DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 72 <-- 72 --> PDF |
4) Uporaba šuma 5) Drvo kao jedina primarna tvar koja je obnovljiva i industrija za preradu drva 6) Šumarska i drvnoindustrijska politika Švicarske Slijedi objašnjenje nekih pojmova i dvadesetak iz vora uz veći broj citiranih u fusnotama. Osim predgovora autora, otisnuta je i karta šumskih zona i regija u Švicarskoj, koja vrlo pregledno označava šumska područja o kojima se u tekstu knjige govori. 1. poglavlje daje kratak ali informativan pregled zemljopisa Švicarske, njezine povijesti i društveno-političkog uređenja. Švicarska je podijeljena u 25 kantona, s velikom autonomijom, koja izvrsno funkcionira kao jedinstvena država unatoč multinacionalnom i multikonfesionalnom sastavu. Dakako, autor ne pretendira ni ne aludira da bi se takav primjer mogao drugdje implantirati, jer su prilike i povijesne formacije u drugima državama potpuno drukčije. U drugom poglavlju o šumama i šumarstvu općenito, daje se prikaz srednjeeuropskih šuma i švicarskih medu njima, čime je dana prihvatljiva orjentacija čitatelju o prirodnom postanku i stanju šuma toga dijela Europe, čiji je Švicarska jedan dio. U 3. poglavlju "Portret švicarskog šumarstva", sustavno i narodno-gospodarski autor pomno opisuje o kojim se površinama šuma u toj zemlji radi, kakva je struktura šumoposjeda, kakav je sastav tih šuma, i konačno se daju ocjene narodno-gospodarskoga značaja šumarstva za tu zemlju. U 4. poglavlju dan je prikaz s obiljem vrijednih podataka uporabe šuma, s podacima o etatu, sječama, šumskim katastrofama te djelotvornosti u šumarstvu. 5. poglavlje posvećeno je stanju vrlo značajnog švicarskog drvnog tržišta, sudjelovanju vlastite proizvodnje u potrošnji, kretanju uvoza i izvoza, te poslovanju i trendovima u preradi drveta. Ta mala zemlja predstavlja, međutim, vrlo veliko i interesantno tržište, koje je ovdje prikazano nizom konjukturnih analiza, koje barem djelomično čitatelju daju uvid u tržišne turbulencije izazvane najrazličitijim čimbenicima, o kojima ovisi bitak poduzetnika na tom tržištu. Konačno, u šestom poglavlju prikazano je ono najvažnije, a to je šumarska i drvnoindustrijska politika Švicarske. Sjedne strane prethodna su poglavlja ocrtana kao faktografski prikaz zbivanja koja čitatelj u ovom 6. poglavlju povezuje, a sve ono što se događalo u prethodnim prikazima zbivanja je ustvari rezultat kontinuiteta jedne stogodišnje šumarske i drvnoindustrijske politike. Čitatelju postaje jasno da ta zemlja, u kojoj jedva tko zna tko je npr. predsjednik ima podobne institucije izvršne vlasti kojima ne pada na pamet da se miješaju u donošenje poslovnih odluka. To bi u toj zemlji bilo prava hereza, tj. ograničavanje građana u njihovim pravima na slobodu. Vlast jedino što smije, a ona to čini svojski, je da stvara pogodnu poslovnu klimu (uz jamstvo osobnih sloboda, dakako,) u kojoj svaki pojedinac ima pravo maksimizirati svoje blagostanje, kako zna i umije. Za one pak koji nisu u stanju da iz svojega djelovanja prežive, socijalna skrb je djelotvorna. Posebno je za pohvalu stoje autor svugdje gdje je to bilo moguće, naveo za izraze i nazivlja i njihovo značenje na njemačkom, francuskom i engleskom, što pomaže našim praktičarima da na lak način dođu do potrebne im terminologije na stranim jezicima. Treba pohvaliti i "Hrvatske šume" što su objavile ovu vrijednu knjigu te, ju besplatno razaslale našim stručnjacima. Ona će biti od velike pomoći u širenju vidika o mnoštvu problema na koje svakodnevno nailaze. Iako R. Sabad i u predgovoru svoje knjige naglašava da postojeća rješenja nije jednostavno prenijeti kod nas, ipak neki švicarski pokazatelji govore sami za sebe, kao npr. grafikon o šumarskoj izobrazbi, u kojem je prikazan odnos šumarskih inženjera, šumarskih tehničara i šumskih radnika (str. 81), vrlo je primjenjiv. Dušan Klepac ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA, autori Stella Šatalić i Stanislav Štambuk Knjiga ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA autora StelleŠatal i ć i Stanislava Štambuka značajnije prinos biološkoj raznolikosti šumskoga, agrarnoga i urbanoga prostora. Izdavač je Državna uprava za zaštitu okoliša , suizdavač Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", urednik i inicijator ravnatelj Uprave dr. Ante K u 11 e, a recenzenti prof. dr. Željko Borzan i dr. Matija Franko vi ć . Može se bez dvoumljenja reći kako je to knjiga koju smo jedva dočekali, budući da se radi o sintezi podataka koji su o šumskome voću skupljeni iz 44 različita izvora. Dobrim stručnim pristupom te marom i vještinom autora stvoreno je vrijedno djelo koje će poslužiti kao dobar priručnik klasičnome i urbanome šumaru, agronomu, ali i svakome drugome tko želi obogatiti svoj prostor zelenilom koje pruža i ukusan zalogaj. Knjiga se sastoji iz dva poglavlja i 10 podpoglavlja s literaturom i kazalima latinskoga i hrvatskoga nazivlja. Sadrži 46 crteža drveća i grmlja, 13 fotografija i 51 kartu rasprostranjenosti vrsta. Opisana je 51 vrsta drveća i grmlja jestivih plodova. