DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Dr. se. ANTE KRSTINIĆ - redoviti profesor (11. 2. 1936. - 10. 2. 1998.) U tragediji koja je zadesila hrvatsku šumarsku znanost, hrvatsko šumarstvo i" prije svega obitelji postradalih, napustio nas je prof. dr. se. Ante Krstinić. Napustio nas je dan prije svog 63. rođendana kolega, prijatelj i suradnik. Napustio nas je u naponu svoje stvaralačke znanstveničke zrelosti, kada je svoje bogato iskustvo pedagoga i znanstvenika mogao prenijeti na generacije novih studenata, postdiplomanata i doktoranata. Napustio nas je stjecajem tragičnih okolnosti, u vrijeme kada je naša praksa očekivala još plodonosniji transfer njegovih znanstvenih dostignuća u praksu. Rođenje 11. veljače 1936. godine u Vrboskoj na Hvaru. Sedmogodišnju školu završio je u Jelsi na Hvaru, a realnu gimnaziju u Zagrebu 1956. godine. Iste godine upisuje Šumarski fakultet u Zagrebu, na kojem diplomira 1961. godine. Nakon završetka vojnog roka, 1962. godine zapošljava se na Šumarskom fakultetu u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju. Poslijediplomski studij iz znanstvenog područja "Oplemenjivanje šumskog drveća", završio je 1966. go-dine obranom magistarskog rada pod naslovom "Varijabilnost visina, broja grana i boja izboja ka kod bijele vrbe (Salix alba L.) populacija "Bakovci" i "Lipovljani", na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju iz istog znanstvenog područja pod naslovom: "Varijabilnost i nasljednost bujnosti rasta i pravnosti debla kod hibrida bijele vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe (Salixfragilis L.)", obranio je na istom Fakultetu 1975. godine. Cijeli svoj radni vijek prof. Krstinić proveo je u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Najprije je radio kao honorarni stručni suradnik, sveučilišni predavač (od 1966. do 1969), sveučilišni asistent (od 1968. do 1976), docent (od 1976. do 1981), izvanredni profesor (od 1981. do 1986) te redoviti profesor od 1986. godine. Potvrđen je u zvanje redovitog profesora 1993. godine. U sva navedena zvanja bio je biran za predmet "Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća". Kao nastavnik, prof. Krstinić je bio nositelj dvosemestralnog predmeta "Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća" na dodiplomskom studiju Šumarskog fakulteta, Šumarskog odsjeka u Zagrebu, a na Šumarskom fakultetu u Sarajevu je od 1984. godine, do izbijanja rata u BiH, bio gost profesor za predmet "Oplemenjivanje šumskog drveća" u dodiplomskoj nastavi. U okviru trećeg stupnja nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, prof. Krstinić je vodio od 1990. godine poslijediplomsku nastavu iz znanstvenog područja "Oplemenjivanje šumskog drveća", te bio predmetni nastavnik sljedećih kolegija: "Oplemenjivanje šumskog drveća", "Genetika", "Klonsko šumarstvo" i "Izabrana poglavlja iz genetike". Bio je i predmetni nastavnik iz kolegija "Oplemenjivanje šumskog drveća" unutar znanstvenog područja "Uzgajanje šuma". Izvođenju nastave u dodiplomskom studiju pristupao je vrlo seriozno i pripremljeno, nastojeći nepo sredno novim saznanjima obogatiti izlaganje i poticati raspravu. Kao mentor diplomskih radova nastojao je studente uvesti u problematiku znanstvenih istraživanja putem diplomskog rada, kao i sudjelovanjem diplomanata u rješavanju znanstvene problematike u okviru Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju. Kao mentor za izradu magistarskih radova i doktorskih disertacija, sustavno je sudjelovao od razrada plana i metoda istraživanja, provođenja istraživanja, osnivanja terenskih eksperimenata, sređivanja podataka, statističke obrade podataka te pisanja radova, do nabavke posebne literature za kandidate. Prof. Krstinić je svojim osobnim zaslugama na osnivanju mnogih terenskih eksperimentalnih ploha doprinjeo da terenski pokusi služe i u edukativne svrhe, posebice u okviru terenske nastave studenata. Unaprijedio je nastavni proces sadržajno, obogaćujući predavanja svojim rezultatima istraživanja i rezultatima iz svjetske literature. Za izradu diplomskih radova studenata, Ante Krstinić je bio mentor više puta, te član Povjerenstva za više diplomskih radova. Za izradu magistarskih radova koji su obranjeni, mentor je bio tri