DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 111     <-- 111 -->        PDF

Dr. se. ANTE KRSTINIĆ - redoviti profesor (11. 2. 1936. - 10. 2. 1998.)


U tragediji koja je zadesila hrvatsku
šumarsku znanost, hrvatsko
šumarstvo i" prije svega obitelji postradalih,
napustio nas je prof. dr.
se. Ante Krstinić. Napustio nas je
dan prije svog 63. rođendana kolega,
prijatelj i suradnik. Napustio nas je u
naponu svoje stvaralačke znanstveničke
zrelosti, kada je svoje bogato
iskustvo pedagoga i znanstvenika
mogao prenijeti na generacije novih
studenata, postdiplomanata i doktoranata.
Napustio nas je stjecajem
tragičnih okolnosti, u vrijeme kada
je naša praksa očekivala još plodonosniji
transfer njegovih znanstvenih
dostignuća u praksu.


Rođenje 11. veljače 1936. godine
u Vrboskoj na Hvaru. Sedmogodišnju
školu završio je u Jelsi na
Hvaru, a realnu gimnaziju u Zagrebu
1956. godine. Iste godine upisuje
Šumarski fakultet u Zagrebu, na
kojem diplomira 1961. godine. Nakon
završetka vojnog roka, 1962.
godine zapošljava se na Šumarskom
fakultetu u Zavodu za šumarsku
genetiku i dendrologiju.


Poslijediplomski studij iz znanstvenog
područja "Oplemenjivanje
šumskog drveća", završio je 1966.
go-dine obranom magistarskog rada
pod naslovom "Varijabilnost
visina, broja grana i boja izboja


ka kod bijele vrbe (Salix alba L.)


populacija "Bakovci" i "Lipovljani",
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju iz istog
znanstvenog područja pod naslovom:
"Varijabilnost i nasljednost
bujnosti rasta i pravnosti debla
kod hibrida bijele vrbe (Salix
alba L.) i krhke vrbe (Salixfragilis
L.)", obranio je na istom Fakultetu
1975. godine.


Cijeli svoj radni vijek prof. Krstinić
proveo je u Zavodu za šumarsku
genetiku i dendrologiju,
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Najprije je radio kao honorarni stručni
suradnik, sveučilišni predavač
(od 1966. do 1969), sveučilišni asistent
(od 1968. do 1976), docent (od
1976. do 1981), izvanredni profesor
(od 1981. do 1986) te redoviti profesor
od 1986. godine. Potvrđen je u
zvanje redovitog profesora 1993.
godine. U sva navedena zvanja bio
je biran za predmet "Genetika s
oplemenjivanjem šumskog drveća".


Kao nastavnik, prof. Krstinić
je bio nositelj dvosemestralnog predmeta
"Genetika s oplemenjivanjem
šumskog drveća" na dodiplomskom
studiju Šumarskog fakulteta,
Šumarskog odsjeka u Zagrebu, a na
Šumarskom fakultetu u Sarajevu je
od 1984. godine, do izbijanja rata u
BiH, bio gost profesor za predmet
"Oplemenjivanje šumskog drveća"
u dodiplomskoj nastavi. U okviru
trećeg stupnja nastave na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, prof.
Krstinić je vodio od 1990. godine
poslijediplomsku nastavu iz
znanstvenog područja "Oplemenjivanje
šumskog drveća", te bio predmetni
nastavnik sljedećih kolegija:
"Oplemenjivanje šumskog drveća",
"Genetika", "Klonsko šumarstvo" i
"Izabrana poglavlja iz genetike".
Bio je i predmetni nastavnik iz kolegija
"Oplemenjivanje šumskog drveća"
unutar znanstvenog područja
"Uzgajanje šuma".


Izvođenju nastave u dodiplomskom
studiju pristupao je vrlo seriozno
i pripremljeno, nastojeći nepo


sredno novim saznanjima obogatiti
izlaganje i poticati raspravu. Kao
mentor diplomskih radova nastojao
je studente uvesti u problematiku
znanstvenih istraživanja putem diplomskog
rada, kao i sudjelovanjem
diplomanata u rješavanju znanstvene
problematike u okviru Zavoda za
šumarsku genetiku i dendrologiju.
Kao mentor za izradu magistarskih
radova i doktorskih disertacija, sustavno
je sudjelovao od razrada plana
i metoda istraživanja, provođenja
istraživanja, osnivanja terenskih
eksperimenata, sređivanja podataka,
statističke obrade podataka te
pisanja radova, do nabavke posebne
literature za kandidate. Prof. Krstinić
je svojim osobnim zaslugama
na osnivanju mnogih terenskih
eksperimentalnih ploha doprinjeo
da terenski pokusi služe i u
edukativne svrhe, posebice u okviru
terenske nastave studenata. Unaprijedio
je nastavni proces sadržajno,
obogaćujući predavanja svojim rezultatima
istraživanja i rezultatima
iz svjetske literature.


Za izradu diplomskih radova
studenata, Ante Krstinić je bio
mentor više puta, te član Povjerenstva
za više diplomskih radova. Za
izradu magistarskih radova koji su
obranjeni, mentor je bio tri puta, a
imenovan je za mentora za još pet
magistarskih radova, čija je izrada u
tijeku. Također je sudjelovao, kao
član povjerenstva, za ocjenu još tri
magistarska rada. Imenovan je za
mentora za izradu dviju disertacijskih
radova, od kojih je jedan obranjen.
Kao član povjerenstva sudjelovao
je u ocjeni četiri doktorske disertacije.


