DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 5 <-- 5 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PREL1MINARY COMMUNK´ATION Šumarski list br. 1 2, (XXII (1998), 3-8 UDK 630* 232.3 + 232.4 STANJE PREHRANE BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT, GLEDE PLODNOSTI TLA I SUPSTRATA TE NAČINA UZGOJA STATE OF NUTRITION OF PLANTS IN FOREST NURSERIES OF THE FOREST ADMINISTRATION "SPLIT" WITH REGARD TO SOIL FERTILITY AND SUBSTRATES, AND METHOD OF CULTIVATION Petar RASTOVSKI* SAŽETAK: U raduje dan prikaz klimatskih prilika te stanja plodnosti tla na proizvodnim tablama kao i supstrata u lijehama, kontejnerima i PVCfolijama, te tuljcima različite zapremine. Klima ima obilježje blage zime i suhoga ljeta. Veći dio padalina je ujesen i zimu, dok su ljetni mjeseci značajno suši, a padaline se kreću 40-50 mm u najsušim mjesecima. Veći dio proizvodnje biljaka na području Uprave šuma Split obavlja se baš na supstratima, a manji na prirodnom tlu u gredicama. Od listača su u većoj mjeri prisutne sljedeće vrste: hrast medunac, hrast crnika i obični bagrem, dok su kod četinjača posebno zastupljeni alepski, crni, primorski i brucijski bor, pinj te čempresi. Tijekom posljednjih godina provedbom kontrole plodnosti u više su navrata uzeti uzorci tla, supstrata kao i biljnog materijala te dane preporuke za odgovarajuću gnojidbu (organska, zelena, mineralna, folijama i dr.) sa svrhom da se poboljša plodnost tla, odnosno supstrata, a time i doprinese boljem uspijevanju te podigne kvaliteta sadnica. Ključne riječi: supstrati, klima, plodnost tla, način uzgoja, biljne vrste, stanje prehrane, kemizam biljnog materijala. UVOD Introduction Rasadnici na području Uprave šuma Split (Voštami-ukoliko traju duže razdoblje. Na navedenim lokalitetima ca - Zadar, Slavinj i Raškovac - Split, Svilaja - Sinj, Boipak je to rjeđi slučaj (Mati ć i Prpić 1983). rak - Imotski i Bočina - Metković) locirani su u podruGlede tipova tala, rasadnici su locirani na crvenicačju B2 klime indeksom klimatskog karaktera Im=40-60 ma, smedem tlu, distričnom smedem tlu te aluvijalnom (humidna klima) prema Thornthwaithu,a u smislu tlu (fluvisolu) u dolini Neretve, a razlikuju se u fizikalBurgosa (1953), stoje i prikazano na klimatskoj karti nim, mehaničkim i kemijskim svojstvima. To je pose R. Hrvatske (Slika 1). bice važno kada se radi o klijancima kao i presađenica- Klimu inače obilježavaju blage zime i suha ljeta. Tima, koje se uzgajaju na prirodnom tlu u gredicama. jekom najsušeg ljetnog mjeseca padne manje od 40 mm Veći dio raspoložive površine koristi se za uzgoj bipadalina, a i inače za ljetne mjesece valja napomenuti ljaka s obloženim korijenovim sustavom (kontejneri, kako su vrući, suhi i vedri. PVC tuljci i folije različite zapremine i dr.). Kao komProsječna godišnja količina padalina iznosi 936 ponente za supstrate koristi se treset iz Poljske, Njemamm, a srednja godišnja temperatura zraka 15,5°C. čke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, te kompost i pri Važno je napomenuti kako su za uzgajanje biljaka vrrodna tla, a isti se oplemenjuje odgovarajućim komlo značajne srednje, kao i apsolutne minimalne temperapleksnim