puta, a imenovan je za mentora za još pet magistarskih radova, čija je izrada u tijeku. Također je sudjelovao, kao član povjerenstva, za ocjenu još tri magistarska rada. Imenovan je za mentora za izradu dviju disertacijskih radova, od kojih je jedan obranjen. Kao član povjerenstva sudjelovao je u ocjeni četiri doktorske disertacije. Zajedno s profesorom Mirkom Vidakovićem, prof. dr. se. Ante Krstinić napisao je udžbenik za studente dodiplomske i poslijediplomske nastave pod naslovom "Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća" 1985. godine. Ovaj udžbenik korištenje i u dodiplomskoj nastavi na Šumarskom fakultetu, Univerzi |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 112 <-- 112 --> PDF |
teta u Sarajevu. Udžbenik je koncipiran tako, da dio materije koja se odnosi na populacijsku genetiku te oplemenjivanje pojedinih vrsta drveća, koriste i studenti poslijediplomske nastave. Od dolaska na Šumarski fakultet, prof. Krstinić se uključio u znanstveno-istraživački rad putem tema koje su financirali bivši fondovi, tako da je svoje prve znanstvene radove objavio već 1964. godine tj. prije izbora za stalnog asistenta. Od tada do danas, objavio je samostalno ili kao koautor više od stotinu naslova, najviše znanstvenih radova. Od izbora za redovitog profesora, Ante Krstinić je bio koordinator jednog međunarodnog potprojekta, jednog projekta, te više zadataka u okviru pojedinih projekata, koji su bili financirale SAD, bivši SlZ-ovi, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Od izbora za redovitog profesora, Ante Krstinić je sudjelovao s referatima na šest međunarodnih znanstvenih skupova, gdje je samostalno ili u koautorstvu prezentirao svoje radove. Radovi su bili prezentirani na IUFRO kongresima, Simpozijima u okviru IUFRO sekcija te u okviru FAO sastanaka, koji su se odnosili na problematiku oplemenjivanja topola i stablastih vrba. Na domaćim znanstvenim skupovima sudjelovao je s referatima koji su se odnosili na problematiku oplemenjivanja topola i vrba, crne johe te hrasta lužnjaka. Pisao je godišnja izvješća o stručnim i znanstvenim istraživanjima po projektima i zadacima Ministarstva znanosti i tehnologije i "Hrvatskih šuma", a ta su izvješća zajedno s izvješćima drugih istraživača publicirana u internim izdanjima "Hrvatskih šuma". Ante Krstinić sudjelovao je u programu stvaranja novih i priznatih klonova stablastih vrba, te je samostalno i u okviru timskog rada, selekcionirao veći broj novih klo nova vrba. Osim šest priznatih klonova za područje bivše Jugoslavije, dva klona su također priznata u Kanadi, dok se dva klona koriste u terenskim ispitivanjima u svijetu, kao standardi. Može se reći da je Ante Krstini ć kao znanstvenik bio vrlo uspješan u transferu znanosti i prakse. Danas se klonski uzgoj stablastih vrba u Republici Hrvatskoj rutinski provodi, a klonske kulture stablastih vrba u Republici Hrvatskoj zauzimaju površinu od oko 5000 ha. Prirast osnovanih kultura je veći od prirasta bijele vrbe (Salix alba L.) na prvom bonitetu Podunavlja. Za svoj znanstveni i stručni prinos unapređenju uzgoja mekih listača, posebno stablastih vrba, prof. Krstinićje nagrađen zlatnom medaljom Nacionalne komisije za topolu bivše Jugoslavije. Prof. dr. se. Ante Krstinić bio je uspješan predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju od 1990. godine. Tajnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu bio je tijekom 4 godine. Od 1985. do 1988. bio je prodekan Šumarskog odsjeka na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni rad Ante K r s t i n i ća, od 1962. godine može se podijeliti u nekoliko tematskih područja: - Istraživanja genetskog varijabiliteta u prirodnim populacijama bijele vrbe, crne johe, crne topole, hrasta lužnjaka te alepskog i brucijskog bora; - Istraživanja aditivnih i neaditivnih učinaka za svojstva, koja se odnose na produkciju drvne mase, kod unutarvrsne i međuvrsne hibridizacije vrsta roda Salix; - Istraživanje pojave monoecije i hermafroditizma kod udaljene hibridizacije vrsta roda Salix, te mogućnosti korištenja ove pojave u oplemenjivanju stablastih vrba; - Istraživanja mogućnosti oplemenjivanja stablastih vrba hibridizacijom sa zračenim polenom; - Multiklonski pristup uzgoja stablastih