DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Mehanička svojstva drva i E8 1996/2000
proizvoda od drva


(Mechanical performance ofwood
and wood produets)


Nove prihvaćene


Procjena životnoga ciklusa šuma E9


i šumskih proizvoda


(Life cycle assessmentforforestry
andforest produets)


Svojstva drva za industrijsku E10
proizvodnju


(Wood properties for industrial use)


Karakterizacijske metode za Eli
vlakna i papir


(Characterisation methodsfor
paper andfibres)


Urbane šume i drveće E12


(Urbanforests and trees)


Prijedlozi za nove akcije
Nacionalni šumarski programi


(Nationalforest programs)


Antropogeni utjecaji na ravnotežu ugljika u europskim
šumama


(Anthropogenic impacts on carbon balance of the
European forests)


Tehnički odbor za šumarstvo i šumske proizvode


(Technical committee onforestry and forest produets)


Ovaj tehnički odbor ustanovljenje 1990. godine, a
radi kroz 3 sektorske grupe:


Šumarstvo, drvna industrija i papir. Predsjednik odbora
je gospodin Fergal M u 1 o y sa Sveučilišta u Dablinu,
a znanstveni tajnik gospodin Lars Laestadius .


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je preko Ministarstva
znanosti i tehnologije pokrenulo postupak za
imenovanje prof. dr. se. Stanislava Sever a za predstavnika
u tehničkom odboru za šumarstvo i šumske
proizvode i prof. dr. se. Želimira Borzan a za nacionalnoga
predstavnika u akciji E12.


Prof. dr. se. Ž. Borzan je na osnivačkoj sjednici
upravnoga odbora za E12 izabran za člana Upravnoga
odbora s mandatom od 5 godina.


Ostale informacije o COST-u za znanstveno područje
šumarstvo mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva (Jela Bilandžija, tel. 01610 6688,
fax: 01 610 9203) ili izravno u tajništvu COST-a
(Technical committee on forestrv and forest produets,
Rue de la Loi, 200, SDME 01/38, B - 1049 Brussels,
tel.: +32 2 299 15 54; fax: +32 2 296 59 25).


Mr. se. Jela Bilandžija


MODELI I SUSTAVI ISTRAŽIVANJA U EUROPSKOME ŠUMARSTVU


Prema projektu "Unapređenje proizvodnje i organizacije
u šumarstvu Hrvatske" kojeg financira JP "Hrvatske
šume", obvezali smo se da ćemo obraditi "Modele
i sustave istraživanja u europskome šumarstvu".
Ukratko prikazujemo rad triju šumarskih instituta, šumarski
razvijenih zemalja - Europski šumarski institut


(European Forest Institute - EFI ), Joensuu; Šumarski
istraživački institut švedske (The Forcstrv Research
Institute of Swcden - Skog Forsk), Uppsala i Finski
šumarski istraživački institut (Finnish Forest Research
Institute - METLA), Helsinki, Vantaa.


EUROPSKI ŠUMARSKI INSTITUT (European Forest Institute - EFI ), JOENSUU


Šume i problematika vezana uz njih prelaze državne
granice, te je logično da tako bude i s istraživanjima.
Kao moguće rješenje osnovan je Europski šumarski institut
sa širokom mrežom istraživača i velikim brojem
instituta - članova.


Europski šumarski institut je neovisna, nevladina istraživačka
organizacija, osnovana 1993. godine u Joensuu,
u Finskoj, gdje joj je i sjedište. To je međunarodni
istraživački institut kojemu je cilj provođenje problemski
orjentiranih i multidisciplinarnih istraživanja na eu