NPK i jediničnim mineralnim gnojivima. Tature zraka, ali isto tako kako takve temperature nisu štetkođer se tijekom vegetacije prema potrebi obavlja prine, ali mogu negativno djelovati na uspijevanje biljaka hranjivanje, kako granuliranim kompleksnim i jedinič nim gnojivima, tako i folijarnim gnojivima. Slikama 2-6 nastoji se prikazati način uzgoja biljaka t Dr.sc. Petar Rastovski, Šumarski institut, Jastrebarsko u navedenim rasadnicima glede njihove dobi i uzrasta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
P. Raslovski: STANJE PRLHRANh BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT Šumarski lislbr. I 2, CXX11 (1WX), 3-8 SL. 1 KLIMATSKA PODRUČJA HRVATSKE PREMA THORNTHWAIT-ovoj KLASIFIKACIJI S UCRTANIM OBJEKTIMA ISTRAŽIVANJA FIG. 1 CLIMATIC REGIONS OF CROATIA ACCORDING THORNVVAIT CLASSIFIKATION WITH MARKED ESVESTIGATION OBJECTS Slika I. Klimatska područja Hrvatske prema Thornthvvaith-ovoj klasifikaciji s ucrtanim objektima istraživanja Fig. 1. Climatic Regions of Croatia According Thornwaith Classifikation with Marked Invcstigation Objects Slika 2. Klijanci četinjača - Rasadnik Voštarnica Slika 3. Sadnice listača i četinjača - Rasadnik Svilaja (Foto: A. Perić) (Foto: P. Rastovski) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 7 <-- 7 --> PDF |
P. Rastovski: STANJE PREHRANE BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT Šumarski list br.1-2. CXX1I (1998), 3-8 Wfl mmMAbvmmm *%L W& :Lr 3 ^gb1 flfr|^fijj|)Pl8Hi J*?-´ iHfr**W Slika 4. Crni bor - Rasadnik Borak Slika 5. Hrast crnika - Rasadnik Bočina (Foto: P. Rastovski) (Foto: P. Rastovski) Slika 6. Obični čempres - Rasadnik Bočina (Foto: P. Rastovski) REZULTATI ISTRAŽIVANJA PLODNOSTI TLA I SUPSTRATA Investigation Results of Soil Fertility and Substrates U prije spomenutim rasadnicima na proizvodnim Posebna pozornost glede količine sadnica posvećetablama uzeti su prosječni uzorci i pojedinačni uzorci na je analiziranju supstrata (lijehe, kontejneri, PVC tla iz pedološkog profila te utvrđena neka fizikalna, me- tuljei, folije i dr.), jerse radi o vrlo intenzivnoj proizvohanička i kemijska svojstva. dnji, a s time u vezi prisutna je i veća zahtjevnost s obzi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 8 <-- 8 --> PDF |
P. Rastovski: STANJE PREHRANE BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT Šumarski list br. 1 -2, CXXII (1998), 3-8 rom na opskrbljenost supstrata pojedinim hranivima, Komlenovi ć 1969,1992,1993). kao i činjenicom da su različita biološka svojstva te U Tablici 1. prikazana su neka kemijska svojstva tla ekološki zahtjevi uzgajanih vrsta (Aldhous 1962, i supstrata u istraživanim rasadnicima. Baule i Fricker 1967, Fiedler et. al. 1973., Tablica 1. Neka kemijska svojstva prosječnih uzoraka tla i supstrata Table 1 Some chemical properties ofaverage soil-samples and substrate Rasadnik Uzorak CaC03 PH AL-metoda N Humus C C/N Nursery Sample % H20 n-KCl P2OS K20 % % % Zadar-Voštarnica-Supstrat 2,55 7,5 6,8 23,9 114,0 0,26 4,96 2,88 11,08 Split-Slavinj-Supstrat 4,10 7,1 6,6 9,2 26,7 1,86 49,14 28,57 15,36 Split-Liskovac-Supstrat -6,4 5,7 57,6 97,5 0,30 9,98 5,80 19,33 Imotski-Borak-Supstrat -6,1 5,0 70,4 108,0 0,29 19,05 11,08 38,21 Sinj-Svilaja-Supstrat 7,32 7,2 6,7 10,7 11,1 1,95 47,37 27,54 14,12 Dubrovnik-Kono-Supstrat 47,13 7,7 7,2 106,3 30,2 0,45 8,78 5,10 11,33 Metković-Bočina-Supstrat -6,9 6,2 31,4 72,3 22,90 15,26 1,04 15,87 Metković-Bočina-Supstrat Kont.