vrba, fenotipske stabilnosti, adaptabilnosti te interakcije klon x stanište; - Utjecaj crne johe na uspijevanje klonova stablastih vrba; - Selekcija klonova stablastih vrba za namjensku proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama; - Očuvanje genofonda autoktonih vrsta šumskog drveća, posebno europske crne topole. Prof. Krstinić prvi je u svijetu proizveo hibride između uskolisnih i širokolisnih stablastih vrba, koji su morfološki i citološki verificirani. U okviru spomenutih znanstvenih aktivnosti prof. Krstinić je prezentirao velik broj radova ne samo domaćoj, već i međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj javnosti. Njegovi radovi koji se odnose na navedenu problematiku, nisu samo dobro prihvaćeni u domaćoj stručnoj javnosti, već i u međunarodnoj, o čemu svjedoči citiranost radova Ante Krstinić a u brojnim stranim publikacijama. Boravio je na studijskim putovanjima u mnogim zemljama Europe u Čehoslovačkoj, Švedskoj, Danskoj, Italiji nekoliko puta, Francuskoj, Mađarskoj, Grčkoj i Njemačkoj. Aktivno je sudjelovao s pozivnim referatima na savjetovanjima i kongresima u okviru FAO i IUFRO organizacija u Bukureštu (1971), Oslu (1976), Lisabonu (1979), Ljubljani (1986 i 1997) i Montrealu (1990). Možemo reći, daje prof. dr. se. Ante Krstinić svojim radom na oplemenjivanju stablastih vrba stekao reputaciju priznatog salicologa kod nas i u svijetu, a kroz primjenu znanstvenih istraživanja u operativno šumarstvu, doprinjeo je povećanju materijalne osnove republike Hrvatske. Tijekom rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. se. Ante Krstini ć obnašao je različite funkcije na Fakultetu i izvan Fakulteta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Bio je: - Tajnik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske; - Tajnik Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća bivše Jugoslavije; - Tajnik Hrvatskog genetičkog društva; - Tajnik zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Prodekan Šumarskog odsjeka, Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Potpredsjednik Kadrovske komisije Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Član komisije za priznavanje novih sekcija topole i vrba u bivšoj Jugoslaviji; - Tajnik I kongresa genetičara bivše Jugoslavije; - Predsjednik Povjerenstva za priznavanje novih sorata u šumarstvu Republike Hrvatske; - Član Povjerenstva za topole i vrbe Republike Hrvatske; - Urednik u "Šumarskom listu" za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća; - Zamjenik predsjednika Republičke komisije za izradu zakona o šumskom sjemenu i šumskom sad- nom materijalu; - Zamjenik voditelja IUFRO ekskurzije br. 4 (IUFRO kongres, Ljubljana, 1986); - Predstavnik Republike Hrvatske za EUFORGEN, u radnog grupi za očuvanje genofonda europske crne topole; - Predsjednik komisije za izradu nacrta zakona o priznavanju novih sorata u šumarstvu i zaštiti autorstva; - Predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu; - Redoviti član Akademije šumarskih znanosti i tajnik Odsjeka za uzgajanje šuma. - Aktivan član Hrvatskoga genetičkog društva, Hrvatskoga ekološkog društva i Hrvatskoga šumarskog društva. Moglo bi se još mnogo i detaljnije govoriti o liku našeg kolege i prijatelja Ante. Kao kolega bio je pouzdan i dobronamjeran, a kao čovjek častan, skroman, tih i voljan svakome pomoći. Za njega se znalo, ukoliko ne može pomoći neće ni odmoći. Možemo o njemu s ponosom reći daje bio više nego uspješan znanstvenik i nastavnik, kojega je iznjedrio Šumarski fakultet i koji je kao sjeme što izrasta u stablo bujne krošnje i bogatog suživota, s mnogim i brojnim životnim oblicima na sebi i oko sebe, izrastao u lik koji će trajno ostati u našim sjećanjima. Ostat će u sjećanjima studenata koji su pohađali njegova predavanja, crpili njegova znanja te se spoznajno i stručno bogatili njegovim iskustvom. Ostat će i u sjećanjima brojnih kolega s terena s kojima je surađivao, radio na sadnji i analizi selekcije koje su se potvrdile na terenu, i koje će ostati kao dugotrajan spomen na djelo našega Ante. Ostat će u srcima svojih najbližih, supruge koju je neizmjerno volio, svoje dvoje djece koju je s ponosom spominjao i svojih unuka koje je obožavao. Ostat će i u našim srcima