Zajedno s profesorom Mirkom
Vidakovićem, prof. dr. se. Ante Krstinić
napisao je udžbenik za studente
dodiplomske i poslijediplomske
nastave pod naslovom "Genetika
i oplemenjivanje šumskog drveća"
1985. godine. Ovaj udžbenik
korištenje i u dodiplomskoj nastavi
na Šumarskom fakultetu, Univerzi




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 112     <-- 112 -->        PDF

teta u Sarajevu. Udžbenik je koncipiran
tako, da dio materije koja se
odnosi na populacijsku genetiku te
oplemenjivanje pojedinih vrsta drveća,
koriste i studenti poslijediplomske
nastave.


Od dolaska na Šumarski fakultet,
prof. Krstinić se uključio u
znanstveno-istraživački rad putem
tema koje su financirali bivši fondovi,
tako da je svoje prve znanstvene
radove objavio već 1964.
godine tj. prije izbora za stalnog
asistenta. Od tada do danas, objavio
je samostalno ili kao koautor više
od stotinu naslova, najviše znanstvenih
radova.


Od izbora za redovitog profesora,
Ante Krstinić je bio koordinator
jednog međunarodnog potprojekta,
jednog projekta, te više
zadataka u okviru pojedinih projekata,
koji su bili financirale SAD,
bivši SlZ-ovi, Ministarstva znanosti
i tehnologije Republike Hrvatske
i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Od izbora za redovitog profesora,
Ante Krstinić je sudjelovao s
referatima na šest međunarodnih
znanstvenih skupova, gdje je samostalno
ili u koautorstvu prezentirao
svoje radove. Radovi su bili prezentirani
na IUFRO kongresima, Simpozijima
u okviru IUFRO sekcija te
u okviru FAO sastanaka, koji su se
odnosili na problematiku oplemenjivanja
topola i stablastih vrba. Na
domaćim znanstvenim skupovima
sudjelovao je s referatima koji su se
odnosili na problematiku oplemenjivanja
topola i vrba, crne johe te
hrasta lužnjaka. Pisao je godišnja
izvješća o stručnim i znanstvenim
istraživanjima po projektima i zadacima
Ministarstva znanosti i tehnologije
i "Hrvatskih šuma", a ta su
izvješća zajedno s izvješćima drugih
istraživača publicirana u internim
izdanjima "Hrvatskih šuma".


Ante Krstinić sudjelovao je u
programu stvaranja novih i priznatih
klonova stablastih vrba, te je samostalno
i u okviru timskog rada,
selekcionirao veći broj novih klo


nova vrba. Osim šest priznatih klonova
za područje bivše Jugoslavije,
dva klona su također priznata u Kanadi,
dok se dva klona koriste u terenskim
ispitivanjima u svijetu, kao
standardi. Može se reći da je Ante
Krstini ć kao znanstvenik bio vrlo
uspješan u transferu znanosti i prakse.
Danas se klonski uzgoj stablastih
vrba u Republici Hrvatskoj rutinski
provodi, a klonske kulture stablastih
vrba u Republici Hrvatskoj zauzimaju
površinu od oko 5000 ha. Prirast
osnovanih kultura je veći od prirasta
bijele vrbe (Salix alba L.) na
prvom bonitetu Podunavlja.


Za svoj znanstveni i stručni prinos
unapređenju uzgoja mekih listača,
posebno stablastih vrba, prof.
Krstinićje nagrađen zlatnom medaljom
Nacionalne komisije za topolu
bivše Jugoslavije.


Prof. dr. se. Ante Krstinić bio
je uspješan predstojnik Zavoda za
šumarsku genetiku i dendrologiju
od 1990. godine. Tajnik Zavoda za
istraživanja u šumarstvu Šumarskog
fakulteta u Zagrebu bio je tijekom
4 godine. Od 1985. do 1988.
bio je prodekan Šumarskog odsjeka
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Znanstveni rad Ante K r s t i n i ća,
od 1962. godine može se podijeliti
u nekoliko tematskih područja:


- Istraživanja genetskog varijabiliteta
u prirodnim populacijama
bijele vrbe, crne johe, crne topole,
hrasta lužnjaka te alepskog i brucijskog
bora;
- Istraživanja aditivnih i neaditivnih
učinaka za svojstva, koja se
odnose na produkciju drvne mase,
kod unutarvrsne i međuvrsne hibridizacije
vrsta roda Salix;
- Istraživanje pojave monoecije i
hermafroditizma kod udaljene hibridizacije
vrsta roda Salix, te mogućnosti
korištenja ove pojave u oplemenjivanju
stablastih vrba;
- Istraživanja mogućnosti oplemenjivanja
stablastih vrba hibridizacijom
sa zračenim polenom;
- Multiklonski pristup uzgoja
stablastih vrba, fenotipske stabilnosti,
adaptabilnosti te interakcije
klon x stanište;
- Utjecaj crne johe na uspijevanje
klonova stablastih vrba;
- Selekcija klonova stablastih vrba
za namjensku proizvodnju biomase
u kratkim ophodnjama;
- Očuvanje genofonda autoktonih
vrsta šumskog drveća, posebno
europske crne topole.
Prof. Krstinić prvi je u svijetu
proizveo hibride između uskolisnih i
širokolisnih stablastih vrba, koji su
morfološki i citološki verificirani.