čempr. _ 5,9 5,7 108,1 96,0 2,27 69,45 40,38 17,79 Metković-Bočina Treset iz Bos.Grahova 5,4 5,2 7,4 4,1 1,66 63,42 36,87 22,21 Metković-Bočina Supstrat crnika 27,55 7,4 6,9 6,8 20,9 0,69 14,32 8,33 12,07 Metković-Bočina Sups. Prim.bor Kont. 6,3 5,9 111,4 49,2 2,26 67,28 39,12 17,30 Metković-Bočina Supst.cr.bor. Kont. . 6,2 5,6 167,3 49,2 1,96 58,73 34,15 17,42 Metković-Bočina Supst. crnika-Kont. 27,44 7,1 6,8 87,6 57,6 0,54 8,80 5,12 9,48 Metković-Bočina Supst. - Kont. 6,1 5,6 51,6 25,3 2,15 54,36 31,60 14,70 Split-Muć - tlo -7,3 7,2 5,2 9,9 0,09 1,37 0,80 8,89 Imotski-Borak - tlo 36,00 7,6 7,0 4,0 33,6 0,24 4,42 2,57 10,71 Sinj-Svilaja - tlo -6,4 5,2 4,1 21,6 0,18 3,65 2,01 11,17 Metković-Bočina - tlo 34,65 7,8 7,1 24,3 23,7 0,11 1,20 0,70 6,36 Metković-Bočina Profil 1 0-25 33,51 7,6 7,5 9,9 12,5 0,09 0,73 0,42 4,66 25-45 31,00 7,6 7,5 7,4 7,2 0,05 0,69 0,40 8,00 45-75 22,67 7,8 7,4 1,0 6,8 ---- 75-100 24,29 7,7 7,4 0,9 6,2 ---- Dobiveni analitički rezultati sadržaja hraniva u tlima istraživanih rasadnika, i to osobito fiziološki aktivnog fosfora te biljkama pristupačnog kalija, ukazuju na to kako su tla na proizvodnim tablicama uglavnom slabo opskrbljena fosforom, dok je situacija s kalijem znatno povoljnija. Inače tla su u površinskom horizontu ki sele, slabo kisele ili blago alkalne reakcije, uz prisutnost određene količine CaCO, (28-35%). Sadržaj humusa, kao i ukupnog dušika bitno varira od rasadnika do rasadnika, i uglavnom ne zadovoljava osim u rasadniku Bočina, šumarija Metković (minimum za rasadnička tla ne bi smio biti ispod 5% humusa). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 9 <-- 9 --> PDF |
P. Rastovski: STANJ1-. PRHHRANL BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVR SUMA SPLIT Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 3-8 Logično je daje kod supstrata situacija znatno bolja, nim gnojivima. Prihranjivanje tijekom vegetacije komjer su komponente za njihovu pripremu znatno povoljpleksnim i jediničnim granuliranim te folijarnim gnojinijih fizikalnih, mehaničkih i kemijskih svojstava, koja vima, doprinosi proizvodnji kvalitetnijeg sadnog matese mogu još i poboljšati oplemenjivanjem supstrata odrijala (Rastovski i Kom leno vi ć 1993, Rasto govarajućim mineralnim kompleksnim NPK i jediničvski 1986,1996,1997). KEMIZAM BILJNOG MATERIJALA Chemism of plant Material Radi potpunijeg uvida u plodnost tla kao i supstrata zelenu i mineralnu i to granuliranim kao i folijarnim tijekom vegetacije, u više su navrata uzimani uzorci gnojivima) sa svrhom da se istima pridonese proizvodbiljnog materijala (iglica i lišća) radi utvrđivanja stanja nji što kvalitetnijeg sadnog materijala. prehrane uzgajanih sadnica. Na osnovi analitičkih poRezultati kemijskih analiza uzoraka lišća i iglica iz dataka o plodnosti tla i supstrata te kemizma biljnog prije navedenih rasadnika prezentirani su u Tablici 2. materijala, dane