ropskoj razini, koja služe tijelima koja donose odluke i
kreiraju politiku u Europi. Istraživanja su usmjerena na
šumarsku politiku, uključujući okolišne aspekte, ekologiju,
višestruke koristi, bogatstvo i zdravstveno stanje
europskih šuma, te opskrbu drvom i ostalim proizvodima
šuma. Također se radi na predviđanju budućeg razvoja
europskih šuma i njihovoga korišćenja. Institut
blisko surađuje s međunarodnim šumarskim organizacijama
i nacionalnim institutima i funkcionira kao banka
podataka i informacijski centar za šumarstvo Europe,
te je usmjeren na analize na kontinentalnoj razini.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Na čelu instituta je odbor s pet članova izvan Finske
i četiri finska člana. Znanstveni savjetodavni odbor ima
zadatak održati visoku razinu istraživanja i ima deset
članova iz drugih zemalja. Ukupan proračun u 1996.
godini iznosio je 2,12 milijuna ECU, od čega je 1,05 milijuna
ECU osigurala finska vlada, a 1,07 milijuna ECU
je iz drugih izvora (590.000 ECU od Europske komisije,
486.000 ECU iz različitih fondova i 62.000 ECU
od članarina). Od ukupnoga iznosa proračuna 73% se
koristi za istraživanja, uključujući seminare i publikacije,
a 27 % se koristi za opremu centra u Joensuu.


Europski šumarski institut djeluje kao udruženje koje
kontroliraju i vode instituti - članovi. Svake godine
povećava se broj članova, a u listopadu 1997. godine ih
je bilo 86, iz 35 zemalja, od čega je sedam članova izvan
Europe, te još šest međunarodnih tijela. Iz Hrvatske
je član Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet
sveučilišta u Zagrebu. Većina članova su organizacije
s aktivnim istraživačkim programom. Europski šumarski
institut (EFI) više radi na unapređenju šumarske
politike i informacijske službe nego njeni instituti članovi
kojima su prepušteni problemi na nacionalnoj
razini. Predstavnici instituta - članova sastaju se jednom
godišnje na Konferenciji.


Vrlo važna aktivnost Europskog šumarskog instituta
je formiranje lako dostupnih baza podataka:


1. Baza podataka šumskih resursa
2. Baza podataka šumskih proizvoda
3. Baza podataka tijeka globalne trgovine drvom.
Istraživanja su podijeljena po područjima:


1. Šumarska ekologija i gospodarstvo
2. Šumarska ekonomika i trgovina
3. Šumarska politika
4. Šumarske informacije
Šumarska ekologija i gospodarstvo


Šumarstvo u Europi je sve više usmjereno s intenzivnog
plantažnog uzgoja na mješovite šume. Istraživanja
koja su u tijeku uključuju:


donošenje standarda i metoda za procjenu biološke
raznolikosti,
ekonomsko vrednovanje troškova i prihoda od
mješovitih šuma,
doprinos gospodarenju mješovitim šumama
razvojem modela funkcioniranja njihovog eko
sustava i
detaljan opis preostalih poplavnih šuma u Europi
kako bi one bile bolje zaštićene.
Rezultati studije "Trendovi rasta europskih šuma" iz
1996. godine jasno su pokazali da europske šume brže
rastu. Nisu posebno istraženi uzroci ovoga trenda, a autori
kao moguće čimbenike navode dosadašnje korište


nje zemljišta, gospodarenje šumama, prirodne poremećaje
i klimu, uključujući taloženje dušika i povećanu
količinu C02 u atmosferi. Na ovoj su studiji tri godine
radila 44 znanstvenika iz 12 zemalja.


Povećan je interes za prirodne šume, a najčešća su
pitanja:


1. Koliko su "prirodne" današnje šume u Europi?
2. Kako šumari mogu biti sigurni da su dosegli zadovoljavajući
standard očuvanja biološke raznolikosti?
Na osnovi toga provedene su tri studije i uspoređene
šume u Finskoj, kojima se intenzivno gospodarilo, i prirodne
šume u Rusiji. Došlo se do saznanja koje će ekološke
i gospodarske promjene biti neophodne da bi se
uvelo prirodnije gospodarenje borealnim šumama.


