DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 77     <-- 77 -->        PDF

J.
TOMAŠEVIĆ
´-.i´-´,:
´l$h PRVO


B . u iljBi:
POD KIM KONSTRUKCIJAMA


načela ugradnje


U knjizi je autor proučio rezultate istraživanja izbora
vrsta za podove, odnosno podne konstrukcije europskih
istraživačkih centara y Engleskoj, Francuskoj i
Njemačkoj. Analizirajući njihove pristupe i načela istraživanja
bitnih svojstava drva za podne namjene, načinio
je pregled svih vrsta drva koje se primijenjuju u
podnoj tehnici tih zemalja.


Dio tih vrsta zastupljen je i u nas kao naše domaće
vrste drva koje se, međutim, ne primjenjuju u proizvodnji
parketa i drugih podnih konstrukcija. Autor je zbog
toga na isti ili sličan način istražio svojstva naših vrsta
drva za podnu tehniku te izradio "Shemu za prosudbu
relevantnih svojstava drva za pod". Ovom shemom
obuhvaćena su tehničko-tehnološka svojstva drva i
simulacijom ustanovljena brojčana vrijednost - razina
pogodnosti dotične vrste za pod. Tako je od 26 obuhvaćenih
vrsta drva moguće načiniti redoslijed primjenjivosti
pojedine vrste, odnosno preferentnost u namjenskom
smislu (str. 41 -45).


Inž. JosipTomašević jedan je od najvećih poznavatelja
tehnologije građevinskoga drva, koji je svoje
bogato znanje stekao u pogonima prerade drva kao


i/ L


ili -´
i


inženjer praktičar te u Institutu za drvo kao istraživač.
Knjiga se može nabaviti kod autora,
Aleja pomoraca 25, Zagreb.


B. Prpić
.ste


LOVAČKI ROKOVNIK HLS 1998


Po uzoru na Borošićev "Šumarsko-lovački kalendar"
(kojeg je tridesetih godina ovoga stoljeća izdavao i
uređivao prof. dr. Đuro Nenadić) ili na još stariji "Hrvatski
šumarski koledar", šumarnika Mije Vrbanića
iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, slično djelce
pod nazivom "Lovački rokovnik HLS 1998", podastrlo
je krajem 1997. našoj lovačkoj javnosti uredništvo "Lovačkog
vjesnika". Kao urednici potpisani su Marijan
Lekić i Slavko Peršić, teh. urednik je Predrag Vuči
n i ć, nakladnik je Hrvatski lovački savez (HLS), a tiskala
gaje Tiskara "Varteks" Varaždin. Rokovnik je džepnog
formata 11 x 19 cm i obima 240 stranica.


Uz prikaz državnih i vjerskih blagdana u Hrvatskoj
u 1998. g., poštanskih brojeva većih mjesta te Međunarodnog
sustava mjernih jedinica (SI), u kalendar-rokovniku
nalaze se i adrese i brojevi telefona/faksova
svih 20 županijskih lovačkih saveza te Lovačkog saveza
Grada Zagreba. Valja istaći daje HLS krovna udruga
hrvatskoga lovstva, koja okuplja i objedinjava rad


55.000 lovaca s oko 550 lovačkih udruga i ovlaštenika
prava lova. HLS tiska svoje glasilo "Lovački vjesnik",
koje je ove godine ušlo u 107. godinu neprestanoga izlaženja
i među tri je najstarija lovačka glasila u Europi.
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku
RH za razdoblje od 1970/71. do 1996/97. g. tablično su
za Hrvatsku predstavljeni matični fondovi svih glavnih
vrsta divljači i njihov ulov (odstrjel), unos divljači u lovišta
te stanje lovnotehničke opremljenosti lovišta.
Svetom Hubertu - zaštitniku lovaca (koji se nakon
stanke od gotovo pola stoljeća ponovno slavi u Hrvatskoj
na njegov spomendan 3. studenoga) i lovidbi (terminima
slobodnoga lova prema Zakonu o lovu), posvećene
su prve stranice rokovnika.


Na idućih 135 stranica dan je kalendarij, čiju jednoobraznost
i "monotoniju" sretno razbijaju tekstovi o našoj
lovnoj divljači, posebno zaštićenoj divljači i tragovima,
o načinima lova, ponašanju u lovu, ocjenjivanju
lovačkih trofeja, lovačkom streljivu, prvoj pomoći u lovu,
lovnoj kinologiji, lovačkoj kuhinji i lovačkom humoru.
Tekstovi su mahom otisnuti na lijevim stranicama,
dok se na desnima, udarnima, nalazi kalendarij
(svaka stranica s jednom sedmicom) s dovoljno prostora
za dnevne bilješke o zapažanjima u lovištu, vremenskim
prilikama... Uz svaki mjesec kalendarija nalaze se
podaci o izlazu i zalazu sunca, mjesečevim mijenama te
podsjetnik "Siječanj u lovištu", "Veljača u lovištu" ..., u