kao primjeran kolega, uzoran nastavnik i znanstvenik velikog formata, cijenjen u zemlji i u svijetu. Neka mu je lahka hrvatska gruda. Akademik Mirko Vidaković Dragi i štovani prof. dr. se. Ante K r s t i n i ć u: Ovom simbolikom naslovnih riječi, pokušat ću se oprostiti od Tebe, odnosno oprostiti se od svih Vas, u znakovitosti dva pridjeva: dragi i štovani. U prvoj znakovitosti pridjeva dragi, dozvoljavam sebi intimnost kao kolegi iz iste generacije apsolventa 1959/60 godine Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u drugoj znakovitosti štovani, poseb nim štovanjem kao profesoru Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svijetlu te neskromno rečeno znakovite generacije 59/60, iznikla je i proizišla lepeza i u svijetu poznatih i priznatih znanstvenika i intelektualaca: prof. dr. se. Ante Krstinić, prof. dr. se. Slavko Matić, dr. se. Nikola Komlenović (poginuo u istoj nesreći), dr. se. Branimir Maye r (poginuo u istoj nesreći), dr. se. Stevo Orlić te nekoliko magistara znanosti koje je iznjedrio iz Hrvatske Šumarski fakultet u Zagrebu, Sveučilišta naše Metropole. Ponosni smo Ante bili i onda kao studenti tvojim samoprijekorom, živalošću i marom, radišnošću i ambicioznošću želja i tvojih uspjeha. Tvojom neposrednošću, jednostavnošću i prijateljstvom. Tvojim stavom i odredenošću narodu kojem pripadaš. Tvoja inteligencija i ustrajnost, već nam je tada ukazivala da se razvijaš budućeg znanstvenika. Diplomirao si među prvima naše apsolventske generacije. Tu nisi stao, već si kročio dalje, ne zaustavljajući se i neumorno radeći i učeći. Ispisuješ i sastavljaš znanstvene radove otvarajući si put i izgrađujući se u znanstvenika znanosti šumarstva u Hrvatskoj, ali i u svijetu, posebice u tvojoj specijalnosti: genetici i oplemenjivanju šumskih vrsta drveća. Znakovito je istaći da si se našao i činio sastav generacije studenata, do tada nezabilježenog po brojnosti iz Dalmacije, ili onih koji su završili Srednju šumarsku školu za krš u Splitu. Naša struka, barem tada u Dalmaciji, iz raznoraznih razloga nije bila dostatno priznata, prihvatljiva i prihvaćena u njenoj izvornoj i širokoj znakovitosti i značenju za jedno od najljepših područja i krajeva naše lijepe domovine. Ti se se suprotstavio takvim razmišljanjima i shvaćanju, otisnuo se s prelijepog Hvara u kontinent, u Zagreb, osjećajući i otkrivajući unutarnji in |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 114 <-- 114 --> PDF |
stinkt i dio ljubavi da pripadaš ovoj prirodnoj znanosti i da ćeš njoj najviše svog znanja i umijeća pružiti. Imao si dvije ljubavi: prvu koju si upoznao i spoznao, znanost, i drugu: nemjerljivu, svoju bogatu obitelj sadržanu u svojoj supuzi, djeci i unucima, i tada još živućim roditeljima. Svim svojim žarom i bićem često žrtvujući ovu drugu, darivao si je struci, studentima, znanosti, kolegama i prijateljima. Gorio si, izgrao i dogorio za te ideale, uzornost i plemenitost. Nepravedno bi bilo razdvajati i mjeriti kome si se želio više predavati i darivati, a ne reći daje i tvoj uspjeh u vrhu znanosti ugrađen i uzvraćen dio ljubavi tvoje plemenite supruge gospode Dubravke, razumijevanju i strpljivošću kćeri dr. Elizabete, sina dr. Dubravka, a veseljem uzvraćena svom nonošću, milih mu unuka Mislava i Marka. U drugoj simbolici naslovnih riječi: štovani prof. dr. Ante Krsti nic u, želim izraziti zahvalnost, oproštaj i sućut u ime šumara Dalmacije, odnosno J. P. "Hrvatske šume" - Uprava šuma Split. Štovani profesor iznikao je iz ovog bisera okruženog hrvatskim morem, škrtog krša, ali dobrog i lijepog podneblja kojega nam je mogao podariti i nagraditi samo Bog, u slobodnoj nam domovini Hrvatskoj, koju ste desetljećima iščekivali i dočekali, došli ste i proživjeli do samog ruba drugog Božjeg tisućljeća ali neumitnost surovog i strahotnog događaja otrgla Vas je štovani profesore iz naše svakodnevice. Otrgnula Vas je s Fakulteta i Instituta, zajedno s vašim dragim i plemenitim kolegama, suradnicima, vrhunskim stručnjacima hrvatske šumarske znanosti i prakse, koji su činili stožer znanosti Šumarskog instituta u Jastrebarskom, a ponajviše je nestalo dobrih ljudi, kolega i iskrenih prijatelja. Siromašniji je ostao Institut bez pet svojih znanstvenika, ali i s Vašom