DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Dr. se. PETAR RASTOVSKI - znanstveni savjetnik (22. 4. 1944. - 10. 2. 1998.) Dr. se. Petar Rastovski, dipl. inž. šumarstva, rođenje u Karlovcu 22. travnja 1944. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Karlovcu, a potom se upisao na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao 1969. godine. Nakon završetka studija, godinu dana radio je u Komunalnom poduzeću "Zelenilo" Karlovac, a 1. ožujka 1971. godine zaposlio se u Odjelu za pedologiju i ishranu bivšeg Instituta za četinjače u Jastrebarskom u svojstvu pripravnika. Nakon obrane magistarskog rada pod naslovom "Prilog rješavanju problema ishrane običnog bora (Pinus sylvestris L.) u rasadnicima četinjača", 14. prosinca 1976. godine stekao je zvanje asistenta. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala" obranio je 20. ožujka 1985. godine. Nakon toga, radi kao samostalni istraživač u Odjelu za ekologiju. Dr. se. Petar Rastovski je tijekom poslijediplomskog studija i kasnije, radio na različitim tematskim zadacima vezanim uz proble matiku pedologije (kartiranje tala), fiziologije i prehrane šumskoga drveća u šumskim rasadnicima, kulturama četinjača kao i u prirodnim sastojinama, a posljednjih godina i na problemima sušenja šuma. Sudjelovao je u provođenju ankete o sušenju šuma 1987., 1988., 1990., te od 1992. do 1997. godine. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je 20. studenoga 1985. godine, u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik 31. siječnja 1990. godine, te u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik 17. siječnja 1994. godine. Postupak za ponovni izbor u isto znanstveno zvanje je pri završetku. Rezultate istraživanja objavljivao je u Sumarskome listu, Radovima Šumarskog instituta, Jastrebarsko, te u stranim časopisima i zbornicima domaćih i stranih znanstvenih skupova. Objavio je 80 radova pretežito znanstvenih. Dr. se. Petar Rastovski aktivno je sudjelovao na kongresima, simpozijima, savjetovanjima izlagajući referate ili znanstvene postere kao autor ili koautor, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Objavljeni radovi odnose se na problematiku prehrane i fiziologije šumskog drveća i na probleme vezaneuz uređivanje šuma. Dr. se. Petar Rastovski, kao samostalni znanstvenik radio je na istraživanjima koja su se odnosila na projekte "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, a od 1. siječnja 1996. godine bio je koordinator Projekta 1 "Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi održavanja višestrukih uloga i funkcija šuma", (dio koji se odnosi na Šumarski institut). Također je radio na temi trajne istraživačke djelatnosti pod naslovom "Zaštita šumskih ekosustava od biotskih i abiotskih čimbenika" u okviru programa koji financira Ministarstvo znanosti i tehnologije. Dr. se. Petar Rastovski bio je tehnički urednik znanstveno stručnog časopisa Radovi šumarskog instituta, te predsjednik Znanstvenog vijeća i Vijeća istraživača od 1992. godine. U časopisu Šumarski list bio je član uređivačkog odbora znanstveno- stručnog područja "Šumski ekosustavi". Recenzirao je preko 10 znanstvenih radova objavljenih u domaćim časopisima. Dr. se. Petar Rastovski bio je aktivan član većeg broja društava vezanih uz specijalnost kojom se bavio: Hrvatskoga šumarskog društva; Hrvatskog društva za proučavanje tla,; Hrvatskoga ekološkog društva; Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju; Hrvatskog botaničkog društva i Društva za zaštitu voda Hrvatske. Bio je i član Odbora za biokemiju i Odbora za daljinska istraživanja HAZU. U dva navrata obnašao je dužnost tajnika u Hrvatskom društvu za tloznanstvo. Početkom agresije na Republiku Hrvatsku dr. se. Petar Rastovski se dragovoljno 11. studenog 1991. godine javio u postrojbe Zbora narodne garde, kasnije Hrvatske vojske, u kojoj je aktivno sudjelovao kao časnik do 24. 4. 1992. godine. Tragična i prerana smrt našeg vrsnog i uglednog znanstvenika, kolege i prijatelja veliki je gubitak za Šumarski institut, hrvatsku šumarsku znanost i šumarstvo. U ovoj neizrecivo teškoj boli kojoj smo svjedoci, i u najtežoj tragediji koja je u ovom stoljeću zadesila hrvatsku šumarsku znanost, u ime članova Hrvatskoga šumarskog društva, djelatnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, ali i u ime svih kolega šumara koji su poznavali dr. se. Petra Rastovskog - oprostismo se od njegova djela, od istinskog znanstvenika, brižnog oca i supruga, koji je za svog kratkog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 123 <-- 123 --> PDF |
