DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 83 <-- 83 --> PDF |
vojne utvrde). Stanovnici Vojne Krajine morali su stalno biti spremni za obranu, pa su zato uživali privilegije i dakako dobivali dotacije u obliku korištenja oranica, livada i šuma i time bili vezani za taj prostor. Tako je nastalo inače ne jako zastupljeno "pravo služnosti", pravo korištenja vlastitih proizvoda (na primjer proizvodnja drvenog ugljena) malih šumoposjeda u ovoj gotovo 20 000 km2 velikoj Vojnoj Krajini, koja je do 1850. godine bila pod vlašću Austro-Ugarske krune, a kasnije je bila razvojačena. Kad se uzme u obzir, daje Hrvatska tek od 1990. godine neovisna država, značajna je činjenica, daje već 5. listopada 1990. godine dobila hrvatski Zakon o šumama. Novim Zakonom osnovano je jedno državno poduzeće (za gospodarenje državnim šumama i šumskim zemljištem), "Hrvatske šume", i time je prvi puta u 120 godina organiziranoga hrvatskog šumarstva stvorena jedinstvena organizacijska cjelina (Upravni odbor i Direkcija, s od Vlade imenovanim generalnim direktorom u Zagrebu, 16 regionalnih uprava šuma s direktorima uprave šuma, 170 šumarija i 30 specijaliziranih tehničkih radnih jedinica). O gospodarenju, upravljanju i obradom svih pitanja koja se tiču šumarstva lovstva i lovnoga turizma, brine se javno poduzeće. Ako se uzme u obzir da gospodarski položaj Hrvatske zbog rata nije takav kakvog bi željeli, da se još uvijek mogu vidjeti posebice u Zagrebu vozila UN-a, i da se u Zagrebačkoj zračnoj luci nalazi (za Bosnu stacionirana) vojska i policija Ujedinjenih naroda, da nije rje- Slika 3: Bivši generalni direktor "Hrvatskih šuma" Josip Dundović. Stručnije vođenje nije se moglo poželjeti. (Foto: Hans-Jiirgen Wegener) šen problem prognanika (Vukovar), Hrvatska se može uvrstiti u turističku zemlju, u kojoj se može veseliti, a vidljivo je gostoprimstvo i srdačnost, posebno iskazano na prijateljskom susretu sa kolegama šumarima. Hans-Jiirgen-VVegener Napomena: Objavljeno u njemačkom šumarskom listu "Forst und Holz" broj: 20 od 25. listopada 1997. godine, a za hrvatski tisak priredio Josip Dundović DER DAUERWALD, Zeitschrift fiir naturgemasse Waldwirtschaft (Trajna šuma, časopis za šumsko gospodarstvo primjereno prirodi) Ideja o "prirodnoj" gospodarskoj šumi u njemačkom je šumarstvu stara koliko i samo šumarstvo. Unatoč tome stoje u praksi bila neko vrijeme zanemarivana, ona se u Njemačkoj zadržala sve do danas. U posljednje vrijeme aktualnija je nego ikada ranije. Još 1866. godine Gaye r raspravlja o mješovitoj šumi, a 1895. predlaže uzgoj mješovitih sastojina uz prirodno pomlađivanje. Mayer je 1909. godine napisao "Uzgajanje šuma na osnovi prirodnih zakonitosti" ("Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage "), gdje je iznio koncepciju o "prirodnoj" gospodarskoj šumi. Dannecker , kao predsjednik Saveza šumoposjednika Wiirtenberga, od 1919. godine često je naglašavao ideju o "trajnoj šumi" ("Dauerwald") i šumskom gospodarstvu primjerenom prirodi ( "Naturgemdsse Waldwirtschaft"). S malom grupom istomišljenika osnovao je 1950. godine stručno udruženje "Arbeitsgemeinschaftfur naturgemdsse Waldwirtschaft ANW"´. DER DAUERVVALD je časopis tog njemačkog udruženja. Izlazi dva puta godišnje u nakladi od 4.300 primjeraka. Kako je stručnoj javnosti časopis manje poznat, izabrali smo broj 10, 1994. radi predstavljanja našim čitateljima. U tom se broju nalaze sljedeći prilozi: Otto , H.-J.: Ostvarenje šumskog gospodarstva u skladu s prirodom u donjosaksonskim šumama šanse i problemi Stahl-Streit,J.: Pabirci u povodu saveznog savjetovanja Radne zajednice za prirodi blisko gospodarstvo 1994. u Hannoveru - rezultati privređivanja na provjeri Hockenjos , W.: Šumsko gospodarstvo u skladu s prirodom kao ideologija - podrijetlo i pozadina jedne podvale Ro ten han von, S. F.: Trajni problem divljači |