U okviru spomenutih znanstvenih
aktivnosti prof. Krstinić je
prezentirao velik broj radova ne samo
domaćoj, već i međunarodnoj
znanstvenoj i stručnoj javnosti. Njegovi
radovi koji se odnose na navedenu
problematiku, nisu samo dobro
prihvaćeni u domaćoj stručnoj javnosti,
već i u međunarodnoj, o čemu
svjedoči citiranost radova Ante Krstinić
a u brojnim stranim publikacijama.


Boravio je na studijskim putovanjima
u mnogim zemljama Europe
u Čehoslovačkoj, Švedskoj, Danskoj,
Italiji nekoliko puta, Francuskoj,
Mađarskoj, Grčkoj i Njemačkoj.
Aktivno je sudjelovao s pozivnim
referatima na savjetovanjima i
kongresima u okviru FAO i IUFRO
organizacija u Bukureštu (1971),
Oslu (1976), Lisabonu (1979), Ljubljani
(1986 i 1997) i Montrealu
(1990).


Možemo reći, daje prof. dr. se.
Ante Krstinić svojim radom na
oplemenjivanju stablastih vrba stekao
reputaciju priznatog salicologa
kod nas i u svijetu, a kroz primjenu
znanstvenih istraživanja u operativno
šumarstvu, doprinjeo je povećanju
materijalne osnove republike
Hrvatske.


Tijekom rada na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, prof. dr. se. Ante
Krstini ć obnašao je različite funkcije
na Fakultetu i izvan Fakulteta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Bio je:


- Tajnik Saveza inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Hrvatske;
- Tajnik Sekcije za genetiku i oplemenjivanje
šumskog drveća bivše
Jugoslavije;
- Tajnik Hrvatskog genetičkog
društva;
- Tajnik zavoda za istraživanja u
šumarstvu Šumarskog fakulteta u
Zagrebu;
- Prodekan Šumarskog odsjeka,
Šumarskog fakulteta u Zagrebu;
- Potpredsjednik Kadrovske komisije
Šumarskog fakulteta u Zagrebu;
- Član komisije za priznavanje
novih sekcija topole i vrba u bivšoj
Jugoslaviji;
- Tajnik I kongresa genetičara
bivše Jugoslavije;
- Predsjednik Povjerenstva za
priznavanje novih sorata u šumarstvu
Republike Hrvatske;
- Član Povjerenstva za topole i
vrbe Republike Hrvatske;
- Urednik u "Šumarskom listu"
za genetiku i oplemenjivanje šumskog
drveća;
- Zamjenik predsjednika Republičke
komisije za izradu zakona o
šumskom sjemenu i šumskom sad-
nom materijalu;
- Zamjenik voditelja IUFRO ekskurzije
br. 4 (IUFRO kongres, Ljubljana,
1986);
- Predstavnik Republike Hrvatske
za EUFORGEN, u radnog grupi
za očuvanje genofonda europske
crne topole;
- Predsjednik komisije za izradu
nacrta zakona o priznavanju novih
sorata u šumarstvu i zaštiti autorstva;
- Predstojnik Zavoda za šumarsku
genetiku i dendrologiju Šumarskog
fakulteta u Zagrebu;
- Redoviti član Akademije šumarskih
znanosti i tajnik Odsjeka
za uzgajanje šuma.
- Aktivan član Hrvatskoga genetičkog
društva, Hrvatskoga ekološkog
društva i Hrvatskoga šumarskog
društva.
Moglo bi se još mnogo i detaljnije
govoriti o liku našeg kolege i
prijatelja Ante. Kao kolega bio je
pouzdan i dobronamjeran, a kao čovjek
častan, skroman, tih i voljan
svakome pomoći. Za njega se znalo,
ukoliko ne može pomoći neće ni
odmoći. Možemo o njemu s ponosom
reći daje bio više nego uspješan
znanstvenik i nastavnik, kojega
je iznjedrio Šumarski fakultet i koji
je kao sjeme što izrasta u stablo bujne
krošnje i bogatog suživota, s
mnogim i brojnim životnim oblicima
na sebi i oko sebe, izrastao u lik
koji će trajno ostati u našim sjećanjima.
Ostat će u sjećanjima studenata
koji su pohađali njegova predavanja,
crpili njegova znanja te se
spoznajno i stručno bogatili njegovim
iskustvom. Ostat će i u sjećanjima
brojnih kolega s terena s kojima
je surađivao, radio na sadnji i
analizi selekcije koje su se potvrdile
na terenu, i koje će ostati kao dugotrajan
spomen na djelo našega Ante.
Ostat će u srcima svojih najbližih,
supruge koju je neizmjerno volio,
svoje dvoje djece koju je s ponosom
spominjao i svojih unuka koje je
obožavao. Ostat će i u našim srcima
kao primjeran kolega, uzoran nastavnik
i znanstvenik velikog formata,
cijenjen u zemlji i u svijetu. Neka
mu je lahka hrvatska gruda.


Akademik Mirko Vidaković


Dragi i štovani prof. dr. se. Ante
K r s t i n i ć u: Ovom simbolikom naslovnih
riječi, pokušat ću se oprostiti
od Tebe, odnosno oprostiti se od
svih Vas, u znakovitosti dva pridjeva:
dragi i štovani.