života zadužio našu šumarsku struku i našu znanstvenu misao. Prije svega dosljednim i predanim radom, idejama i rezultatima koje je postigao kod nas i u svijetu. Dr. se. Petar Rastovski bio je 26 godina ekofizioiog u Šumarskom institutu Jastrebarsko i još su nam svježa sjećanja na sjajno obranjenu disertaciju prije dvanaest godina, zapravo monografiju o običnom boru, kakvu do tada nismo imali. 1 s jednakim poletom u to vrijeme najmlađi doktor šumarskih znanosti u Hrvatskoj dr. se. Petar Rastovsk i nastavlja svoj znanstveno- istraživački rad i uz svog prijatelja i znanstvenika dr. se. Ko ra 1 e n o v i ć a postiže vrhunske rezultate i u znanosti napreduje rekordnim vremenom. Baveći se ekofiziologijom, tom tajnom nedokučivom prostom oku i običnom umu, shvatio je među prvima da šume ne mogu više same podnijeti naše brzo i nervozno vrijeme, našu nestrpljivost da čim prije uberemo njihove plodove ne mis-leći često pritom na posljedice. Shvatio je da trebaju pomoć. Zbog togaje dao iznimno vrijedne i u skoroj budućnosti, unatoč tehnološkom napretku, teško dostižne rezultate iz područja prehrane šumskog drveća i produkcije cjelokupne biomase. Brojne podignute šumske kulture u Hrvatskoj, rasadnici i druge šumske površine osno vane su na temeljima njegova rada i rada njegovih suradnika i prijatelja s kojima je zajedno otišao u vječnost. I koje li ironije sudbine, upravo u Lici kojoj su toliko rada posvetili, u okružju šumskih kultura podignutih u posljednjih tridesetak godina ponajprije zaslugom djelatnika Šumarskog instituta Jastrebarsko. I pored svog znanstvenog rada, uvijek je nesebično pomagao drugima. Posrećilo mi se da zajedno 1989. godine istražujemo staništa i šumske zajednice Kalnika, Ivanščice i Medvednice, nastojeći proniknuti u prirodne veze tla i vegetacije, veze koje nikada nitko neće do kraja otkriti. Dr. se. Petar Ras tovski jednako je pomagao i drugim kolegama, i zbog svega toga hrvatska šumarska znanost i struka duguju mu veliko hvala. Dragi i štovani prijatelju, opraštajući se s Tobom opraštamo se s istinskim svjedokom poštenja, čestitosti i skromnosti, čovjekom koji je za svog kratkog i tragično prekinutog života napravio gotovo sve. Jer po onoj poznatoj izreci po kojoj život produžavaš potomstvom, pisanom rječju i zasađenim stablom, Ti ćeš, dragi prijatelju živjeti vječno: jer imaš divnoga sina koji će uzdignute glave slušati svaki spomen na njegova oca; jer si napisao više od osamdeset radova, ostavivši veliki zalog znanosti svojoj domovini, a ne znam da lije itko od nas svojim spoznajama pridonio da novopodignute šume uspijevaju, da opstanu, da bujaju, da nam daju sve blagodati. Ti ćeš u njima naći svoj mir. Ti si taj, dragi Pero, koji se svojski trudio, kao što reče jedan od tvojih uzora prije pedeset godina, proniknuti u temelje na kojima hrvatska država počiva, ti si istražujući njena tla i prenoseći svijetu svoje spoznaje doprinijeo da u doslovnom i prenesenom smislu ne bude "terra incognita ". I još je nešto vrlo važno što inače krasi ljude tvojega kraja. Ti si uvijek bio na braniku svoje domovine. U miru sije branio radom, idejom i spoznajom, u ratu kad je bilo najteže, u tvojim najzrelijim godinama, na bojnom polju - na diku svoga sina, svoje obitelji, prijatelja i suradnika. Zbog toga je dragi prijatelju bol za tobom golema, a naša zahvalnost neizmjerna. Za sve što si učinio za hrvatsku šumarsku struku i znanost, za dio zadovoljstva i sreće koje si nam podario u zajedničkom radu, od svakog hrvatskog šumara velika Ti hvala i lahka Ti bila hrvatska zemlja. Joso Vukclić Joso Gračan ŽeljkoOrešković |