DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Horvat, Ivo (Čazma, 7. X. 1897. - Zagreb, 23. IV. 1963.), botaničar, dr. se, sveučilišni profesor. Osnovnu školu pohađao je u Du-bran je 1940. za redovitog profesobravici i Samoboru, a maturirao je ra sistematske botanike i geobo1916. godine na II. klasičnoj gimtanike te za predstojnika Botaninaziji u Zagrebu. Na Filozofskom čkog instituta i Botaničkog vrta na fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Filozofskom fakultetu Sveučilišta u studirao je od 1916. godine Zagrebu, na kojim je dužnostima prirodne znanosti (prirodopis, geoostao do 16. VIII. 1945. Od 11. VI. grafija), diplomirao je i doktorirao 1947. redovitije profesor i predsto1920. iz znanstvenog područja bojnik Zavoda za botaniku Veterinartanike s raspravom "Vrijednost ga-skog fakulteta Sveučilišta u Zametofita u filogeniji paprati s osogrebu do smrti, 1963. godine. bitim obzirom na vrstu Phyllitis hybrida (Milde) Christensen" te stu (Izvor: Hrvatski šumarski životopi pio u državnu službu sa zvanjem sni leksikon, knj. 2, Zagreb, 1997.) asistenta Botaničkog instituta. Nakon izbora za docenta (1927.) i izvanrednog profesora (1933.) iza Alojzije Frković PROSLAVA 50-GODISNJICE RADA SREDNJE ŠUMARSKE ŠKOLE U KARLOVCU UVOD Sve do 1944. godine uz šumare-šumarske inženjere, u Hrvatskoj u operativi postojali su samo lugari i nadlu- Sve do pred sam kraj XVIII. stoljeća, obrazovanje gari obučeni na tečajevima za zvanje nadlugara s polo šumarskih stručnjaka-šumara bilo je empiričko, odvija ženim dodatnim ispitom. Iste godine zakonskom odre lo se uz rad starijih šumara. Nakon dvije do tri godine dbom osnovanaje Srednja šumarska škola sa sjedištem u takvog "mentorskog" školovanja, izdavala se potvrda o Požegi, ali ona nije počela s radom zbog pada Hrvatske završenom školovanju. U tada državno-pravno rascjep države 1945. godine a nova, komunistička vlast, nije pri kanoj srednjoj Europi, ponegdje su šumari bili obvezni znavala ništa stoje doneseno između 1941. i 1945. go polagati ispite pred posebnim povjerenstvom. Kako je dine. Međutim kako je potreba za obrazovanim šu to još uvijek bilo doba feudalizma, lov je bio važniji, pa marskim kadrom sve više rasla, 1946. godine rješenjem se i obuci kandidata pridavala veća pozornost lovstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, 21. studenoga nego šumarstvu. Prva škola (nama najbliža) u Austriji 1946. godine otvorena je Srednja šumarska škola sa sje otvorena je 1813. godine pod nazivom Šumarski zavod dištem u Glini, koja je iste jeseni započela s radom. u Mariabrunnu kod Beča. Osnovna nastava trajala je dvije godine, a treću godinu polazili su kandidati koji Šumarska škola u Glini imala je slabe uvjete za su željeli stupiti u državnu službu. U tom Zavodu škosolidniji rad, paje rješenjem Ministarstva poljoprivrede lovani su i prvi Hrvati kao npr. Antun To m i ć, Franjo i šumarstva od 26. lipnja 1947. godine premještena u Špore r i drugi. Karlovac. Ove, 1997. godine Srednja šumarska škola u Karlovcu obilježava pedeset godina svoga rada, a za Za hrvatsko šumarsko školstvo itekako je važan vršna proslava te godišnjice održana je 8. i 9. listopada Karlovčanin Franjo Šporer, koji već 1842. godine 1997. godine. U okviru te svečanosti je i priprema mo pokreće pitanje osnivanja šumarske škole u Hrvatskoj. nografije "Šumarska škola Karlovac." Godine 1853. Šumarsko društvo (predsjednik Dragutin Kos) u zajednici s Hrvatsko-slavonskim gospodarskim Završni dio proslave društvom traži od mjerodavnih osnivanje Gospodar- Završni dio proslave podijeljen je u dva dijela, prvi sko-šumarskog učilišta, što se ostvaruje tek 1860. go 8. listopada 1997. godine - svečani dio, a 9. listopada dine sa sjedištem u Križevcima. Školovanje traje dvije 1997. godine - natjecateljski dio. godine, a od 1895. godine tri godine. 