su preporuke za gnojidbu (organsku, Tablica 2. Kemizam biljnog materijala Table 2. Chemism of plant material Rasadnik Uzorak Kemijski sastav u % - Chemical composition in % mg/kg Nurserv Sample N P205 K20 CaO Mg Fc Mn Zn Zadar-Voštarnica Pr. bor 1,43 0,314 1,14 0,66 0,094 2884 126 33 Cr. bor 1,54 0,456 0,52 0,50 0,098 268 40 66 Split-Slavinj Pr. bor 1,40 0,314 0,78 0,70 0,112 1124 80 26 Cr. bor 1,55 0,420 0,52 0,50 0,098 264 40 62 Split-Liskovac Pinj 1,40 0,367 0,34 1,26 0,064 472 40 33 Split-Muć Pr. bor 1,86 0,677 0,40 0,52 0,142 84 96 39 Cr. bor 1,12 0,326 0,60 0,28 0,083 746 136 37 Cr. bor 1,20 0,297 0,44 0,80 0,062 208 30 40 Imotski - Borak H.medunac 1,39 0,449 1,16 1,84 0,123 1166 350 32 Cr. bor 0,87 0,320 1,09 1,20 0,114 126 205 26 Sinj - Svilaja Cr. bor 1,95 0,545 0,88 0,34 0,131 736 94 58 Cr. bor 1,69 0,470 0,60 0,60 0,100 268 42 67 Pr. bor 2,24 0,776 0,52 0,68 0,121 256 50 54 H. medunac 0,81 0,248 0,62 0,18 0,360 1900 138 82 Dubrovnik-Kono čempres 1,48 0,620 1,64 1,96 0,206 116 46 18 Cr. bor 1,78 0,396 0,92 1,12 0,090 278 38 28 Cr. bor 2,28 0,539 1,80 0,80 0,099 344 62 18 Pr. bor 2,63 0,569 1,28 0,48 0,134 662 50 20 Metković Bočina Pr. bor 2,27 0,530 1,74 0,74 0,080 1572 48 22 Čempres 2,32 0,424 2,18 2,32 0,173 1734 52 26 H. crnika 1,44 0,180 1,08 2,48 0,237 1568 108 26 H. crnika 1,51 0,277 1,18 1,96 0,181 522 40 22 H. crnika 1,31 0,215 1,14 2,00 0,198 212 60 18 Rezultati analiza sadržaja hraniva u biljnom materiPonajprije je važno napomenuti, kako su biljke uzjalu, tj. lišću i iglicama biljaka ukazuju na značajne razgajane na supstratima postigle bolje rezultate glede raslike u stanju prehrane istraživanih biljnih vrsta, a stoje ta i prirasta te biomase, u odnosu na one uzgajane na tlu u potpunosti sukladno biološkim svojstvima kao i ekou gredicama, stoje i logično glede ekoloških uvjeta. loškim potrebama istih. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 10 <-- 10 --> PDF |
P. Rastovski: STANJE PREHRANE BILJAKA U ŠUMSKIM RASADNICIMA UPRAVE ŠUMA SPLIT Šumarski list br. 1 2, CXXH (1998), 3-8 ZAKLJUČCI Conclusions Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti Bolja opskrbljenost dotičnih supstrata hranivima sljedeće: povoljno se odrazila i na stanje prehrane biljaka, što Prirodno tlo na proizvodnim tablama uglavnom je je vidljivo kroz provedene kemijske analize biljno znatno slabije opskrbljeno fosforom, dok je situacija ga materijala. s biljkama pristupačnim kalijem povoljnija u većini Posebnu pozornost treba posvetiti mjerama njege i rasadnika. zaštite biljaka putem pljevljenja, pravovremene priUtvrđene su i značajne razlike kod pH tla i to posemjene zaštitnih sredstava, uporabe mineralnih grabno u površinskom Ap (0-20 cm) horizontu, a isto nuliranih kompleksnih i jediničnih kao i folijarnih tako i u sadržaju humusa te ukupnog dušika. gnojiva, navlaživanje i dr. Sadržaj hraniva u iglicama, odnosno lišću biljaka, S obzirom na sadašnje potrebe za sadnim materijaniži je kod biljaka uzgajanih na tlu (slabije opskrlom te planovima za buduću proizvodnju, preporuča bljenom N, R K i drugim hranivima), u odnosu na se, uz redovne kontrole plodnosti tla i supstrata, u iste biljne