U prvoj znakovitosti pridjeva
dragi, dozvoljavam sebi intimnost
kao kolegi iz iste generacije apsolventa
1959/60 godine Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u
drugoj znakovitosti štovani, poseb


nim štovanjem kao profesoru Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


U svijetlu te neskromno rečeno
znakovite generacije 59/60, iznikla
je i proizišla lepeza i u svijetu poznatih
i priznatih znanstvenika i intelektualaca:
prof. dr. se. Ante Krstinić,
prof. dr. se. Slavko Matić,
dr. se. Nikola Komlenović (poginuo
u istoj nesreći), dr. se. Branimir
Maye r (poginuo u istoj nesreći),
dr. se. Stevo Orlić te nekoliko
magistara znanosti koje je iznjedrio
iz Hrvatske Šumarski fakultet
u Zagrebu, Sveučilišta naše
Metropole.


Ponosni smo Ante bili i onda
kao studenti tvojim samoprijekorom,
živalošću i marom, radišnošću
i ambicioznošću želja i tvojih uspjeha.
Tvojom neposrednošću, jednostavnošću
i prijateljstvom. Tvojim
stavom i odredenošću narodu kojem
pripadaš. Tvoja inteligencija i
ustrajnost, već nam je tada ukazivala
da se razvijaš budućeg znanstvenika.
Diplomirao si među prvima
naše apsolventske generacije. Tu
nisi stao, već si kročio dalje, ne zaustavljajući
se i neumorno radeći i
učeći. Ispisuješ i sastavljaš znanstvene
radove otvarajući si put i izgrađujući
se u znanstvenika znanosti
šumarstva u Hrvatskoj, ali i u
svijetu, posebice u tvojoj specijalnosti:
genetici i oplemenjivanju
šumskih vrsta drveća.


Znakovito je istaći da si se našao
i činio sastav generacije studenata,
do tada nezabilježenog po brojnosti
iz Dalmacije, ili onih koji su završili
Srednju šumarsku školu za krš u
Splitu. Naša struka, barem tada u
Dalmaciji, iz raznoraznih razloga
nije bila dostatno priznata, prihvatljiva
i prihvaćena u njenoj izvornoj i
širokoj znakovitosti i značenju za
jedno od najljepših područja i krajeva
naše lijepe domovine. Ti se se
suprotstavio takvim razmišljanjima
i shvaćanju, otisnuo se s prelijepog
Hvara u kontinent, u Zagreb, osjećajući
i otkrivajući unutarnji in




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 114     <-- 114 -->        PDF

stinkt i dio ljubavi da pripadaš ovoj
prirodnoj znanosti i da ćeš njoj najviše
svog znanja i umijeća pružiti.


Imao si dvije ljubavi: prvu koju
si upoznao i spoznao, znanost, i
drugu: nemjerljivu, svoju bogatu
obitelj sadržanu u svojoj supuzi,
djeci i unucima, i tada još živućim
roditeljima.


Svim svojim žarom i bićem često
žrtvujući ovu drugu, darivao si je
struci, studentima, znanosti, kolegama
i prijateljima. Gorio si, izgrao
i dogorio za te ideale, uzornost i
plemenitost.


Nepravedno bi bilo razdvajati i
mjeriti kome si se želio više predavati
i darivati, a ne reći daje i tvoj
uspjeh u vrhu znanosti ugrađen i uzvraćen
dio ljubavi tvoje plemenite
supruge gospode Dubravke, razumijevanju
i strpljivošću kćeri dr.
Elizabete, sina dr. Dubravka, a veseljem
uzvraćena svom nonošću,
milih mu unuka Mislava i Marka.


U drugoj simbolici naslovnih riječi:
štovani prof. dr. Ante Krsti nic
u, želim izraziti zahvalnost, oproštaj
i sućut u ime šumara Dalmacije,
odnosno J. P. "Hrvatske šume"


- Uprava šuma Split.
Štovani profesor iznikao je iz
ovog bisera okruženog hrvatskim


morem, škrtog krša, ali dobrog i lijepog
podneblja kojega nam je mogao
podariti i nagraditi samo Bog, u
slobodnoj nam domovini Hrvatskoj,
koju ste desetljećima iščekivali
i dočekali, došli ste i proživjeli do
samog ruba drugog Božjeg tisućljeća
ali neumitnost surovog i strahotnog
događaja otrgla Vas je štovani
profesore iz naše svakodnevice.
Otrgnula Vas je s Fakulteta i Instituta,
zajedno s vašim dragim i
plemenitim kolegama, suradnicima,
vrhunskim stručnjacima hrvatske
šumarske znanosti i prakse, koji
su činili stožer znanosti Šumarskog
instituta u Jastrebarskom, a ponajviše
je nestalo dobrih ljudi, kolega i
iskrenih prijatelja. Siromašniji je
ostao Institut bez pet svojih znanstvenika,
ali i s Vašom nenadoknadivom
suradnjom i marom. Siromašniji
smo mi u Dalmaciji, u našoj
Upravi šuma za našeg časnog profesora
izniklog iz krša, za Vaš samoprijegor,
Vaš stav, savjet i pomoć
kršu Dalmacije. Nedostajat će savjet
iskusnog znanstvenika našim
djelatnicima Uprave, poslijediplomcima,
našim studentima s krša
i svima kojima ste pored učitelja i
kolege bili prijatelj, znanac i poznanik.
Nedostajat ćete svojim iskustvom,
znanjem i preporukama na