nenadoknadivom suradnjom i marom. Siromašniji smo mi u Dalmaciji, u našoj Upravi šuma za našeg časnog profesora izniklog iz krša, za Vaš samoprijegor, Vaš stav, savjet i pomoć kršu Dalmacije. Nedostajat će savjet iskusnog znanstvenika našim djelatnicima Uprave, poslijediplomcima, našim studentima s krša i svima kojima ste pored učitelja i kolege bili prijatelj, znanac i poznanik. Nedostajat ćete svojim iskustvom, znanjem i preporukama na šim djelatnicima i kolegama u Šumariji Hvar. Vaše životno izbivanje nedostajat će ovome krševitom, ali i zelenom dragulju otoka Hvara, otočanima, a još više sumještanima Vrboske, Vašim profinjenim kozerijama i decentnim dosjetkama pučanima ljupke uvale rodnog Vam mjesta. Najveći i nemjerljiv gubitak i praznina ostaje zasigurno Vašoj obitelji, a nama na uzor i pozornost Vaše počivalište u Vrboskoj. Stoga molimo Vašu plemenitu suprugu gospođu Dubravku, Vaše drage: kći Elizabetu, sina Dubravka, mile Vam unuke Mislava i Marka, Vašeg zeta Igora i punicu gospođu Katarinu, da prihvate naše iskreno i duboko suosjećanje u neizmjernoj boli gubitka supruga, oca, djeda, punca i zeta, u ime upravitelja Uprave šuma Split gospodina mr. se. Ivana Leke, dipl. inž. šum. i svih djelatnika ove Uprave, ujedno uprave s članovima Hrvatskog Šumarskog društva Dalmacije i moje osobno. Neka Vam štovani profesore Bog podari miran počinak na Vašoj i našoj hrvatskoj grudi, Vašem otoku Hvaru i rodnoj Vam Vrboskoj. Dipl.inž. Porin Schreiber ZNAČAJNIJI ZNANSTVENI RADOVI 1. Krstinic, A., 1964: Prilog razmnožavanju bijele vrbe (Salix alba L.) iz sjemena. Topola 8 (42/43): 8-12, Beograd. 2. Krstinic, A., Vidaković, M., 1964: Prilog rješavanju problema uzgoja bijele vrbe. Topola 8 (44): 11-16, Beograd. 3. Krstinic, A., 1965: Vegetativno razmnožavanje nekih klonova vrba stablašica tokom vegetacijske periode. Šumarski list 89 (5/6): 224-233, Zagreb. 4. Krstinic, A., 1966: Interspecific Hvbrids betvveen White Willow (S. alba L.) and Crack Willow (S. fragilis L.). International Union of Forest Research Organizations, Section 22, Special Meeting and Excursions in Yugoslavia, Zagreb, 13 to 17 September 1965. Šumarski list 1/2: 133-136, Zagreb. 5. Krstinic, A., 1967: Procjena stupnja nasljednosti visina i promjera za bijelu vrbu (S. alba L.) izračunata iz klonskog testa kod starosti biljaka 1/1. Šumarski list 91 (1/2): 48-53, Zagreb. 6. Krstinic, A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Šumarski list 91 (5/6): 205-223, Zagreb. 7. Krstinic, A., 1968: Varijabilnosti nasljednost visina i boja grana kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Šumarski list 92 (1/2): 27-49, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 115 <-- 115 --> PDF |
8. Krstinić, A., 1969: Prilog izučavanju oblika debla kod stablastih vrba. Šumarski list 93 (1/2): 59-59, Zagreb. 9. Komlenović, N., Krstinić, A., 1969: Visinski rast i sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele vrbe i krhke vrbe. Šumarski list 93 (7/8): 229-241, Zagreb. 10. Vidaković, M , Krstinić, A., 1971: Effect ofgamma- iradiated pollen on the growth of the white willow (Salix alba L.). Genetika, vol. 3 (1): p. 95-118,Beograd. 11. Krstinić, A., 1971: Pojava jednodomnosti i hermafroditizma kod hibridne vrbe [S. matsudana tortuosa x S. alba). Topola 85/86: 33-36, Beograd. 12. Krstinić, A., 1971: Occurrence ofmonoecious and hermaphrodite hvbrid Willow (Salix matsudana tortuosa x Salix alba). Topola 15 (83/85): 23336, Beograd. 13. Krstinić, A., Vidaković, M., 1971: Utjecaj guste sadnje na uspijevanje bijele vrbe (Salix alba L.) Topola 15 (83/85): 37,40, Beograd. 14. Krstinić, A., Vidaković, M., 1971: Effect of dense planting on the grovvth of White Willow. Food and Agriculture Organization of the United Nations, International Poplar Commission, Fourteenth Session Bucarest, Romania, 27 September 2 0ctoberl971. 15. Krstinić, A., 1971: Occurrence of monoecia and hermaphroditism in hvbrid willow (S. matsudana tortuosa x S. alba). Food and Agriculture Organization of the United Nations, International Poplar Commission, Fourteenth Session Bucarest, Romania, 27 September - 2 October 1971. 16. Vidaković, M , Krstinić, A., Harapin, M., 1973: Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i Pinus densiflora Šumarski list vol. 97 (3/4): p. 112-131, Zagreb. 