DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 72 <-- 72 --> PDF |
4) Uporaba šuma 5) Drvo kao jedina primarna tvar koja je obnovljiva i industrija za preradu drva 6) Šumarska i drvnoindustrijska politika Švicarske Slijedi objašnjenje nekih pojmova i dvadesetak iz vora uz veći broj citiranih u fusnotama. Osim predgovora autora, otisnuta je i karta šumskih zona i regija u Švicarskoj, koja vrlo pregledno označava šumska područja o kojima se u tekstu knjige govori. 1. poglavlje daje kratak ali informativan pregled zemljopisa Švicarske, njezine povijesti i društveno-političkog uređenja. Švicarska je podijeljena u 25 kantona, s velikom autonomijom, koja izvrsno funkcionira kao jedinstvena država unatoč multinacionalnom i multikonfesionalnom sastavu. Dakako, autor ne pretendira ni ne aludira da bi se takav primjer mogao drugdje implantirati, jer su prilike i povijesne formacije u drugima državama potpuno drukčije. U drugom poglavlju o šumama i šumarstvu općenito, daje se prikaz srednjeeuropskih šuma i švicarskih medu njima, čime je dana prihvatljiva orjentacija čitatelju o prirodnom postanku i stanju šuma toga dijela Europe, čiji je Švicarska jedan dio. U 3. poglavlju "Portret švicarskog šumarstva", sustavno i narodno-gospodarski autor pomno opisuje o kojim se površinama šuma u toj zemlji radi, kakva je struktura šumoposjeda, kakav je sastav tih šuma, i konačno se daju ocjene narodno-gospodarskoga značaja šumarstva za tu zemlju. U 4. poglavlju dan je prikaz s obiljem vrijednih podataka uporabe šuma, s podacima o etatu, sječama, šumskim katastrofama te djelotvornosti u šumarstvu. 5. poglavlje posvećeno je stanju vrlo značajnog švicarskog drvnog tržišta, sudjelovanju vlastite proizvodnje u potrošnji, kretanju uvoza i izvoza, te poslovanju i trendovima u preradi drveta. Ta mala zemlja predstavlja, međutim, vrlo veliko i interesantno tržište, koje je ovdje prikazano nizom konjukturnih analiza, koje barem djelomično čitatelju daju uvid u tržišne turbulencije izazvane najrazličitijim čimbenicima, o kojima ovisi bitak poduzetnika na tom tržištu. Konačno, u šestom poglavlju prikazano je ono najvažnije, a to je šumarska i drvnoindustrijska politika Švicarske. Sjedne strane prethodna su poglavlja ocrtana kao faktografski prikaz zbivanja koja čitatelj u ovom 6. poglavlju povezuje, a sve ono što se događalo u prethodnim prikazima zbivanja je ustvari rezultat kontinuiteta jedne stogodišnje šumarske i drvnoindustrijske politike. Čitatelju postaje jasno da ta zemlja, u kojoj jedva tko zna tko je npr. predsjednik ima podobne institucije izvršne vlasti kojima ne pada na pamet da se miješaju u donošenje poslovnih odluka. To bi u toj zemlji bilo prava hereza, tj. ograničavanje građana u njihovim pravima na slobodu. Vlast jedino što smije, a ona to čini svojski, je da stvara pogodnu poslovnu klimu (uz jamstvo osobnih sloboda, dakako,) u kojoj svaki pojedinac ima pravo maksimizirati svoje blagostanje, kako zna i umije. Za one pak koji nisu u stanju da iz svojega djelovanja prežive, socijalna skrb je djelotvorna. Posebno je za pohvalu stoje autor svugdje gdje je to bilo moguće, naveo za izraze i nazivlja i njihovo značenje na njemačkom, francuskom i engleskom, što pomaže našim praktičarima da na lak način dođu do potrebne im terminologije na stranim jezicima. Treba pohvaliti i "Hrvatske šume" što su objavile ovu vrijednu knjigu te, ju besplatno razaslale našim stručnjacima. Ona će biti od velike pomoći u širenju vidika o mnoštvu problema na koje svakodnevno nailaze. Iako R. Sabad i u predgovoru svoje knjige naglašava da postojeća rješenja nije jednostavno prenijeti kod nas, ipak neki švicarski pokazatelji govore sami za sebe, kao npr. grafikon o šumarskoj izobrazbi, u kojem je prikazan odnos šumarskih inženjera, šumarskih tehničara i šumskih radnika (str. 81), vrlo je primjenjiv. Dušan Klepac ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA, autori Stella Šatalić i Stanislav Štambuk Knjiga ŠUMSKO DRVEĆE I GRMLJE JESTIVIH PLODOVA autora StelleŠatal i ć i Stanislava Štambuka značajnije prinos biološkoj raznolikosti šumskoga, agrarnoga i urbanoga prostora. Izdavač je Državna uprava za zaštitu okoliša , suizdavač Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", urednik i inicijator ravnatelj Uprave dr. Ante K u 11 e, a recenzenti prof. dr. Željko Borzan i dr. Matija Franko vi ć . Može se bez dvoumljenja reći kako je to knjiga koju smo jedva dočekali, budući da se radi o sintezi podataka koji su o šumskome voću skupljeni iz 44 različita izvora. Dobrim stručnim pristupom te marom i vještinom autora stvoreno je vrijedno djelo koje će poslužiti kao dobar priručnik klasičnome i urbanome šumaru, agronomu, ali i svakome drugome tko želi obogatiti svoj prostor zelenilom koje pruža i ukusan zalogaj. Knjiga se sastoji iz dva poglavlja i 10 podpoglavlja s literaturom i kazalima latinskoga i hrvatskoga nazivlja. Sadrži 46 crteža drveća i grmlja, 13 fotografija i 51 kartu rasprostranjenosti vrsta. Opisana je 51 vrsta drveća i grmlja jestivih plodova. |