šim djelatnicima i kolegama u Šumariji
Hvar. Vaše životno izbivanje
nedostajat će ovome krševitom, ali i
zelenom dragulju otoka Hvara, otočanima,
a još više sumještanima Vrboske,
Vašim profinjenim kozerijama
i decentnim dosjetkama pučanima
ljupke uvale rodnog Vam mjesta.
Najveći i nemjerljiv gubitak i
praznina ostaje zasigurno Vašoj obitelji,
a nama na uzor i pozornost Vaše
počivalište u Vrboskoj.


Stoga molimo Vašu plemenitu
suprugu gospođu Dubravku, Vaše
drage: kći Elizabetu, sina Dubravka,
mile Vam unuke Mislava i Marka,
Vašeg zeta Igora i punicu gospođu
Katarinu, da prihvate naše iskreno
i duboko suosjećanje u neizmjernoj
boli gubitka supruga, oca, djeda,
punca i zeta, u ime upravitelja
Uprave šuma Split gospodina mr.
se. Ivana Leke, dipl. inž. šum. i
svih djelatnika ove Uprave, ujedno
uprave s članovima Hrvatskog Šumarskog
društva Dalmacije i moje
osobno.


Neka Vam štovani profesore
Bog podari miran počinak na Vašoj
i našoj hrvatskoj grudi, Vašem otoku
Hvaru i rodnoj Vam Vrboskoj.


Dipl.inž. Porin Schreiber


ZNAČAJNIJI ZNANSTVENI RADOVI


1. Krstinic, A., 1964: Prilog razmnožavanju bijele vrbe
(Salix alba L.) iz sjemena. Topola 8 (42/43):
8-12, Beograd.
2. Krstinic, A., Vidaković, M., 1964: Prilog rješavanju
problema uzgoja bijele vrbe. Topola 8 (44):
11-16, Beograd.
3.
Krstinic, A., 1965: Vegetativno razmnožavanje nekih
klonova vrba stablašica tokom vegetacijske
periode. Šumarski list 89 (5/6): 224-233, Zagreb.
4.
Krstinic, A., 1966: Interspecific Hvbrids betvveen
White Willow (S. alba L.) and Crack Willow
(S. fragilis L.). International Union of Forest
Research Organizations, Section 22, Special
Meeting and Excursions in Yugoslavia, Zagreb,
13 to 17 September 1965. Šumarski list 1/2:
133-136, Zagreb.


5. Krstinic, A., 1967: Procjena stupnja nasljednosti visina
i promjera za bijelu vrbu (S. alba L.) izračunata
iz klonskog testa kod starosti biljaka 1/1.
Šumarski list 91 (1/2): 48-53, Zagreb.
6.
Krstinic, A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje
izbojaka kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija
Bakovci i Lipovljani. Šumarski list 91 (5/6):
205-223, Zagreb.
7. Krstinic, A., 1968: Varijabilnosti nasljednost visina
i boja grana kod bijele vrbe (S. alba L.) populacija
Bakovci i Lipovljani. Šumarski list 92 (1/2):
27-49, Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 115     <-- 115 -->        PDF

8. Krstinić, A., 1969: Prilog izučavanju oblika debla
kod stablastih vrba. Šumarski list 93 (1/2):
59-59, Zagreb.
9. Komlenović, N., Krstinić, A., 1969: Visinski rast i
sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih i
međuvrsnih hibrida bijele vrbe i krhke vrbe. Šumarski
list 93 (7/8): 229-241, Zagreb.
10.
Vidaković, M , Krstinić, A., 1971: Effect ofgamma-
iradiated pollen on the growth of the white
willow (Salix alba L.). Genetika, vol. 3 (1):
p. 95-118,Beograd.
11.
Krstinić, A., 1971: Pojava jednodomnosti i hermafroditizma
kod hibridne vrbe [S. matsudana
tortuosa x S. alba). Topola 85/86: 33-36,
Beograd.
12. Krstinić, A., 1971: Occurrence ofmonoecious and
hermaphrodite hvbrid Willow (Salix matsudana
tortuosa x Salix alba). Topola 15 (83/85): 23336,
Beograd.
13.
Krstinić, A., Vidaković, M., 1971: Utjecaj guste
sadnje na uspijevanje bijele vrbe (Salix alba L.)
Topola 15 (83/85): 37,40, Beograd.
14. Krstinić, A., Vidaković, M., 1971: Effect of dense
planting on the grovvth of White Willow. Food
and Agriculture Organization of the United Nations,
International Poplar Commission, Fourteenth
Session Bucarest, Romania, 27 September 2
0ctoberl971.
15.
Krstinić, A., 1971: Occurrence of monoecia and
hermaphroditism in hvbrid willow (S. matsudana
tortuosa x S. alba). Food and Agriculture
Organization of the United Nations, International
Poplar Commission, Fourteenth Session
Bucarest, Romania, 27 September - 2 October
1971.
16. Vidaković, M , Krstinić, A., Harapin, M., 1973:
Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i
Pinus densiflora Šumarski list vol. 97 (3/4): p.
112-131, Zagreb.
17.
Vidaković, M., Krstinić, A., 1974: Prilog proučavanju
morfološke varijabilnosti spontanih križanaca
između alepskog i brucijskog bora. Zbornik
radova sa simpozija povodom 100 godišnjice
prve Jugoslavenske dendrologije Josipa Pančića.
Naučni skupovi Srpske akademije nauka i umetnosti
vol. 1 p. 35-39, Beograd.
18. Vidaković, M , Gračan, J., Krstinić, A., 1974: Prijedlog
standardizacije metoda istraživanja provenijencija
kod nas. Šumarski list vol. 98 (1): p.
1-20 +4 fig., Zagreb.


