DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA CRNI DAN ŠUMARSKE STRUKE Dana 10. veljače 1998. godine u 15,20 sati na cesti Knin-Gračac ugašeno je šest šumarskih života. Sve se zbilo u jednome kobnom trenutku što je koštalo života dr. se. Antu Krstinića, redovitoga profesora Šumarskoga fakulteta sveučilišta u Zagrebu, znanstvenike Šumarskoga instituta Jastrebarsko - dr. Nikolu Komlenovića, znanstvenoga savjetnika, dr. se. Branimira Mavera, višega znanstvenoga suradnika, dr. se. Petra Rastovskog, znanstvenoga savjetnika, mr. se. Zlatka Perića i mr. se. Gorana Bušića, znanstvene asistente. Nesreću su preživjeli i oporavljaju se od teških ozljeda - Valentin Roth, dipl. inž. šum. i mr. se. Karmelo Poštenjak, obojica iz Šumarskoga instituta Jastrebarsko. Ta velika nesreća zasigurno je najviše pogodila obitelji nesretnih kolega. Ona je, međutim, pogodila i našu veliku šumarsku obitelj, koja u jednome sudbinskome trenutku ostaje bez značajnoga dijela znanstvenoga stožera šumarske struke. Statistika kaže kako tako velika prometna nesreća nije do danas zabilježena u Hrvatskoj. Pokojni kolege su kao sveučilišni profesori i predavači te znanstvenici Šumarskoga instituta bili poznati čitavoj hrvatskoj šumarskoj struci. Nema uprave šuma i malo je šumarija u koje oni nisu dolazili istraživati u okviru svojih istraživačkih projekata. Uz svoj znanstveni rad, još češće su dolazili na teren zbog stručnih rasprava, pomažući tako u rješavanju konkretnih problema. S mnogim kolegama na terenu bili su iskreni prijatelji, što je još više zbližavalo našu šumarsku obitelj. Njihovo sudjelovanje na našim i međunarodnim znanstvenim skupovima od IUFRO-a i Zajednice Alpe-Jadran do naših fakultetskih i institucijskih skupova vrlo je zapaženo. Svaki znanstveni savjetnik kao i viši znanstveni suradnik dokazao se brojnim radovima, istupima na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, vođenjem i sudjelovanjem u radu istraživačkih projekata. Za Bušića i Perića koji se ističu, kako završenim magisterijem tako i dobrom suradnjom u timovima, zna se da pripadaju vrlo perspektivnim mladim istraživačima. Sudjelovanje pokojnih kolega u "Šumarskome listu" i kao članova uredništva i kao pisaca ima izuzetno značenje. Krstinić, Komlenović i Rastovski urednici su znanstvenih grana, a Mayer je nezaobilazni recenzent. Malo je godišta našega časopisa u kojemu nema Komlenovića, Mavera, Krstinića i Rastovskog. U prošloj godini Perić je objavio skraćenu verziju svojega magisterija, a Bušić je to isto najavio za svoj nedavno obranjeni magisterij. Potrebno je posebno naglasiti sudjelovanje dr. Komlenovića i profesora Krstinića u radu Hrvatskoga šumarskog društva. Od 1972. do 1981. godine dr. Komlenović je njegov je tajnik, a od 1984. do 1988. godine njegov predsjednik. Prof. Krstinić bio je tajnik Društva od 1968. do 1972. godine. Velik doprinos dali su Komlenović, Mayer i Rastovski u rješavanju ekološke komponente pojave propadanja šuma u Hrvatskoj, povezavši se s europskim znanstvenicima koji istražuju uzroke i posljedice te pojave. Posebno su zapažena njihova istraživanja u Istri i Gorskome kotaru (Komlenović, Rastovski) te u Posavini i Podravini (Mayer, Bušić). Na izbornome skupu Akademije šumarskih znanosti prof. dr. Ante Krstinić izabran je za redovitog člana i tajnika Odsjeka za uzgajanje šuma, a znatan je i njegov doprinos u pripremanju prve akademijine skupštine, dr. Nikola Komlenović također za redovitog člana, dr. Branimir Mayer za izvanrednog člana dok jeza dr. Petra Rastovskog bio otvoren postupak za prijem u članstvo ASZ. Svakoga od njih, bez razlike, krasila je čovječnost i sklonost iskrenome prijateljstvu, kao i zanesenjaštvo bez kojega nema prave znanosti. U traženju znanstvene istine bili su strpljivi i postojani. U zloj sudbini koja nas je zadesila, izražavamo duboku sućut obiteljima poginulih kolega kao i institucijama u kojima su stvarali, Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskome institutu Jastrebarsko, sa željom da ih prihvati Svevišnji i da im bude lahka hrvatska gruda. Prof. Dr. se. B. Prpić Naslovna stranica - Front page: I šume umiru - Rožanski kukovi, sjeverni Velebit Forest also die - Rožanski kukovi, North Velebit (Foto: Alojzije Frković) Naklada 1600 primjeraka |