U Europi je sve manje šumskih rezervata. Postoji
potreba za poboljšanjem razine informacija o preostalim
rezervatima i za ujednačavanjem iskazivanja tih informacija
u svim europskim zemljama. Petnaest europskih
država je od 1995. godine uključeno u aktivnosti, a
rezultati će biti gotovi u 1998. godini, u obliku izvješća


o ekološkoj strukturi njihovih rezervata, ključnim spoznajama,
usporedbi rezervata i gospodarskih šuma, te o
utjecaju tih istraživanja na gospodarenje šumama.
Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina


Šumarska ekonomika i međunarodna trgovina važne
su za promjene u lancu šumarstvo - drvna industrija.
Različiti čimbenici utječu na cijene i prodane količine
šumarskih proizvoda, kao i na zaposlenost u šumarskom
sektoru u Europi, a to su:


1.
Promjene u potražnji šumarskih proizvoda
2.
Povećana okolišna ograničenja
3.
Brzi razvoj ekonomija pacifičkih zemalja
4.
Nesigurnost opskrbe drvom iz zemalja bivšeg
Sovjetskog Saveza i istočnoeuropskih zemalja
5.
Povećana liberalizacija svjetske trgovine kroz
GATTAVTO.
Norveška vlada ovlastila je EFI da provede detaljnu
analizu dugoročnih trendova i očekivanja u svjetskoj
ponudi i potražnji drva. Ključni čimbenici koji utječu i
na ponudu i na potražnju su stanovništvo, prihodi, cijene,
tehnologija i politika. Studija EFI-a slaže se s ostalim
studijama da će se potražnja za trupcima umjereno
povećati, a predviđanja su da je to povećanje između
dvije (niža procjena) i tri (viša procjena) milijarde rrfdo
2050. godine. U tom razdoblju potražnja će se za ogrijevnim
drvom nešto povećati ili ostati ista.


Sada se godišnje u svijetu s 3,4 milijarde ha šuma siječe
3,4 milijarde m3 drva (prosječno oko 1 mVha). Studija
EFI-a pokazuje da šume mogu podnijeti tu razinu
proizvodnje, a pretpostavlja se daju mogu i prijeći te
tako osigurati dovoljnu količinu drva sredinom sljede




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 98     <-- 98 -->        PDF

ćeg stoljeća. Međutim, dok su površine pod šumama
stalne na većim zemljopisnim širinama, krčenje šuma u
većini tropskih područja nastavlja se stopom koja prelazi
1 % godišnje. Prema tome trebalo bi osnovati brzorastuće
tropske plantaže kako bi se uravnotežile potražnja
i ponuda. Te plantaže mogu brzo proizvesti toliku
količinu drva, pa bi se na taj način smanjio pritisak na
prirodne šume u tropima.


Od 1995. godine EFI vodi projekt Europske komisije
kojime se nastoji identificirati ključne čimbenike koji
utječu na strukturne promjene na tržištu drvom i šumskim
proizvodima, te dati pregled postojećih analiza iz
toga područja. U projekt su uključeni znanstvenici iz
svih zemalja EU, Rusije i Poljske.


Najveće koristi od projekata su:


veće
znanje o tome kako funkcionira europsko
tržište drvom i šumskim proizvodima
spoznaja kako postojeće znanje u ovom području
može biti unaprijeđeno kroz proširenje istraživanja
i bolje sakupljanje podataka
osnivanje europske istraživačke mreže na području
analize ponude i potražnje drva i šumskim proizvodima


Šumarska politika


U Europi je šumarska politika u nadležnosti nacionalnih
vlada. Međutim, analiza različitih politika i zakona
je važna za funkcioniranje slobodnoga tržišta. EFI
nastoji da informacije o opcijama šumarske politike budu
dostupne kako bi omogućile najbolji izbor onima
koji donose odluke. Budući rad uključio bi analizu mogućih
utjecaja nastalih kombinacijom različitih šumarskih
politika, zakona i propisa europskih država na zajedničko
tržište.