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA Stella Šatalic Stanislav Štambuk U prvome dijelu obrađena je biološka raznolikost šuma. Poznato je kako je na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti koja je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5 siječnja 1994. Hrvatska je postala punopravna stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određenje 29. prosinac. Biološka raznolikost je raznolikost života na Zemlji kojom su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet kao i svi krajobrazi. To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje životinje i mikroorganizmi. Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjemu stanju uništavanja i nestajanja živoga svijeta. Do danas je opisano preko milijun životinskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj vrsta na zemlji iznosi preko 10 milijuna i kako svake godine nestaje oko 40.000 vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane. Šuma pripada u najzamršenije kopnene ekosustave, koji se u pravilu odlikuju velikim brojem vrsta s vrlo naglašenim slojem drveća, a biološku raznolikost koja obuhvaća sva živa bića šume teško je utvrditi. Dosadašnja istraživanja upozoravaju kako je najviše života i raznolikosti u onim dijelovima šume koje obično zanemarujemo, u tlu i u osušenim trulim stablima. Što biološka raznolikost znači možemo zaključiti po izreci velikoga ekologa svjetskoga glasa Odurna koji kaže kako je biološka raznolikost više od začina života. Prikazivanje ove knjige upravo danas na Međunarodni dan biološke raznolikosti znatan je prilog njezinome očuvanju u nas. U uvodu knjige autori upozoravaju kako drveće i grmlje jestivih plodova naših šuma ima posebno značenje u održavanju njihove stabilnosti jer su: Sastavni dio genetskoga bogatstva naših šuma, Nezamjenjiva karika u hranidbenom lancu za niz vrsta od mikroorganizama, kukaca, ptica, glodavaca i velikih biljojeda do velikih grabežljivaca, činitelj zdravstvene otpornosti šumskih sastojina zajedno s ostalim vrstama drveća i grmlja stanište su velikome broju drugih vrsta i mikrostanište različitim vrstama koje na njima obitavaju. U poglavlju o raznolikosti obrađen je zakonski okvir zaštite biološke raznolikosti gdje se posebno naglašava kako u šumama koje pokrivaju preko 43% kopnenoga dijela Hrvatske, obitava veći broj biljnih i životinjskih vrsta, i kako šumarstvo snosi najveću odgovornost i teret očuvanja prirodnih kopnenih ekosustava. Raščlanjeni su Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske kao dobra podloga za očuvanje biološke raznolikosti, ali nije naglašena prednost hrvatskoga Zakona o šumama koji se smatra jednim od najekološkijih u Europi. Opisani su međunarodni skupovi u Strasbourgu 1990. i Helsinkiju 1993. na kojima Republika Hrvatska prihvaća rezolucije koje se odnose na sveukupni ekološko- biološki ustroj gospodarenja šumama u budućnosti, gdje se posebno naglašava potrajnost u gospodarenju šumama te njihova biološka raznolikost. Naglašeno je značenje drveća i grmlja jestivih plodova za održanje zoocenoze u šumi, kao i uloga zaštitnih šumskih pojasa i živica te naglašene prednosti šumsko- poljodjelskog gospodarenja. U potpoglavlju o krajobraznoj raznolikosti navedene su osobitosti pojedinih šumskih zona od Primorske Hrvatske, preko gorskih i planinskih predjela do nizinskih šuma Posavine, Podravine i Podunavlja. U drugome poglavlju pod naslovom: Neke vrste drveća i grmlja jestivih plodova, abecednim redom latinskih naziva opisana je 51 vrsta. Uz svaki opis dana je karta njezinoga areala u Hrvatskoj, zatim crtež morfoloških osobitosti od izbojka i pupa do cvijeta i ploda, a stoje u tekstu potanko opisano. Plod i njegova svojstva su posebice naglašeni. |