17. Vidaković, M., Krstinić, A., 1974: Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca između alepskog i brucijskog bora. Zbornik radova sa simpozija povodom 100 godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije Josipa Pančića. Naučni skupovi Srpske akademije nauka i umetnosti vol. 1 p. 35-39, Beograd. 18. Vidaković, M , Gračan, J., Krstinić, A., 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Šumarski list vol. 98 (1): p. 1-20 +4 fig., Zagreb. 19. Kovačić, đ., Krstinić, A., 1975: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja. Šumarski list vol. 99 (1/3): p. 23-53, Zagreb. 20. Vidaković, M , Krstinić, A., 1975: Rezultati na oplemenjivanju stablastih vrba na području jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni rad JAZU, knjiga II: 129-141, Vinkovci. 21. Krstinić, A., 1976: Unapređenje uzgoja čempresa putem oplemenjivanja. Simpozij "Ekološko valoriziranje promorskog krša", Međuakademijski odbor za zaštitu prirode pri JAZU, 124-125, Split. 22. Krstinić, A., 1976: Phenotvpic stabilitv of Salix alba, Salix fragilis and their hvbrids. Project- group 2.02. Proceedings of the Oslo-meeting June 1976. International Union of Forestrv Research Organizations, Universitv of Stellenbosch, 45-49, South Africa. 23. Krstinić, A., 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba L.) i krhke vrbe (Salix fragilis L.). Glasnik za šumske pokuse, v. 19: 103-242, Zagreb. 24. Krstinić, A., 1976: Tree breeding and silviculture of Willows in Yugoslavia. IUFRO, Proceedings of the Oslo meeting, Project Group 2.02, Universitv of Stellenbosch, 39-45, South Africa. 25. Krstinić, A., 1977: Letalni efekat gena za krivudavi oblik debla u hibrida S. matsudana tortuosa x S.alba. Genetika, vol. 9 (1): p. 65-71, Beograd. 26. Vidaković, M, Krstinić, A., Borzan, Ž., Jurković- Bevilacqua, B. 1977: Neke morfološke karakteristike hibrida japanskog crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et. Zucc.) i običnog bora [Pinus svlvestris L.). Šumarski list 102 (1 /3): 19-24, Zagreb. 27. Krstinić, A., 1979: Mini-monograph on Salix alba L. Food and Agriculture Organization: Session 8: Technical Consultation of Fast-Growing Plantation Broadleaved Trees for mediterrancan and Temporate Zones, Lisbon, Portugal, 16-20 October 1979, 2. vols. 28. Vidaković, M., Krstinić, A., 1979: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluvijalu Dunava kod Opatovca. JAZU, Centar za znanstveni rad, JAZU, 4/2, 29-47, Vinkovci. 29. Krstinić, A., 1980: Adaptacija. Šumarska enciklopedija 1, 4p, Zagreb. 30. Krstinić, A., 1980: Alepski i brucijski bor. Šumarska enciklopedija l,pp. 152, Zagreb. 31. Krstinić, A., 1980: Nasljeđivanja kvantitativnih svojstava. Šumarska enciklopedija 1: 621-627, Zagreb. 32. Krstinić, A., 1980: Nasljeđivanje i okolina. Šumarska enciklopedija 1: 629-631, Zagreb. 33.Krstinić, A., 1981: Problematika multiklonskih kultura stablastih vrba. Radovi 44: 119-125, Šumarski institut, Jastrebarsko. 34. Komlenović, N., Krstinić, A., 1982: Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba s ob113 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 116 <-- 116 --> PDF |
žirom na stanje ishrane. Topola v. 26 (133/134): p. 29- 40, Beograd. 35. Vidaković, M., Krstinić, A., 1982: Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji. Topola v. 26 (133/134): p. 3-11, Beograd. 36. Borzan, Ž., Krstinić, A., Libbv, VV.J., Vidaković, M., 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse (No 2 l):p. 213-222, Zagreb. 37. Sertić, V, Krstinić, A., Kovačić, d., Sekalec, Ž. 1983: Fizikalno-kemijska svojstva celoloze bijele vrbe (Sali.r alba L.) u odnosu na svojstva celoloze smjese nekih tvrdih i mekih listača. Šumarski list v. 107 (9/10): p. 403-411, Zagreb. 38. Vidaković, M., Krstinić, A., 1983: Varijabilnost nekih morfoloških i anatomskih svojstava alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia) bora i njihovih hibrida. Radovi, Knjiga LXXI1 285-298, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo. 39. Krstinić, A., 1983: Oplemenjivanje križanjem. Šumarska enciklopedija 1: 629-631, Zagreb. 40. Krstinić, A., 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje (No 1): p. 5-24, Zagreb. 