U posljednjim desetljećima postalo je jasno da se
kreiranje šumarske politike, planiranje i gospodarenje u
urbanim područjima razlikuje od šumarstva općenito.
Veliki su pritisci na urbane šume, kao i zahtjevi za njihovim
očuvanjem. Provedena je komparativna studija
kreiranja politike u urbanom šumarstvu trideset velikih
europskih gradova, koja je pokazala da se mogu razlučiti
neki općeniti trendovi razvoja urbanog šumarstva,
unatoč različitim političkim, socio-ekonomskim i kulturnim
prilikama.


Da bi se unaprijedilo istraživanja iz područja šumarske
politike i suradnju između znanstvenika i onih koji
donose odluke na europskoj razini, EFI je osnovao
"Istraživački forum šumarske politike".


Šumarske informacije


EFI razvija sustav modeliranja za kreiranje alternativnih
prikaza budućih šuma u Europi. Ti će prikazi ilustrirati
kakve bismo šume imali primjenom različitih tipova
gospodarenja.Razvoj šumarske baze podataka je
jedna od okosnica EFI-jeve informacijske službe.


Europski šumarski informacijski i komunikacijski
sustav (EFICS) osnovalo je Vijeće Europe 1989. godine.
Njegova je svrha da sakuplja, koordinira, standardizira
i obraduje podatke koji su povezani sa šumarstvom
i njegovim razvojem. Europska je Komisija 1996. godine
ovlastila EFI da procijeni nacionalne baze podataka i
mogućnosti usklađivanja prikupljanja podataka za države
članice EU, Norvešku, Švicarsku, Lihtenštajn i
Island. Ova se studija sastoji od četiri modula:


1. Analiza sustava inventure šuma u državama EU
iEFTA
2. Komparativna studija
3. Procjena informacijskih potreba
4. Alternative za budući razvoj EFICS-a.
ŠUMARSKI ISTRAŽIVAČKI INSTITUT ŠVEDSKE
(The Forestrv Research Institute of Sweden - Skog Forsk), UPPSALA


Na čelu Instituta su upravni odbor i direktor. Institut
ima tri sektora:
1 .Istraživanje (četiri polja istraživanja i tri
istraživačke stanice)
2.Informacije (publikacije, filmovi i si.)
3.Administracija,
a savjetodavne skupine djeluju za sektore istraživanja
i informacija.


Institut financijski podupire država (iako zadnjih
godina u nešto smanjenom postotku). Uključuju se u istraživačke
programe Europske zajednice, gdje je vrlo
oštra konkurencija i treba ponuditi programe koji su od
izravne koristi za šumarstvo Švedske. Zatim su tu Fon


dacija za strateška istraživanja i Fondacija za strateška
istraživanja okoliša. Osim toga uvijek se natječu za
subvencije još desetak institucija. Oko 20 % svih prihoda
ostvaruju izravnim ugovorima. Od Vlade očekuju da
financijski podrži istraživačke programe, kao npr. oplemenjivanje
drveća kojemu je svrha osigurati da u budućnosti
švedske šume donose visoke prihode od kvalitetnoga
drva i da mogu odolijeti klimatskim promjenama i
promjenama okoliša. Također je od nacionalnoga interesa
da su modeli i tehnike uzgoja razvijeni tako da dopuštaju
profitabilno korištenje šuma i istovremeno odgovaraju
zahtjevima okoliša.