19.
Kovačić, đ., Krstinić, A., 1975: Uspijevanje nekih
klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog
polja. Šumarski list vol. 99 (1/3): p. 23-53,
Zagreb.
20. Vidaković, M , Krstinić, A., 1975: Rezultati na
oplemenjivanju stablastih vrba na području jugoistočne
Slavonije. Centar za znanstveni rad
JAZU, knjiga II: 129-141, Vinkovci.
21. Krstinić, A., 1976: Unapređenje uzgoja čempresa
putem oplemenjivanja. Simpozij "Ekološko valoriziranje
promorskog krša", Međuakademijski
odbor za zaštitu prirode pri JAZU, 124-125,
Split.
22. Krstinić, A., 1976: Phenotvpic stabilitv of Salix
alba, Salix fragilis and their hvbrids. Project-
group 2.02. Proceedings of the Oslo-meeting
June 1976. International Union of Forestrv Research
Organizations, Universitv of Stellenbosch,
45-49, South Africa.
23.
Krstinić, A., 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i
pravnosti debla hibrida bijele vrbe (Salix alba
L.) i krhke vrbe (Salix fragilis L.). Glasnik za
šumske pokuse, v. 19: 103-242, Zagreb.
24. Krstinić, A., 1976: Tree breeding and silviculture of
Willows in Yugoslavia. IUFRO, Proceedings of
the Oslo meeting, Project Group 2.02, Universitv
of Stellenbosch, 39-45, South Africa.
25. Krstinić, A., 1977: Letalni efekat gena za krivudavi
oblik debla u hibrida S. matsudana tortuosa x
S.alba. Genetika, vol. 9 (1): p. 65-71, Beograd.
26. Vidaković, M, Krstinić, A., Borzan, Ž., Jurković-
Bevilacqua, B. 1977: Neke morfološke karakteristike
hibrida japanskog crvenog bora (Pinus densiflora
Sieb. et. Zucc.) i običnog bora [Pinus svlvestris
L.). Šumarski list 102 (1 /3): 19-24, Zagreb.
27. Krstinić, A., 1979: Mini-monograph on Salix alba
L. Food and Agriculture Organization: Session
8: Technical Consultation of Fast-Growing Plantation
Broadleaved Trees for mediterrancan and
Temporate Zones, Lisbon, Portugal, 16-20 October
1979, 2. vols.
28. Vidaković, M., Krstinić, A., 1979: Uspijevanje nekih
klonova stablastih vrba na aluvijalu Dunava
kod Opatovca. JAZU, Centar za znanstveni rad,
JAZU, 4/2, 29-47, Vinkovci.
29. Krstinić, A., 1980: Adaptacija. Šumarska enciklopedija
1, 4p, Zagreb.
30. Krstinić, A., 1980: Alepski i brucijski bor. Šumarska
enciklopedija l,pp. 152, Zagreb.
31.
Krstinić, A., 1980: Nasljeđivanja kvantitativnih
svojstava. Šumarska enciklopedija 1: 621-627,
Zagreb.
32. Krstinić, A., 1980: Nasljeđivanje i okolina. Šumarska
enciklopedija 1: 629-631, Zagreb.
33.Krstinić, A., 1981: Problematika multiklonskih kultura
stablastih vrba. Radovi 44: 119-125, Šumarski
institut, Jastrebarsko.


34. Komlenović, N., Krstinić, A., 1982: Genotipske razlike
između nekih klonova stablastih vrba s ob113




ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 116     <-- 116 -->        PDF

žirom na stanje ishrane. Topola v. 26 (133/134):


