DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Bio je: - Tajnik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske; - Tajnik Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća bivše Jugoslavije; - Tajnik Hrvatskog genetičkog društva; - Tajnik zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Prodekan Šumarskog odsjeka, Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Potpredsjednik Kadrovske komisije Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Član komisije za priznavanje novih sekcija topole i vrba u bivšoj Jugoslaviji; - Tajnik I kongresa genetičara bivše Jugoslavije; - Predsjednik Povjerenstva za priznavanje novih sorata u šumarstvu Republike Hrvatske; - Član Povjerenstva za topole i vrbe Republike Hrvatske; - Urednik u "Šumarskom listu" za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća; - Zamjenik predsjednika Republičke komisije za izradu zakona o šumskom sjemenu i šumskom sad- nom materijalu; - Zamjenik voditelja IUFRO ekskurzije br. 4 (IUFRO kongres, Ljubljana, 1986); - Predstavnik Republike Hrvatske za EUFORGEN, u radnog grupi za očuvanje genofonda europske crne topole; - Predsjednik komisije za izradu nacrta zakona o priznavanju novih sorata u šumarstvu i zaštiti autorstva; - Predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Redoviti član Akademije šumarskih znanosti i tajnik Odsjeka za uzgajanje šuma. - Aktivan član Hrvatskoga genetičkog društva, Hrvatskoga ekološkog društva i Hrvatskoga šumarskog društva. Moglo bi se još mnogo i detaljnije govoriti o liku našeg kolege i prijatelja Ante. Kao kolega bio je pouzdan i dobronamjeran, a kao čovjek častan, skroman, tih i voljan svakome pomoći. Za njega se znalo, ukoliko ne može pomoći neće ni odmoći. Možemo o njemu s ponosom reći daje bio više nego uspješan znanstvenik i nastavnik, kojega je iznjedrio Šumarski fakultet i koji je kao sjeme što izrasta u stablo bujne krošnje i bogatog suživota, s mnogim i brojnim životnim oblicima na sebi i oko sebe, izrastao u lik koji će trajno ostati u našim sjećanjima. Ostat će u sjećanjima studenata koji su pohađali njegova predavanja, crpili njegova znanja te se spoznajno i stručno bogatili njegovim iskustvom. Ostat će i u sjećanjima brojnih kolega s terena s kojima je surađivao, radio na sadnji i analizi selekcije koje su se potvrdile na terenu, i koje će ostati kao dugotrajan spomen na djelo našega Ante. Ostat će u srcima svojih najbližih, supruge koju je neizmjerno volio, svoje dvoje djece koju je s ponosom spominjao i svojih unuka koje je obožavao. Ostat će i u našim srcima kao primjeran kolega, uzoran nastavnik i znanstvenik velikog formata, cijenjen u zemlji i u svijetu. Neka mu je lahka hrvatska gruda. Akademik Mirko Vidaković Dragi i štovani prof. dr. se. Ante K r s t i n i ć u: Ovom simbolikom naslovnih riječi, pokušat ću se oprostiti od Tebe, odnosno oprostiti se od svih Vas, u znakovitosti dva pridjeva: dragi i štovani. U prvoj znakovitosti pridjeva dragi, dozvoljavam sebi intimnost kao kolegi iz iste generacije apsolventa 1959/60 godine Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u drugoj znakovitosti štovani, poseb nim štovanjem kao profesoru Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svijetlu te neskromno rečeno znakovite generacije 59/60, iznikla je i proizišla lepeza i u svijetu poznatih i priznatih znanstvenika i intelektualaca: prof. dr. se. Ante Krstinić, prof. dr. se. Slavko Matić, dr. se. Nikola Komlenović (poginuo u istoj nesreći), dr. se. Branimir Maye r (poginuo u istoj nesreći), dr. se. Stevo Orlić te nekoliko magistara znanosti koje je iznjedrio iz Hrvatske Šumarski fakultet u Zagrebu, Sveučilišta naše Metropole. Ponosni smo Ante bili i onda kao studenti tvojim samoprijekorom, živalošću i marom, radišnošću i ambicioznošću želja i tvojih uspjeha. Tvojom neposrednošću, jednostavnošću i prijateljstvom. Tvojim stavom i odredenošću narodu kojem pripadaš. Tvoja inteligencija i ustrajnost, već nam je tada ukazivala da se razvijaš budućeg znanstvenika. Diplomirao si među prvima naše apsolventske generacije. Tu nisi stao, već si kročio dalje, ne zaustavljajući se i neumorno radeći i učeći. Ispisuješ i sastavljaš znanstvene radove otvarajući si put i izgrađujući se u znanstvenika znanosti šumarstva u Hrvatskoj, ali i u svijetu, posebice u tvojoj specijalnosti: genetici i oplemenjivanju šumskih vrsta drveća. Znakovito je istaći da si se našao i činio sastav generacije studenata, do tada nezabilježenog po brojnosti iz Dalmacije, ili onih koji su završili Srednju šumarsku školu za krš u Splitu. Naša struka, barem tada u Dalmaciji, iz raznoraznih razloga nije bila dostatno priznata, prihvatljiva i prihvaćena u njenoj izvornoj i širokoj znakovitosti i značenju za jedno od najljepših područja i krajeva naše lijepe domovine. Ti se se suprotstavio takvim razmišljanjima i shvaćanju, otisnuo se s prelijepog Hvara u kontinent, u Zagreb, osjećajući i otkrivajući unutarnji in |