vrste uzgajane na supstratima. navedenim rasadnicima pristupiti i znanstvenim isBiljke uzgajane na supstratima u većini rasadnika traživanjima u svrhu daljnjega unapređenja rasadnipolučile su bolje rezultate glede rasta prirasta te čke proizvodnje. ukupne biomase. LITERATURA - References Aldhous , J. R. 1962: Survev of Dunemann seed -Matić , S., B. Prpić , 1983: Pošumljavanje. Zagreb. beds in Great Britain. Quart - Journ of Forestrv, Rastovski , R, 1986: Mineralna ishrana nekih vrsta Vol. LVI,No3. četinjača na raznim tipovima tala. Zbornik rado Baule , H., C. Fricker, . 1967: Die Diingung von va J.D.B.F., 153-164. IV-Seminar, Fiziološki asWaldbaumen, Miinchen. pekti mineralne ishrane biljaka, Beograd. Rastovski, R, N. Komlenović, 1993: Proizvod Komlenović,N. 1969: Kontrola plodnosti tla u ranja šumskih sadnica primjenom novih metoda sadnicima Muć i Omiš i preporuke za gnojidbu sadnica četinjača. Dokumentacija Jug. inst. za uzgoja i mineralnih gnojiva. Rad. Šumar. inst. 28 (1-2): 147-156, Jastrebarsko. četinjače, Jastrebarsko. Rastovski , P. 1996: Kontrola plodnosti tla i supstra Fiedler, H. J., W. Nobe., Hoffman, 1973: Forst ta u rasadnicima U.Š. Split s preporukama za liche Pflanzenanehrung und Diingung. Jena. gnojidbu. Dokumentacija Šumarskog instituta, Komlenović , N., 1992: Fiziologija i prehrana šum Jastrebarsko. skog drveća. Šume u Hrvatskoj, 121-130, Zagreb. Rastovski , P. 1997: Istraživanje utjecaja razine fosK o m 1 c n o v i ć, N., 1993: Primjena gnojiva s produže fora na uspijevanje četiriju vrsta četinjača na nim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. akričnom luvisolu. Rad. Šumar. inst. 32 (1): Rad. Šumar. inst. 27 (1): 103-109, Jastrebarsko. 77-86, Jastrebarsko. SU MM A R Y: Thepaper gives a survey ofelimatic conditions andthe state ofsoilfertility on theproduetionplots, as well as on the substrates in seed-beds, containers and PVCplastic sheets (folia), and cones ofvarius capacity. The elimate is characteristed by mild \vinters and dry summers. Most precipitation oceurs in autumn and winter, ivhile the summer months are appreciablv drier and precipitation ranges j´rom 40 to 50 mm in the driest months. however, the major part ojplant produetion in the Split Forest nurseries of the Split Forest Administration region takesplace on substrates and a smaller part on natural soil in beds. The broad-leaved specis which are present to a greater degree are the following species: Pubescent Oak. Evergreen Oak, Common Locust, while with regard to conijers particularly well represented are Aleppo Pine, Austrian Pine, Maritime Pine and Brutian Pine (Pinus brutia), ineluding Stone Pine and cvpresses. During recent vears, eith the introduetion of control fertility, on several oceasions samples oj´soil, substrates and plant material have been taken and recommendatations given adecpiate jerilisation (organic, green, mineral, foliar, etc), with the aim of improving soil jerilitv, namely substrate, and in this way contribiiting to better growth and quality of seedlings. Key words: substrates, elimate, soil fertility, cultivation method, plant species, state ofnutrition, chemism of plant materil. |