DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 77 <-- 77 --> PDF |
J. TOMAŠEVIĆ ´-.i´-´,: ´l$h PRVO B . u iljBi: POD KIM KONSTRUKCIJAMA načela ugradnje U knjizi je autor proučio rezultate istraživanja izbora vrsta za podove, odnosno podne konstrukcije europskih istraživačkih centara y Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Analizirajući njihove pristupe i načela istraživanja bitnih svojstava drva za podne namjene, načinio je pregled svih vrsta drva koje se primijenjuju u podnoj tehnici tih zemalja. Dio tih vrsta zastupljen je i u nas kao naše domaće vrste drva koje se, međutim, ne primjenjuju u proizvodnji parketa i drugih podnih konstrukcija. Autor je zbog toga na isti ili sličan način istražio svojstva naših vrsta drva za podnu tehniku te izradio "Shemu za prosudbu relevantnih svojstava drva za pod". Ovom shemom obuhvaćena su tehničko-tehnološka svojstva drva i simulacijom ustanovljena brojčana vrijednost - razina pogodnosti dotične vrste za pod. Tako je od 26 obuhvaćenih vrsta drva moguće načiniti redoslijed primjenjivosti pojedine vrste, odnosno preferentnost u namjenskom smislu (str. 41 -45). Inž. JosipTomašević jedan je od najvećih poznavatelja tehnologije građevinskoga drva, koji je svoje bogato znanje stekao u pogonima prerade drva kao i/ L ili -´ i inženjer praktičar te u Institutu za drvo kao istraživač. Knjiga se može nabaviti kod autora, Aleja pomoraca 25, Zagreb. B. Prpić .ste LOVAČKI ROKOVNIK HLS 1998 Po uzoru na Borošićev "Šumarsko-lovački kalendar" (kojeg je tridesetih godina ovoga stoljeća izdavao i uređivao prof. dr. Đuro Nenadić) ili na još stariji "Hrvatski šumarski koledar", šumarnika Mije Vrbanića iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, slično djelce pod nazivom "Lovački rokovnik HLS 1998", podastrlo je krajem 1997. našoj lovačkoj javnosti uredništvo "Lovačkog vjesnika". Kao urednici potpisani su Marijan Lekić i Slavko Peršić, teh. urednik je Predrag Vuči n i ć, nakladnik je Hrvatski lovački savez (HLS), a tiskala gaje Tiskara "Varteks" Varaždin. Rokovnik je džepnog formata 11 x 19 cm i obima 240 stranica. Uz prikaz državnih i vjerskih blagdana u Hrvatskoj u 1998. g., poštanskih brojeva većih mjesta te Međunarodnog sustava mjernih jedinica (SI), u kalendar-rokovniku nalaze se i adrese i brojevi telefona/faksova svih 20 županijskih lovačkih saveza te Lovačkog saveza Grada Zagreba. Valja istaći daje HLS krovna udruga hrvatskoga lovstva, koja okuplja i objedinjava rad 55.000 lovaca s oko 550 lovačkih udruga i ovlaštenika prava lova. HLS tiska svoje glasilo "Lovački vjesnik", koje je ove godine ušlo u 107. godinu neprestanoga izlaženja i među tri je najstarija lovačka glasila u Europi. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH za razdoblje od 1970/71. do 1996/97. g. tablično su za Hrvatsku predstavljeni matični fondovi svih glavnih vrsta divljači i njihov ulov (odstrjel), unos divljači u lovišta te stanje lovnotehničke opremljenosti lovišta. Svetom Hubertu - zaštitniku lovaca (koji se nakon stanke od gotovo pola stoljeća ponovno slavi u Hrvatskoj na njegov spomendan 3. studenoga) i lovidbi (terminima slobodnoga lova prema Zakonu o lovu), posvećene su prve stranice rokovnika. Na idućih 135 stranica dan je kalendarij, čiju jednoobraznost i "monotoniju" sretno razbijaju tekstovi o našoj lovnoj divljači, posebno zaštićenoj divljači i tragovima, o načinima lova, ponašanju u lovu, ocjenjivanju lovačkih trofeja, lovačkom streljivu, prvoj pomoći u lovu, lovnoj kinologiji, lovačkoj kuhinji i lovačkom humoru. Tekstovi su mahom otisnuti na lijevim stranicama, dok se na desnima, udarnima, nalazi kalendarij (svaka stranica s jednom sedmicom) s dovoljno prostora za dnevne bilješke o zapažanjima u lovištu, vremenskim prilikama... Uz svaki mjesec kalendarija nalaze se podaci o izlazu i zalazu sunca, mjesečevim mijenama te podsjetnik "Siječanj u lovištu", "Veljača u lovištu" ..., u |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 78 <-- 78 --> PDF |