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 78     <-- 78 -->        PDF

kojemu su na sažet i pregledan način date sve radnje koje
bi u lovištu valjalo provesti, od prihranjivanja divljači
(zimi), prebrojavanja (u proljeće), izgradnje i održavanja
lovnih objekata, do udarnih termina lova i nekih
osobitosti pojedinih vrsta divljači. Tekstovi su popraćeni
crtežima (siluetama) divljači i tragova, skicama pojedinih
skupnih lovova (prigon, pogon, kružni lov), crtežima
trofeja s naznakama uzimanja mjera te položajima
tijela unesrećenika u pojedinim hitnim slučajevima.
Kao ilustracije korišteni su i neki stari crteži divljači i
prizori iz lova poznatih slikara animalista, od Hansa
von Gagerna i Vladimira Filakovca do suvremenika
Davora Žilica, koji je ilustrator "Lovačkoga vjesnika"
danas. Preostalih 85 stranica rokovnika namijenjeno
je za bilješke.


Kako nakladnik Hrvatski lovački savez ima namjeru
da "Lovački rokovnik HLS" postane stalna publikacija
- "priručnik i podsjetnik koji će lovca uistinu pratiti
cijelu godinu", u nastojanju da svako novo izdanje
bude što potpunije, zanimljivije i korisnije, nakon ovo


ga prikaza sadržaja rokovnika iznijet ću i neka svoja
kritička zapažanja. Po uzoru na u uvodniku spomenutog
prof. dr. Đuru Nenadića, koji je u predgovoru svog
izmijenjenog i nadopunjenog XXIII. godišta "Sumarsko-
lovačkog kalendara" za godinu 1927. napisao "da
ne može biti praktičnoga šumarskog/lovačkog pitanja,
a da se za njegovo rješenje ne bi u kalendaru našli potrebni
podaci/odgovori", i urednici "Lovačkoga rokovnika",
zajedno s nama suradnicima, trebaju težiti tom zahtjevu.
Stoga, čega u prvijencu HSL ima previše, a čega
premalo? Iako od viška glava ne boli, za publikaciju kakva
je rokovnik, smatram preopširnim, inače odlično
sročen tekst o lovačkim psima. U knjižici koju će lovopazitelj
i čuvar lovišta nositi svakoga dana sa sobom u
lovište, uistinu su nepotrebni povijesni prikazi kinološke
organizacije u svijetu i u nas, podaci o razvrstavanju
pasa, standardima i ocjenjivanju. Iz tog poglavlja
najkorisnije bi bilo, uz koju riječ o držanju, hranidbi i
odgoju pasa, predstaviti lovačke pse kroz lovne propise,
stoje u rokovniku za 1998. i dobro urađeno. Na isti
način trebalo bi "prepričati" važnije zakonske odredbe
važećeg Zakona o lovu (iz 1994.), Zakona o zaštiti prirode
(iz 1994.), Zakona o oružju (iz 1997.), kao i propisa
koji su doneseni na temelju tih zakona, a odnose se
na lov i korišćenje divljači i njenih dijelova, prava, dužnosti
i obveze lovaca, posebno čuvara lovišta, pravila
lovačkoga ponašanja i lovačke etike, obveza lovaca
oko držanja i korišćenja lovačkoga oružja i streljiva i
dr. Lovački rokovnik trebao bi sadržavati sve propise,
odnoseći se na lovočuvarsko osoblje, način i postupak
vođenja dnevnika (službene knjige), zapažanja u lovištu,
metode utvrđivanja brojnoga stanja divljači. Iz područja
prirodnoga uzgoja divljači trebao bi sadržavati
neke uobičajene normative oko prehrane i prihrane divljači,
zaštite i sprečavanja šteta na divljači i od divljači,
a kod sitne divljači tablični prikaz šumskoga drveća
i grmlja podesnoga za podizanje remiza i najvažnijega
plodonosnoga bilja za hranu divljači. Rokovnik bi trebao
sadržavati sažet prikaz najvažnijih i najčešćih bolesti
divljači, način njihova utvrđivanja (prepoznavanja),
postupak oko prijave bolesti i slanja materijala na pretragu.
Poglavlje o uređenju lovišta trebalo bi biti popraćeno
s mjerama pojedinih u praksi potvrđenih modela
hranilišta, solista, čeka. U sklopu toga poglavlja koristan
bi bio dodatak o provođenju zaštite sitnih ptičjih
vrsta, pružanju prehrane, izgradnji umjetnih duplji
("kućica") za gniježđenje, postupka s nalazom prstenovane
ptice, zakonskim mjerama. U "Lovačkom rokovniku"
za 1998. iz područja postupka s odstrijeljenom
divljači obrađen je samo postupak s divljačinom (mesom
divljači), dok bi u sljedećim izdanjima taj tekst trebalo
nadopuniti s postupkom gulenja i svlačenja koža,
pravilnog sušenja i prepariranja. Kako štete koju domaćoj
stoci nanosi zaštićeni vuk i ris snosi država, valja
uputiti korisnika rokovnika kako će po ostacima žrtve