DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 120     <-- 120 -->        PDF

društva od 1972. do 1981. godine i
njegov predsjednik od 1984. do
1988. godine. U svojemu tajničkom
razdoblju obavio je pripreme za poznatu
AKCIJU POŠUMLJAVANJA.
Ova akcija urodila je vrlo uspješnim
pošumljavanjem Korduna, Like,
Dalmatinske Zagore i Posavine.


Svaka pošumljena površina prošla
je kroz njegov laboratorij, a njegovo
stručno mišljenje osiguralo je


uspjeh pošumljavanja. Nikičina istraživanja
imala su pravu smjernicu
za struku i tako jamčila ispravan
stručni postupak.


Pred nama je surova stvarnost
prerano ugašenoga života i nepodnošljivi
osjećaj bespomoćnosti. U
ime Hrvatskoga šumarskog društva,
Akademije šumarskih znanosti
i u svoje osobno, izražavam duboku
sućut Nikičinoj supruzi i drugim


članovima obitelji, a Tebi Nikica
neka je lahka hrvatska gruda.


Branimir Prpić


Bibliografije za dr. se. Nikolu
Komlenovića i sve ostale djelatnike
Šumarskog instituta bit će tiskane u
posebnom broju "Radova"


Dr. se. BRANIMIR MAYER - viši znanstveni suradnik (4. 1. 1938. - 10. 2. 1998.)


Dr. se. Branimir Mayer , dipl.
inž. šumarstva, rođenje u Zagrebu 4.
siječnja 1938. godine, gdje je odrastao,
završio gimnaziju, a zatim i Šumarski
fakultet, biološki smjer,
1962. godine. Nikad nisam ni slutio
da ću se upravo ja u ime Šumarskog
instituta Jastrebarsko i šumarske
struke Republike Hrvatske oprostiti
od dugogodišnjeg djelatnika, znanstvenika,
dragog kolege i prijatelja
nakon tragične nesreće koja ga je
prerano otrgnula iz naše sredine.


Stalni radni odnos zasnovao je
krajem 1963. godine kod Šumskog
gospodarstva Karlovac, a početkom


1964. godine prešao je u Institut za
pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog
fakulteta u Zagrebu,
gdje radi na pedološkom kartiranju
Osnovne pedološke karte Republike
Hrvatske. Tada je završio i tečaj za
fotogrametriju i fotointerpretaciju.


Od početka 1966. godine zaposlen
je u Šumarskom institutu Jastrebarsko
kao samostalni temator pedolog,
odnosno samostalni istraživač
pedolog u Odjelu za ekologiju.
Tijekom tridesetogodišnjeg rada
na pedologiji i šumarskoj ekologiji,
postigao je sljedeće akademske stupnjeve,
znanstvena i stručna zvanja
i priznanja:


- Izabran je u zvanje stručnog savjetnika
1974. godine,
- Postigao je akademski stupanj
magistra znanosti 1976. godine,
- Izabran je u zvanje znanstvenog
asistenta 1977. godine,
- Urednik je i koautor pedološke
karte Istre 1983. godine,
- Dodijeljena mu je diploma
Skupštine Republičke zajednice za
znanstveni rad Hrvatske 1986. godine,
- Obranio je doktorsku disertaciju
1989. godine,
- Izabran je u zvanje znanstvenog
suradnika 1989. godine,
- Izabran je u zvanje višeg znanstvenog
suradnika 1991. godine,
- Glavni urednik znanstvenostručnog
časopisa RADOVI je od
1991. godine,
- Odlukom skupštine Akademije
šumarskih znanosti izabran je za izvanrednog
člana 1997. godine,
- Postupak za izbor u najviše
znanstveno zvanje je u tijeku od početka
1998. godine, kojeg na žalost
zbog kobne nesreće nije doživio.
Dr. se. Branimir Maye r tijekom
tridesetgodišnjeg kontinuiranog rada
u znanstvenim institutima, prema
ocjenama recenzenata, bavio se vrlo
uspješno sljedećim problemima:


- Pedološkim istraživanjima šumskih
i izvanšumskih staništa sa svrhom
unapređenja šumske proizvodnje
bavio se neprekidno 30 godina
u okviru ekipnog rada sa specijalistima
iz uzgajanja šuma, fiziologije i
ishrane, zaštite i genetike. U tom
razdoblju izrađeno je preko 350 elaborata,
studija, ekspertiza za preko
35.000 ha površine. Osnovni doprinos
dr. se. Branimira Maver a sastoji
se u pedoekološkoj kategorizaciji
stojbina za osnivanje šumskih
kultura i izvođenje drugih šumskouzgojnih
radova s detaljnim pedološkim
kartama. Ove su aktivnosti izuzetno
popularizirale pedološka istraživanja
kod šumarske operativepridonijela njihovom rutinskom primjenjivanju
pri rješavanju uzgojnih
i proizvodnih problema. Uz gornju


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 121     <-- 121 -->        PDF

problematiku usko su vezana istraživanja
proizvodnosti šumskih vrsta i
staništa na području bujadara i vriština.