41. Kovačić, Đ., Krstinić, A., 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja II. Šumarski list v. 58 (3-4): p. 107-116, Zagreb. 42. Vidaković, M., Krstinić, A., 1984: Sjemenske plantaže listača u SR Hrvatskoj. Šumarski pregled Vol. XXXII (1-2 i 3-4): 41-63, Skopje. 43. Vidaković, M., Krstinić, A., 1984: Effect of gram- ma irradiated pollen on the produetivitv of the generative and vegetative descendens of the VVhite Willow (Salix alba L.). VII Yugoslav - Polish Symposium 4-7, Zemun. 44. Krstinić, A., 1984: Selekcija klonova vrba stablašica za namjensku proizvodnju drveta. Topola Vol. XXVIII (141-142): 51-54, Beograd. 45. Krstinić, A., 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Annales pro experimentis foresticis. Editio peculiaris I: 5-24, Zagreb. 46. Vidaković, M., Borzan, Ž., Komlenovic, N., Krstinić, A., 1986: Testiranje nekih familija čistih vrsta i povratnih križanaca dvoigličnih borova na kršu. Anali za šumarstvo vol. 12 (3): p. 57-68, Zagreb. 47. Vidaković, M , Krstinić, A., Halambek, M., Borzan, Ž., 1986: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na đurđevačkim pijescima. Anali za šumarstvo vol. 12 (4): p. 71 -86, Zagreb. 48. Krstinić, A., Komlenovic, N., 1986: The effect of Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.) on the Gorwth of VVhite Willow (Salix alba 0L.) clones. Proceedings 18 th IUFRO VVorld Congress, Div. 2, vol. II: 436, 446, Ljubljana. 49. Krstinić, A., 1986: Autochtonous Willows. Poplar and willows in Yugoslavia, Institut za topolarstvo, 18-21, Novi Sad. 50. Krstinić, A., 1986: BrcedingTree Shaped VVollovvs. Poplar and Willows in Yugoslavia, Institut za topolarstvo, 86-105, Novi Sad. 51.Krstinić, A., Vidaković, M., 1986: Mogućnosti unapređenja uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem. Glas za šum. pokuse, pos. izd. br. 2: 87-90, Zagreb. 52. Komlenovic, N., Krstinić, A., 1987: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost nekim provenijencija crne johe {Alnus glutionosa (L.) Gaertn.) u produkciji biomase i akumulacije hraniva. Šumarski list vol. 111 (10-12): p. 577-587, Zagreb. 53. Krstinić, A., 1988: Genetski aspekti konverzije izdanačkih šuma. Šumarstvo i prerada drveta 10-12:352-354, Sarajevo. 54. Krstinić, A., Kajba, D., 1988: Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba u spoosobnosti formiranja adventivnog korijenja - značajnog elementa rane dijagnostike u selekciji. Šumarski list vol. 112 (3-4): p. 105-114, Zagreb. 55. Krstinić, A., Vidaković, M., 1988: Problem ofverification of additive and nonadditive effects of genes for vigorous grovvth in forest trces. Anali za šumarstvo vol. 14 (1): p. 1-12, Zagreb. 56. Krstinić, A., 1989: Selekcija klonova stablastih vrba podesnih za osnivanje kultura u Posavini. Glas. za šum. pokuse 25: 95-100, Zagreb. 57. Trinajstić, I., Krstinić, A., 1989: Salix x savensis Trinajstic et Kristinic hybr. nov - spontaneous hybrid of taxons. S. alba x S.fragilis x S. caprca. Anali za šumarstvo vol. 15 (1): p. 1-16, Zagreb. 58. Krstinić,A., Komlenovic, N., Vidaković, M., 1989: Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable for grovving in mixed plantations with black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Anali za šumarstvo vol. 15 (2): p. 17-35, Zagreb. 59. Krstinić, A., Maycr, Ž., Kajba, D., 1990: Utjecaj staništa i klona na produkciju drvne mase u kulturama stablastih vrba na dunavskim adama kod Vukovara. Šumarski list vol. 114 (1-2): p:45-62, Zagreb. 60. Vidaković, M., Krstinić, A Đurasović, R, Kajba, D. 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih borova na području Arboretuma Trsteno. Glas za šum. pokuse 26: 331-339, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 117 <-- 117 --> PDF |