kojemu su na sažet i pregledan način date sve radnje koje bi u lovištu valjalo provesti, od prihranjivanja divljači (zimi), prebrojavanja (u proljeće), izgradnje i održavanja lovnih objekata, do udarnih termina lova i nekih osobitosti pojedinih vrsta divljači. Tekstovi su popraćeni crtežima (siluetama) divljači i tragova, skicama pojedinih skupnih lovova (prigon, pogon, kružni lov), crtežima trofeja s naznakama uzimanja mjera te položajima tijela unesrećenika u pojedinim hitnim slučajevima. Kao ilustracije korišteni su i neki stari crteži divljači i prizori iz lova poznatih slikara animalista, od Hansa von Gagerna i Vladimira Filakovca do suvremenika Davora Žilica, koji je ilustrator "Lovačkoga vjesnika" danas. Preostalih 85 stranica rokovnika namijenjeno je za bilješke. Kako nakladnik Hrvatski lovački savez ima namjeru da "Lovački rokovnik HLS" postane stalna publikacija - "priručnik i podsjetnik koji će lovca uistinu pratiti cijelu godinu", u nastojanju da svako novo izdanje bude što potpunije, zanimljivije i korisnije, nakon ovo ga prikaza sadržaja rokovnika iznijet ću i neka svoja kritička zapažanja. Po uzoru na u uvodniku spomenutog prof. dr. Đuru Nenadića, koji je u predgovoru svog izmijenjenog i nadopunjenog XXIII. godišta "Sumarsko- lovačkog kalendara" za godinu 1927. napisao "da ne može biti praktičnoga šumarskog/lovačkog pitanja, a da se za njegovo rješenje ne bi u kalendaru našli potrebni podaci/odgovori", i urednici "Lovačkoga rokovnika", zajedno s nama suradnicima, trebaju težiti tom zahtjevu. Stoga, čega u prvijencu HSL ima previše, a čega premalo? Iako od viška glava ne boli, za publikaciju kakva je rokovnik, smatram preopširnim, inače odlično sročen tekst o lovačkim psima. U knjižici koju će lovopazitelj i čuvar lovišta nositi svakoga dana sa sobom u lovište, uistinu su nepotrebni povijesni prikazi kinološke organizacije u svijetu i u nas, podaci o razvrstavanju pasa, standardima i ocjenjivanju. Iz tog poglavlja najkorisnije bi bilo, uz koju riječ o držanju, hranidbi i odgoju pasa, predstaviti lovačke pse kroz lovne propise, stoje u rokovniku za 1998. i dobro urađeno. Na isti način trebalo bi "prepričati" važnije zakonske odredbe važećeg Zakona o lovu (iz 1994.), Zakona o zaštiti prirode (iz 1994.), Zakona o oružju (iz 1997.), kao i propisa koji su doneseni na temelju tih zakona, a odnose se na lov i korišćenje divljači i njenih dijelova, prava, dužnosti i obveze lovaca, posebno čuvara lovišta, pravila lovačkoga ponašanja i lovačke etike, obveza lovaca oko držanja i korišćenja lovačkoga oružja i streljiva i dr. Lovački rokovnik trebao bi sadržavati sve propise, odnoseći se na lovočuvarsko osoblje, način i postupak vođenja dnevnika (službene knjige), zapažanja u lovištu, metode utvrđivanja brojnoga stanja divljači. Iz područja prirodnoga uzgoja divljači trebao bi sadržavati neke uobičajene normative oko prehrane i prihrane divljači, zaštite i sprečavanja šteta na divljači i od divljači, a kod sitne divljači tablični prikaz šumskoga drveća i grmlja podesnoga za podizanje remiza i najvažnijega plodonosnoga bilja za hranu divljači. Rokovnik bi trebao sadržavati sažet prikaz najvažnijih i najčešćih bolesti divljači, način njihova utvrđivanja (prepoznavanja), postupak oko prijave bolesti i slanja materijala na pretragu. Poglavlje o uređenju lovišta trebalo bi biti popraćeno s mjerama pojedinih u praksi potvrđenih modela hranilišta, solista, čeka. U sklopu toga poglavlja koristan bi bio dodatak o provođenju zaštite sitnih ptičjih vrsta, pružanju prehrane, izgradnji umjetnih duplji ("kućica") za gniježđenje, postupka s nalazom prstenovane ptice, zakonskim mjerama. U "Lovačkom rokovniku" za 1998. iz područja postupka s odstrijeljenom divljači obrađen je samo postupak s divljačinom (mesom divljači), dok bi u sljedećim izdanjima taj tekst trebalo nadopuniti s postupkom gulenja i svlačenja koža, pravilnog sušenja i prepariranja. Kako štete koju domaćoj stoci nanosi zaštićeni vuk i ris snosi država, valja uputiti korisnika rokovnika kako će po ostacima žrtve |