- Od 1973. godine do danas kontinuirano
se bavio istraživanjima
ekološkog značenja vodnog režima
za nizinske šume i šumske kulture u
promijenjenim hidropedološkim uvjetima,
osobito nakon opsežnih
vodotehničkih zahvata. Rezultate je
objavio na nekoliko simpozija te u
većem broju znanstvenih edicija. Iz
tog područja izrađen je magistarski
rad 1974. godine pod naslovom:
"Režim vlažnosti pseudogleja
pod raznim načinima šumskog
gospodarenja" i doktorska disertacija
1989. godine pod naslovom:


"Ekološki značaj režima podzemnih
voda i površinskih voda
za nizinske šume pokupskog bazena".
Oni se temelje na podacima
trajnog motrenja dinamike vlažnosti
tla, podzemne i površinske vode
i drugih elemenata vodnog režima
iz nekoliko nizinskih šumskih bazena.
U ova je istraživanja uključio
kompjutorsku tehnologiju s programima
orijentiranim na Geografski
informacijski sustav (GIS), kroz koji
se obavlja organizacija i obradba opsežne
baze podataka za uspostavljeni
Hidropedološki informacijski
sustav Hrvatskih šuma (CROFH1S).
Vrlo aktivno radi na daljem širenju
mreže motrenja dinamike podzemnih
voda u nizinskim šumama Hrvatske.
Predlagač je prihvaćene teme
i voditelj istraživačke skupine
Ministarstva znanosti i tehnologije
pod naslovom "Trajno motrenje
podzemnih i površinskih voda u nizinskim
šumama Hrvatske".


- Kroz proteklo jedno i pol desetljeće
stjecao je dopunske spoznaje
iz zaštite voda kroz aktivnosti u
"Hrvatskom društvu za zaštitu voda
i mora", osobito u svezi s unosom
teških kovina onečišćenim poplavnim
vodama u nizinske šume.
- Veliki dio raspoloživih radnih
kapaciteta uložio je u projekt Osnovne
pedološke karte Republike Hrvatske
mjerila 1:50000. Za ovu znanstvenu
inventarizaciju tala izradio
je 10 listova s tumačima i kartama u
autorstvu i 15 u koautorstvu, a osobito
se ističe Pedološka karta Istre
koje je bio i urednik.


- Tijekom rada u znanstveno-istraživačkoj
instituciji aktivno je sudjelovao
na kongresima, simpozijima,
savjetovanjima u zemlji i inozemstvu
s referatima, raspravama i
dr. Svoje znanstveno i stručno usavršavanje
proširivao je dr. se. Branimir
Maye r kroz mnoge tematski
koncipirane ekskurzije i kraće
studijske boravke u zemlji i inozemstvu
u mnogim europskim centrima
za pedološku, hidropedološku
i vodozaštitnu problematiku. Objavio
je oko 70 znanstvenih i stručnih
radova, studija, ekspertiza i elaborata.
Održavanjem seminara, instruktaža
i stručnih predavanja pridonio
je promicanju primjene znanja
u šumarskoj operativi. Odgoju
mladih znanstvenih i stručnih kadrova
daje svoj prinos u dijelu predavanja
iz predmeta Ishrana bilja u
okviru poslijediplomskog studija
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Voditelj je programa stručnog i
znanstvenog osposobljavanja novaka
iz područja šumarske pedologije
u Šumarskom institutu. Bio je član
šest povjerenstava Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
- Na poziv Državne uprave za
zaštitu okoliša Republike Hrvatske
sudjelovao je u radu Povjerenstva
za ocjenu konačne studije na okoliš
kanala Dunav-Sava i u dovršenju
projekta Osnovne pedološke karte
Republike Hrvatske.
Dugogodišnji je aktivni član
stručnih i znanstvenih udruga iz područja
šumarstva, pedologije, zaštite
voda i geokemije: Hrvatskoga šumarskog
društva, Hrvatskoga društva
za proučavanje tla, Hrvatskoga
ekološkog društva, Hrvatskoga društva
za zaštitu voda i mora, Geokemijske
sekcije HAZU.


Ovaj kratki prikaz o kolegi Mayeru
bio bi nepotpun ako ne bi spomenuli
da je imao vrlo pozitivne
ljudske osobine. U susretu s ljudima
unosio je laganu i ugodnu atmosferu,
tako da je uvijek bio dobrodošao
i drag sugovornik. Bio je
majstor u građenju odnosa među
ljudima u kojima se osjećala određena
prisnost, ali i autoritet njegove
ličnosti.


Od dr. se. Branimira Mavera
opraštamo se s velikom tugom. Njegova
smrt nenadoknadiv je gubitak
za njegove najbliže, za Šumarski institut
i za hrvatsko šumarstvo. Ostaju
rezultati njegova neumornog rada
kao trajno dobro naše znanstvene
baštine. Neka mu je zato vječna slava
i velika hvala.


Neka mu je lahka hrvatska zemlja
koju je neizmjerno volio.


Dr. se. Stevo Orlić
Dr. se. Joso Gračan