DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 76 <-- 76 --> PDF |
prof. Heinz, osnivač vrta odlazi u mirovinu, a nasljeđuje ga prof. dr. Vale Vouk. U vrtu je godine 1928. izgrađen fiziološki laboratorij, 1932. osnovana je nova skupina kakteja i drugih sukulenata, a 1934. izgrađen je poseban odio za gospodarsko i ljekovito bilje. Prof. dr. Ivo Horvat, poznati botaničar i fitocenolog postaje predstojnik Zavoda za botaniku i voditelj Botaničkoga vrta 1939. godine gdje ostaje do 1945. godine, kada je smijenjen usprkos činjenice stoje poznati europski botaničar, ali nažalost i uvjereni Hrvat. Godine 1948. za voditeljicu Botaničkoga vrta izabrana je dr. Sala U n g a r, a poslije njezina umirovljenja 1978. godine zamjenjuje ju autorica ove spomenice, dr. se. Ljerka Regula-B e v i 1 a c q u a. U stogodišnjoj povijesti Botanički vrt j e neprekidno mijenjao svoj izgled. Broj staništa i biljnih vrsta se stalno proširuje, a sadržaj vrta postaje sve bogatiji. Tako su osnovane kamenjare, špilje, jezerca. O Botaničkome vrtu u "Šumarskome listu" piše potanko Ettinger 1892. godine, opisujući raznolikost umjetno stvorenih staništa, te daje popis drveća i grmlja kojih je tada u vrtu oko 1100. Botanički vrt koristili su studenti šumarstva za učenje dendrologije i to posebice za vrijeme rada Šumarske akademije i kasnije Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta do 1950. godine, odnosno do preseljenja u Maksimir, gdje je već formiran arboretum . I sama autorica na kraju naglašava kako "Zbog bogata sadržaja i visoko vrijednoga hortikulturnog oblikovanja, Botanički vrt danas ima višestruku namjenu. Ponajprije služi sveučilišnoj nastavi. Studenti Prirodoslovno- matematičkog, Šumarskog, Agronomskog, Farmaceutsko- biokemijskog pa i Veterinarskog fakulteta imaju mogućnost upoznavanja velikog broja predstavnika biljnoga carstva, praćenja razvoja i drugih životnih manifestacija na pojedinim vrstama i odlikama, i to u životnim uvjetima sličnim onima u prirodi." Uz izvrstan povijesni prikaz Botaničkoga vrta, dr. Ljerka Regula Bevilacqua daje popis biljaka te opisuje zbirku bilja, ilustrirajući to poglavlje uspjelim fotografijama u boji. B. Prpić Josip To maše vi ć : DRVO U PODNIM KONSTRUKCIJAMA - NAČELA UGRADNJE Knjiga Josipa (Joze) Tomašcvića, dipl. inž. drvne tehnologije pod naslovom: Drvo u podnim konstrukcijama - načela ugradnje, zasigurno je osobit prinos najvažnijega dijela svake gradnje, a posebice one koja se odnosi na prostore u kojima dulje boravi čovjek. Podne konstrukcije autor definira., "kao sve slojeve ugrađene iznad nosive konstrukcije po kojima se krećemo, prevozimo ili ih na drugi način opterećujemo. U predgovoru autor piše kako je knjiga namijenjena posebice investitorima gradnje škola i športskih dvorana, projektantima i podopolagačima" te navodi kako je svrha knjige podu čiti studente graditeljstva, arhitekture i šumarstva iz ovoga, do sada, oskudno obrađenoga područja. Knjiga je tiskana u B-5 formatu na 272 stranice. Opseg je 272 stranice, sadrži 41 tablicu, 57 slika i grafikona, 22 crno bijele fotografije i 33 fotografije u boji. Podijeljena je u osam poglavlja, dok deveto sadrži važeće norme za parket i popločavanja. Knjiga je osobito zanimljiva šumarima, jer se za podne konstrukcije predlažu vrste drva koje se u nas ne koriste, a sastavni su dio naših prirodnih šuma. |