Institut ima četiri polja istraživanja (osnovna
projekta):




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 99     <-- 99 -->        PDF

1. Sirovine i tržište drvom
2. Silvikultura i zaštita
3. Oplemenjivanje šumskoga drveća
4. Operacijski sustavi
Prvi projekt "Sirovine i tržište drvom" sadrži četiri
potprojekta:


Tržište sirovina
Zahtjevi proizvoda
Usklađivanje
proizvodnje sirovina s potrebama
papirne industrije
Upravljanje tokom sirovina
Drugi projekt "Silvikultura i zaštita" također sadrži
četiri potprojekta:


Metode uzgajanja šuma
Zaštita šuma
Utjecaj na okoliš
Šumarstvo tvrdih listača
Treći projekt "Oplemenjivanje šumskoga drveća"
sadrži sedam potprojekata:


Strategije oplemenjivanja
šumskoga drveća, metode
ocjenjivanja i posljedice
Sustavi vrednovanja obilježja klijanaca
Oplemenjivanje
običnoga bora u sjevernoj Švedskoj
Oplemenjivanje obične smreke i novih četinjača usjevernoj Švedskoj
Oplemenjivanje
običnoga bora u južnoj Švedskoji proizvodnja alternativnih vrsta
Oplemenjivanje obične smreke i novih četinjača ujužnoj Švedskoj
Materijal za regeneraciju
Četvrti projekt "Operacijski sustavi" ima šest potprojekata:


Sustavi za uređenje staništa
Sustavi iskorišćivanja šuma
Transportni sustavi
Šumarska tehnologija prilagođena okolišu
Informacijski sustavi i tehnologija
Razvoj organizacije i upravljanja
Institut ima tri vida unapređenja stručnosti:
1./ Usavršavanje i razvoj metoda
Tijekom godine provode se brojna interna usavršav


vanja, te stalno testiranje, vrednovanje i primjena novih


n


metoda istraživanja.


2.2 Praćenje svjetskih trendova i planiranje budućnosti
Prate se sva zbivanja i znanstvena dostignuća koja
b
bbi mogla utjecati na šumarstvo i istraživanja u šumarstvu
Švedske. Također se radi na modeliranju mogućeg
Lizgleda šumarstva Švedske u 2020. godini.


3. Planiranje prije projekata
Unaprijed su određene smjernice istraživanja, a s
Ppojavljivanjem novih potreba i problema tijekom istra


z


živanja izrađuju se pilot studije i ugrađuju nove ideje.
Informacije su drugi, vrlo važan sektor Instituta.


SSvake godine se održavaju znanstveni skupovi, tiska se
ššest časopisa, namijenjenih različitim kategorijama čiti


tatelja (od znanstvenih časopisa do onih namijenjenih
Ppotencijalnim investitorima i vlasnicima privatnih šu


n


ma). Snimaju se različiti video filmovi i obogaćuje


z


zbirka fotografija, odnosno dijapozitiva.


FINSKI ŠUMARSKI ISTRAŽIVAČKI INSTITUT
(Finnish Forest Research Institute -METLA), HELSINKI, VANTAA


Ovaj institut je središnja šumarska istraživačka organizacija
u Finskoj, osnovana 1917. godine i jedan je
od najvećih šumarskih instituta u Europi. Istraživački
centri su u Helsinkiju i Vantaai. Institut ima osam istraživačkih
stanica, oko 800 zaposlenih, od čega više od
200 istraživača, 144000 ha šuma, od čega je 67000 ha
prirodnih zaštićenih površina.


Istraživanje je organizirano po projektima. Ima oko
sto istraživačkih projekata koji se vrednuju najmanje
svake tri godine. U Institutu se nalaze vodeći stručnjaci
iz područja inventure šuma i praćenja stanja šuma.


Institut ima četiri glavna područja istraživanja:


1.
Smanjenje upotrebe drva
2.
Biološka raznolikost u šumama
3.
Zdravlje šuma
4.
Višestruka funkcija šuma
Neki od projekata su:


1. Šumski ekosustav i promjene okoliša, s pod projektima:
Modeliranje u šumarstvu i analiza
Cjelovito praćenje promjena
Razvoj i podržavanje pokusa
Sukcesija u prašumama
2.
Gospodarenje šumskim tlima
3.
Opis i klasifikacija vegetacije
4.
Šumarska genetika i oplemenjivanje drveća, s
potprojektima:
Genetska
osnova oplemenjivanja šumskoga
drveća
Nacionalni katalog izvora materijala
za pošumljavanje