p. 29- 40, Beograd.
35.
Vidaković, M., Krstinić, A., 1982: Dostignuća na
oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji. Topola
v. 26 (133/134): p. 3-11, Beograd.
36.
Borzan, Ž., Krstinić, A., Libbv, VV.J., Vidaković,
M., 1983: Zakorjenjivanje reznica ranog i kasnog
hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse
(No 2 l):p. 213-222, Zagreb.
37.
Sertić, V, Krstinić, A., Kovačić, d., Sekalec, Ž.
1983: Fizikalno-kemijska svojstva celoloze bijele
vrbe (Sali.r alba L.) u odnosu na svojstva celoloze
smjese nekih tvrdih i mekih listača. Šumarski
list v. 107 (9/10): p. 403-411, Zagreb.
38. Vidaković, M., Krstinić, A., 1983: Varijabilnost nekih
morfoloških i anatomskih svojstava alepskog
(Pinus halepensis) i brucijskog (Pinus brutia)
bora i njihovih hibrida. Radovi, Knjiga LXXI1
285-298, Akademija nauka i umjetnosti BiH,
Sarajevo.
39. Krstinić, A., 1983: Oplemenjivanje križanjem. Šumarska
enciklopedija 1: 629-631, Zagreb.
40.
Krstinić, A., 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost
i produktivnost nekih klonova stablastih
vrba. Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje
(No 1): p. 5-24, Zagreb.
41.
Kovačić, Đ., Krstinić, A., 1984: Uspijevanje nekih
klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog
polja II. Šumarski list v. 58 (3-4): p. 107-116,
Zagreb.
42. Vidaković, M., Krstinić, A., 1984: Sjemenske plantaže
listača u SR Hrvatskoj. Šumarski pregled
Vol. XXXII (1-2 i 3-4): 41-63, Skopje.
43. Vidaković, M., Krstinić, A., 1984: Effect of gram-
ma irradiated pollen on the produetivitv of the
generative and vegetative descendens of the
VVhite Willow (Salix alba L.). VII Yugoslav - Polish
Symposium 4-7, Zemun.
44.
Krstinić, A., 1984: Selekcija klonova vrba stablašica
za namjensku proizvodnju drveta. Topola
Vol. XXVIII (141-142): 51-54, Beograd.
45.
Krstinić, A., 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost
i produktivnost nekih klonova stablastih
vrba. Annales pro experimentis foresticis. Editio
peculiaris I: 5-24, Zagreb.
46. Vidaković, M., Borzan, Ž., Komlenovic, N., Krstinić,
A., 1986: Testiranje nekih familija čistih vrsta
i povratnih križanaca dvoigličnih borova na
kršu. Anali za šumarstvo vol. 12 (3): p. 57-68,
Zagreb.
47.
Vidaković, M , Krstinić, A., Halambek, M., Borzan,
Ž., 1986: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida
dvoigličavih borova na đurđevačkim pijescima.
Anali za šumarstvo vol. 12 (4): p. 71 -86, Zagreb.
48.
Krstinić, A., Komlenovic, N., 1986: The effect of
Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.) on the
Gorwth of VVhite Willow (Salix alba 0L.) clones.
Proceedings 18 th IUFRO VVorld Congress, Div.
2, vol. II: 436, 446, Ljubljana.
49.
Krstinić, A., 1986: Autochtonous Willows. Poplar
and willows in Yugoslavia, Institut za topolarstvo,
18-21, Novi Sad.
50. Krstinić, A., 1986: BrcedingTree Shaped VVollovvs.
Poplar and Willows in Yugoslavia, Institut za
topolarstvo, 86-105, Novi Sad.
51.Krstinić, A., Vidaković, M., 1986: Mogućnosti unapređenja
uzgoja alepskog i brucijskog bora oplemenjivanjem.
Glas za šum. pokuse, pos. izd. br.


2: 87-90, Zagreb.
52. Komlenovic, N., Krstinić, A., 1987: Međupopulacijska
i unutarpopulacijska varijabilnost nekim
provenijencija crne johe {Alnus glutionosa (L.)
Gaertn.) u produkciji biomase i akumulacije hraniva.
Šumarski list vol. 111 (10-12): p. 577-587,
Zagreb.
53. Krstinić, A., 1988: Genetski aspekti konverzije izdanačkih
šuma. Šumarstvo i prerada drveta
10-12:352-354, Sarajevo.
54.
Krstinić, A., Kajba, D., 1988: Genotipske razlike
između nekih klonova stablastih vrba u spoosobnosti
formiranja adventivnog korijenja - značajnog
elementa rane dijagnostike u selekciji. Šumarski
list vol. 112 (3-4): p. 105-114, Zagreb.
55. Krstinić, A., Vidaković, M., 1988: Problem ofverification
of additive and nonadditive effects of
genes for vigorous grovvth in forest trces. Anali
za šumarstvo vol. 14 (1): p. 1-12, Zagreb.
56. Krstinić, A., 1989: Selekcija klonova stablastih vrba
podesnih za osnivanje kultura u Posavini.
Glas. za šum. pokuse 25: 95-100, Zagreb.
57.
Trinajstić, I., Krstinić, A., 1989: Salix x savensis
Trinajstic et Kristinic hybr. nov - spontaneous
hybrid of taxons. S. alba x S.fragilis x S. caprca.
Anali za šumarstvo vol. 15 (1): p. 1-16, Zagreb.
58. Krstinić,A., Komlenovic, N., Vidaković, M., 1989:
Selection of white willow clones (Salix alba L.)
suitable for grovving in mixed plantations with
black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Anali
za šumarstvo vol. 15 (2): p. 17-35, Zagreb.
59. Krstinić, A., Maycr, Ž., Kajba, D., 1990: Utjecaj
staništa i klona na produkciju drvne mase u kulturama
stablastih vrba na dunavskim adama kod
Vukovara. Šumarski list vol. 114 (1-2): p:45-62,
Zagreb.
60. Vidaković, M., Krstinić, A Đurasović, R, Kajba,
D. 1990: Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigličnih
borova na području Arboretuma Trsteno.
Glas za šum. pokuse 26: 331-339, Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 117     <-- 117 -->        PDF

