utjecaj klona i razmaka sadnje iskazuju sta Tab. 3 Analiza varijanci za totalne visine (cm) Tab. 3 Analysis of variance for the total heights (cm) Izvor varijabiliteta Source of variability Razmak sadnje - Spacing Klone - Clone Blok-Block Razmak x klon - Spacing x clone Razmak x blok - Spacing x block Klon x blok - Clone x block Stupnjevi slobode D.f. 2 6 2 12 4 12 Tab. 4 Analiza varijanci za promjer iznad vrata korijena (mm) Tab. 4 Analysis of variance for the diameter above the ground level (mm) Izvor varijabiliteta Source of variability Razmak sadnje - Spacing Klone - Clone Blok - Block Razmak x klon - Spacing x clone Razmak x blok - Spacing x block Klon x blok - Clone x block Stupnjevi slobode D.f. 2 6 2 12 4 12 F jedna šiba po biljci one sprout per plant 1,55 4,81** 2,31 2,21* 1,14 0,66 Tab. 5 Analiza varijanci za suhu tvar nadzemnog dijela (kg/ha) Tab. 5 Analysis of variance for dry matter above ground (kg/ha) Izvor varijabiliteta Source of variability Razmak sadnje - Spacing Klone- Clone Blok - Block Razmak x klon - Spacing x clone Razmak x blok - Spacing x block Klon x blok - Clone x block Stupnjevi slobode D.f. 2 6 2 12 4 12 tistički značajnu signifikantnost i doininatan utjecaj na ukupnu produkciju biomase. Takoder je za sva tri svojstva utvrđena statistički značajna interakcija klon x raz mak sadnje. F jedna šiba po biljci one sprout per plant 0,83 16,78** 0,05 7,23** 0,25 1,08 F - vrijednost F - value jedna šiba po biljci one sprout per plant5060,56** 2137,83** 9,63** 189,37** 0,65 0,73 Starost 4/5 god - Age 4/5 yrs - vrijednost F - value tri šibe po biljci three sprout per plant 6,62** 29,38** 1,49 13,03** 2,65 4,23** Starost 4/5 god - Age 4/5yrs - vrijednost F - value tri šibe po biljci three sprout per plant 5,03* 9,75** 1,07 6,21** 2,07 2,64* Starost 4/5 god - Age 4/5yrs tri šibe po biljci three sprout per plant 3323,42** 1414,48** 7,34** 64,28** 0,96 1,25 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U. Kajba, t A. Krstinić, t N. Komlenović: PROIZV. BIOMASK STABLASTIH VRBA U KRATKIM OPHODNJAMA Šumarski listbr.3-4,CXXH(1998), 139-145 ZAKLJUČCI Conclusions 1. U klonskom testu proizvodnje biomase u kratkim 3. Učešće nadzemnog dijela biomase povećavao se ophodnjama utvrđena je genotipska izdiferenciranost sa starosti, a najproduktivniji trispecies hibrid imao je klonova glede produkcije suhe tvari po hektaru. najpovoljniji odnos podzemnog i nadzemnog dijela biljke. 2. Pri starosti od 4/5 godina trispecies hibrid vrba (S. alba x S.fragilis x S. caprea), imao je procijenjeno 4. Utjecaj klona i sklopa ima dominantan utjecaj na 130 t suhe tvari/ha, stoje znatno veća produkcija u odprodukciju, a utvrđeno je i postojanje interakcije klon x nosu na testirane klonove bijele vrbe (Salix alba). razmak sadnje. LITERATURA - References Christersson, L., L. Sennerby - Forsse, L. skih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zsuffa , 1993: The role and significante of woZagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, Zaody biomass plantations in Swedish agriculture. greb, pp. 9-21. The Forestry Chronicle, Vol. 69, No. 6, str. 687 Krstinić, A., Komlenović, N, Vi đakov ić, M., 693. Faculty of Forestry, University of Toronto. 1989: Selection of White Willow Clones (Salix Komi eno vić, N., Krstinić, A., 1969: Visinski rast alba L.) suitable for growing in mixed plantai sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih tions with Black Alder (Alnus glutinosa Gaertn.). i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Šum. Anali za šumarstvo, br. 15/2, str. 17-36, Zagreb. list, br. 7 - 8, str. 229 - 241, Zagreb. Sennerby - Forsse, L., 1986: Handbook for energy Komlenović , N., Krstinić , A., 1987: Genotipske Forestry. Swedish Univetsity of Agricultural razlike između nekih klonova stablastih vrba s Sciences, 29 p. obzirom na stanje ishrane. Topola br. 133 - 134, Zsuffa, L., Sennerby - Forsse, L., Weisger str. 29 - 40, Beograd. ber, H., Hall , R.B., 1993: Strategies for Clonal Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba,D., 1996: Forestry with Poplars, Aspens and Willows. CloMogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba nal Forestry II, M. R. Ahuja and W. J. Libby u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. In: Mayer, (Eds.), str. 91-119, Springer - Verlag. B. (ed.), Unapređenje proizvodnje biomase šumSUMMARY: In the clonal test concerning the arborescent willow biomass production in short rotation, a genotypical differentiation of clones has been determined in respect of dry matter production per hectare. At the age of 4/5 years the trispecies willow hybrid (S. alba x S. fragilis x S. caprea) had a considerably higher production in relation to the tested white willow clones (Salix alba). The biomass share above the ground increased with the age, and the most productive trispecies hybrid had the most favourable relation between the plant underground and above-the-groundparts. The clone and site influence is predominant for the production, and besides, the existence of a clone x spacing interaction has been determined. Key wo rds: arborescent willow clones, biomass, short rotation. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1998 str. 20 <-- 20 --> PDF |
\ö\ l NI KOM ERC cl.O.O. |