1898. godine križevačko Učilište zamjenjuje Šumarska akademija u Svečani dio proslave Zagrebu, a 1919. godine otvorenje Šumarski fakultet u Svečani dio proslave održanje u domu Hrvatske vojsklopu Sveučilišta u Zagrebu. ske "Petar Zrinski" u Karlovcu, s početkom u 10,30 sati. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Slika 1: Suvenir "Karlovački dveri". Izrađeno u drvodjelskom odjeljku Šumarske škole u Karlovcu. Svečanost je počela hrvatskom himnom Lijepa naša, koju je otpjevao mješoviti zbor sastavljen od učenika i nastavnika Šumarske škole. Nakon uvodne riječi direktora šumarske škole prof. Martina Šimunića , sijedih su govornici: inž. Branko Vukelić , gradonačelnik Karlovca, dipl. oec. Vlado Jelo vac , župan Karlovačke županije, dipl. inž. Franjo Prebani ć u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, prof. Vlado L u b u r i ć, pomoćnik ministrice prosvjete za srednje obrazovanje. Slijedi prigodni program, izvođači su učenici i profesori Škole, kao jedinstveni zbor. Prvo je izvedena prigodna skladba pod naslovom Sumo pozdravljam te, šumo zelena, pod ravnanjem profesora Glazbene škole u Karlovcu Zorana Š t e f a n c a. Potom je studentica arhitekture Vesna Vrbanac , vrhunski otpjevala partituru "Jalta, Jalta" iz istoimenog mjuzikla. Recital o drvu i šumi, izveli su učenici Šumarske škole Ivan B i č a n i ć i Davor R o g i ć . Svečani dio proslave završen je predstavljanjem monografije Šumarska škola Karlovac, koju je predstavila umirovljena profesorica Šumarske škole dipl. inž. AnicaMrzljak, uz sudjelovanje dr. JoseGračan a i prof. dr. Jose Vuk e 1 i ć a, a potom slijedi domjenak u istom Domu. Nastavak proslave održanje u krugu Škole otvaranjem arboretuma i sadnjom spomen stabla te otvaranjem izložbe slika, skulptura i bonsaija. Arboretum je otvorio gradonačelnik, dipl. inž. Branko Vukelić, o njegovom osnivanju i nastajanju govorila je dipl. inž. Anica Mrzljak, a blagoslovio ga je vjeroučitelj mr. Ivan R a d e 1 i ć . Tom prigodom posađeno je 12 stabala (dvanaest mjeseci u godini) po dva stabalca hrasta lužnjaka i kitnjaka, breze, bukve, javora i kurike. Za izložbu slika, skulptura i bonsaija, izdanje i katalog s tekstom prof. Jasne Gorup , u kojem se uz popis eksponata nalaze i životopisi izlagača. Dvije bonsai biljke izložio je mr. Petar Vrgoč, a 40 slika i skulptura 13 autora. Izlagali su Ratko Bana j (slikar i kipar iz Zaprešića), Duško Begovi ć (slikar, Vinkovci), Pero Beuk (slikar, Vinkovci), Mladen Gašpa r (slikar, Delnice), ZdenkoKrulić (slikar, Koska), Andrija K u s a n i ć (slikar, Karlovac), Josip L a s 1 a v i ć (slikar i kipar, Karlovac), Damir Paveli ć (kipar, Zagreb), Karlo P o s a v e c (Gospić), Ivan Puškar (slikar, Karlovac), Cvetko Štanfel j (slikar, Rijeka), Antun Nikola Tržo k (po zanimanju stolar, slikar, Ribnik) i Josip Zaga r (kipar, Koprivnica, umirovljenik, a prvi puta se predstavio javnosti na izložbi uz proslavu 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog društva). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Kao posebnost valja istaći skulpture izrađene uz pomoć motorne pile. Mihajlo Lončarić iz Ivanske izradio je vlak od lokomotive i dva vagona, a Željko Rade t a iz Draganića figuralnu skulpturu. Natjecateljski dio proslave Drugi dan proslave, 9. listopada, održano je natjecanje u šumarskim i športskim disciplinama. Natjecali su se učenici i profesionalni radnici u obaranju i obradi stabala u sedam disciplina:okretanje vodilice, kombinirani rez, zasjek, definitivni rez, obaranje na balon, točni prorez i kresanje grana uz dodatak gašenje požara. Prvo mjesto u pojedinačnom radu postigao je već spomenuti radnik Željko Radek a, drugo mjesto postigao je Alen L o v r a s, učenik IV. b razreda, dok je treće mjesto osvojio Hrvoje Z e n o n, učenik IV. b razreda. U natjecanju su sudjelovale dvije ekipe škole ijedna ekipa Uprave šuma Karlovac. MONOGRAFIJA ŠUMARSKA ŠKOLA KARLOVAC U predgovoru pod naslovom "Moj pogled", dr. se. Joso G r a č a n, ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko, povezuje 50. obljetnicu neprekidnog i vrlo uspješnog rada u obrazovanju šumarskih i drvodjelskih tehničara s vrlo značajnim obljetnicama hrvatskoga šu marstva, 150 godina Hrvatskoga šumarskog društva, 120 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista, 50 godina Šumarskog instituta Jastrebarsko, te nastavlja "Neka nam bude ovom prilikom dopušteno spomenuti i nadolazeću 100. obljetnicu obrazovanja diplomiranih inženjera šumarstva gospodarskoga i drvotehničkog usmjerenja, koju će obilježiti Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ujesen 1998. godine." U prvom, tekstualnom dijelu Monografije, 18 je kraćih članaka 13 autora. To su: O. Piškorić : Povijesni prikaz razvoja obrazovanja šumarskih stručnjaka, M. Šimunić urednik je monografije i u 4 priloga prikazao je Utemeljenje škole, Odgojno obrazovni centar za šumarstvo, Šumarska škola i Šumarska škola u domovinskom ratu, S. Jerman : Srednja šumarska škola u razdoblju od 1957. do 1962. godine, S.Šibenik: Kako smo se mijenjali i širili, M. S k o k o : Šumarska škola za odrasle i Školske publikacije, Mirna Korkut: Slobodne aktivnosti učenika i odgojna uloga škole, S. Slat: Doprinos učenika Škole razvoju šumarske djelatnosti, Marina G r č i ć : Globe program, B. P o ž ar: Arboretum - zelena površina moga grada, Pod naslovom "Sjećanja" - svijet učeničkih naraštaja nalaze se članci: D. Jasić : Hvala vam, darovatelji krvi, Marija Jako vac : Sve moje generacije, AnicaMrzlj ak: Perivoji i parkovi Karlovca u nastavi dendrologije i N. P e r i ć : Škola u krilu grada. U drugom dijelu Monografije nalazi se popis nastavnika, osoblja i učenika uz kazalo svih imena. Podrobniji prikaz Monografije prelazi okvir ovog izvještaja, uz dodatak da se može naručiti u Šumarskoj školi, Karlovac, a može se naći i u knjižnici Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu. ARBORETUM I GLOBE PROGRAM Kada je 1947. godine osnovana Šumarska škola, smještena je u zgradu bivše Slunjske graničarske pukovnije na Rakovcu. U toj prizemnici bilo je mjesta za četiri učionice te zbornicu i uredske prostorije. Kada je odlukom Skupštine općine Karlovac 1968. godine Šumarskoj školi priključen drvoprerađivački odjel i poljoprivredna škola, dobila je prostorije u zgradi ekonomske škole, koje također nisu bile dostatne za cjelokupnu nastavu, pa je stoga pokrenuta akcije za gradnju odgovarajuće zgrade. Grad je za novu školsku zgradu dao zemlji |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 102 <-- 102 --> PDF |
