DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 35 <-- 35 --> PDF |
V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list br.l 2. CXXII (1998), 31-52 ČR je članica GATT-a (GeneralAgreement on Tariffs and Trade), WTO-a (World Trade Organization), OE- CD-a (Organization far Economic Cooperation and Development), u pregovorima je za ulazak u NATO (North Atlantic Treaty Organization), a sa EU ima ugovor o pridruženom članstvu te je pozvana pregovarati o pristupu zajednici. Zajedno s Mađarskom i Poljskom RČ osnivač je zone slobodne trgovine u Srednjoj Europi CEFTA-e (Central European Free Trade Agreement). Kao članica svih važnih financijskih organizacija, ČR je korisnica povoljnih kredita. Ona nadalje prima nepovratnu pomoć kroz PHARE program (Pologne, Hongrie: activite pour la restructuration economigue, na francuskom znači i ´´svjetionik"), a donedavno je bila privlačna za neposredno ulaganje stranog kapitala. Od 1990. godine do kraja 1996. kumulirana izravna ulaganja stranoga kapitala iznose 661 USD po stanovniku, ili ukupno oko 6,8-109 USD. Deset najvećih neposrednih stranih ulaganaja u gospodarstvo RH za vrijeme procesa privatizacije iznosilo je oko 250; 10´´ USD (autorova napomena). Fiskalna politika - U sklopu poreznih promjena uveden je od 1. siječnja 1993. PDV ili VAT (Value-Added Tax) s osnovnom stopom od 22 % i stopom od 5 % na hranu, lijekove, naftne derivate i neke usluge. U prvom razdoblju primjene VAT-a došlo je do porasta cijena od oko 7 %. Stope poreza na dohodak imaju raspon 15-47 %, a stopa poreza na dobit iznosi 35 %. Parlament je kasnije iglasao poreznu stopu na naftne derivate u visini 22 %. U razdoblju od 1993. do 1996. fiskalne su godine završavale proračunskim suficitom. Za fiskalnu 1997. godinu bio je predviđen rast GDP-a od 5,4 % i inflacije od 8,6 %, no nakon drugog tromjesečja nastupile su okolnosti s jasnim odstupanjem od plana. Po prvi puta u petgodišnjem postojanju ČR rast GDP-a bit će tek oko 1,5 %, uz značajno veću inflaciju od planirane. Usprkos smanjenja proračuna za 1,25-10" USD očekuje, se proračunski deficit. Dodatno otežavajućom situacijom je povećani pritisak na proračun uzrokovan posljedicama katastrofalnih poplava u srpnju, čije posljedice se već sada procjenjuju na nekoliko milijardi USD. Monetarna politika i banke - Češka nacionalna banka (CNB) postoji od 1.1. 1993. godine i ima neovisan status. Od tada do danas provodi restriktivnu i neu tralnu politiku. Cilj joj je povećati neto domaću štednju, rezerve konvertibilne valute, smanjiti vanjsku zaduženost (iznosi oko 22-10" USD) i održati stabilan tečaj nacionalne valute (češke krune - Kč). Promjenama lombardne stope i diskontne stope ČNB nastoji braniti tečaj krune kojoj sve češće prijeti deprecijacija pod utjecajem špekulacija na tržištu novcem. U drugom tromjesečju 1997. godine ČNB napustila je kontrolu tečaja na osnovi košarice valuta (65 % DEM i 35 % USD), te je dopustila njegovu slobodnu fluktuaciju. Posljedica toga je devalvacija Kč prema DEM i USD te rast proračunskog deficita. Izrazito restriktivna monetarna politika, nedavni skok cijena stanovanja, nekih usluga i naftnih energenata, te smanjenje investicija, nakon trogodišnjeg razdoblja gospodarskog uzleta dovelo je češko gospodarstvo pred recesiju. Načine izlaska iz nastalih privrednih teškoća u RČ valja prepustiti predstojećem vremenu. Valja napomenuti da se očekuju ozbiljni i tvrdi pregovori Vlade i predstavnika poslodavaca sa sindikatima. Vjerojatno je realno očekivati i druge oblike sindikalnog djelovanja (protesti i štrajkovi), jer su djelotvorno ustrojeni sindikati postali nezaobilazni partner u gospodarskom i političkom životu Češke republike. Informacije o političkim i makroekonomskom stanju te tijeku njihovih promjena, neposredno utječu na svaku privrednu djelatnost. Stoga je kratki povijesni pregled te pregled promjena u vremenu tranzicije, raspad federacije i formiranje dviju samostalnih i nezavisnih država od velike pomoći za razumijevanje razvoja i položaja ostalih gospodarskih grana. To se posebno odnosi na šumsko gospodarstvo koje u većini razvijenih zemalja u svijetu ima skromni udio u GDP-u, uz istodobno naglašen utjecaj na okolišnu politiku i ukupni održivi gospodarski razvoj. S obzirom da su u RČ mnogi procesi u preustrojstvu gospodarstva (jednako i šumskoga gospodarstva) okončani, te da mnogi od njih u Hrvatskoj tek predstoje, iskustva iz te i drugih zemalja u tranziciji mogu u mnogome pomoći RH u cilju skraćivanja procesa izgradnje i prihvaćanja djelotvornih gospodarskih rješenja. Navedeni razlozi bili su dovoljni poticaj za pisanje preglednoga rada o češkome šumarstvu. A. TEMELJNA NAČELA DRŽAVNE ŠUMARSKE POLITIKE2 Basic Principles of the State Forestry Policv Promjene u gospodarstvu i restitucija vlasničkih odnosa započete 1989. godine u ČSR bili su dovoljan razlog izrade i donošenja državne šumarske politike. Nakon 1989. godine u oblikovanju državne šumarske poli : Pri pisanju članka u dijelu A (poglavlja 1. do 5.) korišteni su izvori [2, 8. 9, 15]. tike (započete u ČSR), od 1993. nastavljene u samostalnoj ČR polazišta su postale i međunarodne konvencije oblikovane na: |