61. Krstinić, A., 1990: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produkcitnost nekih klonova stablastih vrba. Šum. list 6-8: 227-235, Zagreb. 62. Trinajstić, I., Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D., 1991: Dinamika i značenje korovne vegetacije u kulturama bijele vrbe (Salix alba L.) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na tresetnoglejnim tlima Podravine. Fragmenta herbologica, Vol. 20 (No 1 -2): 35-48, Zagreb. 63. Petrić, B., Trajković, J., Despot, R., Krstinić, A., 1991: Varijacije dužine vlakanaca drva breze (Betula pendula Roth.) iz prirodne populacije na području Hrvatske. Šumarski list vol. 115 (6-9): p. 273-284, Zagreb. 64. Krstinić, A., Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih plantaža. Šumarski list vol. 115 (6-9): p. 262-272, Zagreb. 65. Krstinić, A., Trinajstić, I., 1992: Pojava monoecije i hermafroditizma u hibrida (Salix matsudana Koitz x Sali.x alba L.). Šumarski list vol. 116 (9-10): p. 389-395, Zagreb. 66. Trinajstić, I., Krstinić, A., 1992: Natural hvbrid Salve alba x S.fragilis x S. caprea (S. x savensis Trinajstić et Krstinić) - inheritence of some eharacters. Proc. of Willow Svmposium: 232-233, Edinburgh. 67. Borzan, Ž., Papeš, D., Krstinić, A., Zoldoš, V.,1993: Ploidv of some arborescent willow clones in relation their produetion in field tests. IUFRO Svmposium Cvtogenetics Working Party S 2.04-08, Brijuni. 68. Krstinić, A., Kajba, D., 1993: Oplemenjivanje brzorastućih listača. Glasnik za šumske pokuse. Posebno izdanje vol. 4p. 59-71, Zagreb. 69. Krstinić, A., Kajba, D., 1993: Autovegetativno razmnožavanje nekih vrsta rodova Alnus L. Šumarski list vol. 117 (1/2): p. 7-16, Zagreb. 70. Trinajstić, I., Krstinić,A., 1993: Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje vol. 4 p. 185-193, Zagreb. 71.Krstinić,A., Kajba, D., 1993: Kako produžiti jesensku sadnju stablastih vrba u Posavini. Šumarski list br. 6-8: 313-318, Zagreb. 72. Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Conservation of Poplar and Arborescent Willow genetic Resources in Croatia. FAO, Rome (ltaly), Forest Dept, International Poplar Commission, VVorking Party on Poplar and Willow Breeding, Sapanaca (Turkcy), 3-4 0ct. 1994:nd,8p. 73. Komlenović, N., Krstinić, A., 1994: Neka fiziološka svojstva pojedinih klonova topola iz Sekcija Aigeiros i Tacamahaca. Šumarski list vol. 118 (5-6): p. 147-152, Zagreb. 74. Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Kokekcija klonova čistih vrsta i hibrida topola iz Sekcije Aigeiros u Republici Hrvatskoj - značaj za oplemenjivanje i uzgoj. Šumarski list vol. 118 (1/2): p. 33-37, Zagreb. 75. Krstinić, A., 1994: Genetics of Black Alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Anali za šumarstvo vol. 19 (2): p. 33-72, Zagreb. 76. Krstinić, A., Kajba, D., 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja stablastih vrba samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. Šumarski list vol. 119 (5/6): p. 163-167, Zagreb. 77. Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D. Selection of arborescent \villow clones suitable for biomass produetion in Croatia. Proceedings, 20 th Session ofthe International Poplar Commission, Budapest, l-4 0ctober 1996: 140-144, 1996. 78.Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Populus nigra Netvvork, Croatia EUFORGEN, Report ofthe third Meeting, Sarvar, Hungary. 79. Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Mogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u I Irvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 9-21, Zagreb. 80. Krstinić, A., 1996: Unutrpopulacijska i medupopulacijska varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku", HAZU: 112-118, Zagreb. 81. Krstinić, A., Trinajstić, I., Gračan, J., Franjić, .!., Kajba, D., Britvec, M., 1996: Genetska izdiferenciranost lokalnih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske. Zaštita šuma i pridobivanje drva: 159-168, Zagreb. 82. Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., 1996: Dostignuća na oplemenjivanju topola i stablastih vrba u Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 229-237, Zagreb. 83. Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Genetska varijabilnost nekih domaćih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 1-8, Zagreb. 84. Vidaković, M., Krstinić, A., Gračan, J., 1996: čuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku", HAZU: 140-144, Zagreb. 85. Krstinić, A., Kajba, D., 1997: Improvement of ehinese willow (Salix matsudana Koidz.) and vvhite willow (Salix alba L.) by hybridization and selekcion. Znanje za gozd. Zbornik ob. 50. obljetnici obstoja in delovanja. Gozdarskega instituta Slovenije, Ljubljana: 341-350, Ljubljana. |