šte u gradskom predjelu Gaza, na manje-više pustom i podvodnom terenu, te je u školskom okolišu osnovan Arboretum, koji je od početnih 6,6 ha proširen na 16 ha. Danas se u Arboretumu nalazi 966 stablašica i grmova, od čega 495 četinjača i 473 listača. broj vrsta je manji, jer su mnoge zastupljene s varijetetama i formama. Slika 2: Dvorana u kojoj je održan svečani dio proslave. Američki potpredsjednik AI Gore, 1995. godine osmislio je istraživačko edukacijski program GLOBE (The Globe Learning and Opservations to Benefit the Environment - Globalno učenje i osmatranje za dobrobit okoliša). Hrvatska se već 1996. godine kao 52. članica uključila u taj program, započela je suradnja učenika, profesora i znanstvenika iz 3500 škola usmjerenih ka istom cilju - radu na dobrobiti okoliša. Jedna jedinica toga programa je i karlovačka Šumarska škola, a osmatrači su njezini učenici. Učenici, pod vodstvom profesorice mr. Marine Grč i ć, dnevno bilježe na meteorološkoj stanici Škole i na mjernom mjestu kod starog mosta na Korani atmosferske i hidrološke podatke te biometrijska mjerenja. Prikupljeni podaci dnevno se putem Interneta šalju u istraživački centar Boulder u Coloradu (USA), od kojega istim putem dobivaju i podatke koji ih zanimaju. Za biometrijska mjerenja u Arboretumu osnovana je pokusna ploha 15 x 15 m, na kojoj se prate životne funkcije hrasta lužnjaka kao značajne vrste karlovačkog područja. Slika 3: Spomenik prirodi u Arboretumu Šumarske škole s napisom "Šumarska škola 1997. godine". Kamenje iz svog kamenoloma Slapnica Školi darovala Uprava šuma Karlovac. Autor je akademski kipar Vladimir Herljević ZAKLJUČNO SLOVO Monografija Šumarska škola Karlovac, trajno je svjedočenje o postojanju ove škole. Međutim, bivši i sadašnji djelatnici Škole kao i svi sudionici proslave ´primili su i suvenire, "Karlovački dveri", i privjesakbedž. Posebna vrijednost ta dva suvenira je u tome što su izrađeni u drvoprerađivačkom Odjelu Šumarske škole, a rad su nastavnika i učenika, i kao takvi dokaz o stručnosti i visini Odjela Šumarske škole u cjelini. Dveri su dvokrilne, najednom krilu nalazi se grb grada Karlovca, a na drugom znak (grb) Šumarske škole; kada se dveri otvore, ukaže se slika školske zgrade. Na privjesku se na poprečnom presjeku stabalca ili grane nalaze pričvršćeni emajlirani grb i znak Šumarske škole. Održavanje proslave novčano su pomogli Ministarstvo prosvjete i športa te Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kao pokrovitelji, zatim Uprava šuma Karlovac i petnaestak oglašivača u Monografiji. Treba naglasiti da trud koji je u pripremu proslave uložio ravnatelj Škole prof. Martin Šimunić, kao i svi njegovi suradnici, zaslužuju puno priznanje i čestitke! Ovo izvješće o proslavi pedeset godina rada Srednje Šumarske škole prilika je da se zabilježi kako je dva puta prijetila opasnost prestanka njezinog rada u Karlovcu, prvi puta 1951., a drugi puta 1962. godine. 1951. godine, škola je trebala biti premještena u Gospić, no premještaj nije izvršen, jer je, kako tvrdi inž. Mladen Skoko, dr. Ivan Ribar prihvatio inicijativu ravnatelja (Inž. Jurja Lipovšćaka) i nastavničkog zbora, te ishodio opoziv odluke o premještanju. Godine 1962. škola je postala škola za izobrazbu kvalificiranih (KV) šumarskih radnika, ali grad Karlovac s takvom odlukom nije bio zadovoljan, pa je 1963. godine uspostavljena nastava za srednji stupanj, za šu |