DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 75 <-- 75 --> PDF |
tanja i 37 podpitanja) na šest jezika. Upitnici su poslani u sve zemlje ministrima nadležnim za nacionalne parkove, ili gdje to nije bilo moguće putem veleposlanstava, s istim ciljem. Pitanja su se odnosila na prirodnu i kulturnu baštinu te na međusobni odnos s turizmom, na ekosustave, znanstveni rad u parku, izobrazbu kadrova, zatim na upravljanje, financiranje, turističku ulogu i vlasničke odnose u parku. Rezultat ovih istraživanja je prikaz i opis 1422 nacionalna parka u 47 zemalja, koji su negdje vrlo potanko, a negdje s manje podataka opisani, stoje ovisilo o izvješću dobivenom provedbom ankete. Najviše pozornosti dano je Nacionalnome parku "Plitvička jezera", gdje je dr. Petar Vidaković proveo gotovo čitav svoj radni vijek. Ostali hrvatski nacionalni parkovi skromnije su opisani, što je jedna od slabijih strana ove vrijedne knjige. Knjiga je vrlo bogato i ukusno opremljena, a posebice se ističe pomno izabranim fotografijama koje nas uvode u čudesna prirodna bogatstva svijeta, otkrivajući tako njihovu iskonsku ljepotu. Svaka od 47 opisanih zemalja ima svoju kartu s ucrtanim položajima nacionalnih parkova, dok se u 80 tablica čitatelju pružaju svekoliki pomno izabrani podaci o svakom od njih. Kao jedan od uredivača ove knjige, koja me zadivila svojim opsegom i izvornim postavkama o potrebnoj simbiozi zaštite prirode i turizma posebno u Nacional nome parku "Plitvička jezera", moram izreći svoju sumnju kako se može dogoditi da želja za što uspješnijim turizmom ugrozi prirodu, čega smo danas svjedoci upravo u tome nacionalnom parku. Uvjeren sam da bi prioritet u svakome nacionalnom parku trebala biti stabilnost njegova ekosustava i očuvanje ovisnosti u smislu biološke ravnoteže čitavoga prostora parka, čiju zakonitost mogu utvrditi dobro planirana znanstvena istraživanja. Tu i turizam ima svoje mjesto u strogim granicama dozvoljenoga. Vjerujem kako sam dobro pogodio i zamisao samoga autora, koji 21 stoljeće u Plitvicama vidi bez ijednog turističkog infrastrukturnog objekta, koji bi se trebali nalaziti izvan utjecajnoga područja parka. Osobita vrijednost ovoga djela je namjera autora koji se odrekao svojega prihoda u korist Fonda za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, kojega je i sam osnivač. Nakladnik knjige je spomenuti Fond, glavni urednik je prof. dr. se. Branimir P rp i ć, a recenzenti su prof. dr. se. Mirko Marković i prof. dr. se. Šime Meštrović. Koristim priliku da čestitam autoru za njegov velik prinos daljnjemu razvoju nacionalnih parkova u Hrvatskoj, zaštiti njihove prirode i sukladnome razvoju turizma i zahvalim i svim ostalima koji su sudjelovali u stvaranju knjige. B. Prpić Dr. se. Ljerka Regula-B e v 11 a c q u a: BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1889-1989. Spomenicu u povodu 100. godišnjice utemeljenja zagrebačkoga botaničkog vrta napisala je njegova dugogodišnja voditeljica dr. se. Ljerka Regula -Bevi1 a c q u a. To djelo je povijest Botaničkoga vrta od njegova osnivanja 1889. do 1989. godine. Knjiga ima 174 stranice u nešto smanjenom A-4 formatu, a nakladnik je "Školska knjiga". Recenzenti su prof. dr. se. Ljudevit [lijanić i dr. se. Lelja Dobronić . Knjiga je bogato ilustrirana sa 129 slika, od toga 65 crno bijelih i 52 fotografije u boji, 9 nacrta i 3 faksimila. Djelo se sastoji od predgovora, uvoda i sedam poglavlja, popisa literature, sažetaka na njemačkome, engleskome, talijanskome i francuskome jeziku, zatim kronološke tablice važnijih događaja, kazala imena biljaka i popisa ilustracija. Sedam spomenutih poglavlja obuhvaća povijesni slijed razvoja Botaničkoga vrta od najave njegova osnivanja po rektoru Zagrebačkoga sveučilišta prof. dr. Stjepanu Spe veću , na početku školske godine 1876/77., pa do proslave njegove stogodišnjice godine 1989. Koristeći pismohranu gradu Sveučilišta, Zagreba i Hrvatske, autorica opisuje potanko pripremne radove na osnivanju vrta koji su usporeni zbog odlaska tadašnjega profesora botanike i inicijatora osnivanja vrta dr. Bohuslava J iruš a u Prag, pa utemeljitelj vrta postaje njegov nasljednik prof. dr. Antun Heinz . Botanički vrt službeno je utemeljen 1889. godine izradom njegova nacrta. Pravi početak funkcioniranja vrta je 14. ožujak 1891. godine, kada je prva lopata zakopana u ledinu. Iste godine dovršeni su staklenici, a Kraljevska zemaljska vlada darovala je vrtu svoj paviljon poslije II. gospodarske izložbe. Godine 1899. donesen je Statut Kraljevskoga sveučilišnoga botaničkog vrta. Godine 1911. izgrađen je morski akvarij, oko vrta je već dovršena željezna uresna ograda i nadograđeni su staklenici. Godine 1913. |