61.
Krstinić, A., 1990: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost
i produkcitnost nekih klonova stablastih
vrba. Šum. list 6-8: 227-235, Zagreb.
62. Trinajstić, I., Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba,
D., 1991: Dinamika i značenje korovne vegetacije
u kulturama bijele vrbe (Salix alba L.) i crne
johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na tresetnoglejnim
tlima Podravine. Fragmenta herbologica,
Vol. 20 (No 1 -2): 35-48, Zagreb.
63.
Petrić, B., Trajković, J., Despot, R., Krstinić, A.,
1991: Varijacije dužine vlakanaca drva breze
(Betula pendula Roth.) iz prirodne populacije na
području Hrvatske. Šumarski list vol. 115 (6-9):
p. 273-284, Zagreb.
64.
Krstinić, A., Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog
poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus
glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih
plantaža. Šumarski list vol. 115 (6-9):
p. 262-272, Zagreb.
65. Krstinić, A., Trinajstić, I., 1992: Pojava monoecije
i hermafroditizma u hibrida (Salix matsudana
Koitz x Sali.x alba L.). Šumarski list vol. 116
(9-10): p. 389-395, Zagreb.
66. Trinajstić, I., Krstinić, A., 1992: Natural hvbrid
Salve alba x S.fragilis x S. caprea (S. x savensis


Trinajstić et Krstinić) - inheritence of some eharacters.
Proc. of Willow Svmposium: 232-233,
Edinburgh.


67.
Borzan, Ž., Papeš, D., Krstinić, A., Zoldoš,
V.,1993: Ploidv of some arborescent willow
clones in relation their produetion in field tests.
IUFRO Svmposium Cvtogenetics Working Party
S 2.04-08, Brijuni.
68.
Krstinić, A., Kajba, D., 1993: Oplemenjivanje
brzorastućih listača. Glasnik za šumske pokuse.
Posebno izdanje vol. 4p. 59-71, Zagreb.
69. Krstinić, A., Kajba, D., 1993: Autovegetativno razmnožavanje
nekih vrsta rodova Alnus L. Šumarski
list vol. 117 (1/2): p. 7-16, Zagreb.
70. Trinajstić, I., Krstinić,A., 1993: Varijabilnost hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.). Glasnik za šumske
pokuse, Posebno izdanje vol. 4 p. 185-193,
Zagreb.
71.Krstinić,A., Kajba, D., 1993: Kako produžiti jesensku
sadnju stablastih vrba u Posavini. Šumarski
list br. 6-8: 313-318, Zagreb.


72. Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Conservation of Poplar
and Arborescent Willow genetic Resources
in Croatia. FAO, Rome (ltaly), Forest Dept, International
Poplar Commission, VVorking Party
on Poplar and Willow Breeding, Sapanaca (Turkcy),
3-4 0ct. 1994:nd,8p.
73.
Komlenović, N., Krstinić, A., 1994: Neka fiziološka
svojstva pojedinih klonova topola iz Sekcija
Aigeiros i Tacamahaca. Šumarski list vol. 118
(5-6): p. 147-152, Zagreb.


74. Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Kokekcija klonova
čistih vrsta i hibrida topola iz Sekcije Aigeiros u
Republici Hrvatskoj - značaj za oplemenjivanje i
uzgoj. Šumarski list vol. 118 (1/2): p. 33-37,
Zagreb.
75. Krstinić, A., 1994: Genetics of Black Alder (Alnus
glutinosa (L.) Gaertn.). Anali za šumarstvo vol.
19 (2): p. 33-72, Zagreb.
76. Krstinić, A., Kajba, D., 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja
stablastih vrba samooplodnjom, povratnim
križanjem i transgresijom. Šumarski list
vol. 119 (5/6): p. 163-167, Zagreb.
77. Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D. Selection
of arborescent \villow clones suitable for biomass
produetion in Croatia. Proceedings, 20 th
Session ofthe International Poplar Commission,
Budapest, l-4 0ctober 1996: 140-144, 1996.
78.Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Populus nigra Netvvork,
Croatia EUFORGEN, Report ofthe third
Meeting, Sarvar, Hungary.


79.
Komlenović, N., Krstinić, A., Kajba, D., 1996:
Mogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba
u kratkim ophodnjama u I Irvatskoj. Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 9-21,
Zagreb.
80. Krstinić, A., 1996: Unutrpopulacijska i medupopulacijska
varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.). Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku",
HAZU: 112-118, Zagreb.
81.
Krstinić, A., Trinajstić, I., Gračan, J., Franjić, .!.,
Kajba, D., Britvec, M., 1996: Genetska izdiferenciranost
lokalnih populacija hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) na području Hrvatske. Zaštita
šuma i pridobivanje drva: 159-168, Zagreb.
82. Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., 1996: Dostignuća
na oplemenjivanju topola i stablastih vrba u
Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava: 229-237, Zagreb.
83. Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Genetska varijabilnost
nekih domaćih provenijencija crne johe
(Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 1-8,
Zagreb.
84. Vidaković, M., Krstinić, A., Gračan, J., 1996: čuvanje
genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
Poglavlje u "Monografiji o hrastu lužnjaku",
HAZU: 140-144, Zagreb.
85. Krstinić, A., Kajba, D., 1997: Improvement of ehinese
willow (Salix matsudana Koidz.) and vvhite
willow (Salix alba L.) by hybridization and selekcion.
Znanje za gozd. Zbornik ob. 50. obljetnici
obstoja in delovanja. Gozdarskega instituta
Slovenije, Ljubljana: 341-350, Ljubljana.