DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
čko-fiziološkog zavoda u Zagrebu. Odan političkim stremljenjima toga vremena, Vouku nije bilo teško da, kad god mu se za to ukazala prilika, sputava rad i napredovanje svog ozbiljnog suparnika, koji je i na planu geobotaničke znanosti "mislio hrvatski". Posebno kobne za Horvata bile su prve godine poslije Drugog svjetskog rata, kada je ne samo skinut s dužnosti predstojnika Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta, nego je i lišen slobode te pod prijetnjom izvješća "anketne komisije" jedva spašava život. Ostavši tako neko vrijeme bez posla nije sjedio prekriženih ruku. Napisao je i šumarima dobro znano djelo o fitocenologiji, "Nauka o biljnim zajednicama", koja je tiskana 1949. godine. Kao najpozvaniji, naglašava prof. Ilijanić, pisao je za Europu svoje životno djelo o vegetaciji područja jugoistočne Europe. Prerana smrt spriječila gaje da to kapitalno djelo i okonča. Učinili su to njegovi suradnici, prof. dr. VjekoslavGlavač i prof. dr. Heinz Ellen be rg udjelu "Vegetation Sudosteuropas", zaduživši voljenu domo vinu Hrvatsku. NP "Risnjak"; u sredini dr. Marija-Seka Soljačić, kćerka prof. Horvata. (Foto: Alojzije Frković) Određenu dopunu prikaza života i djela prof. Horvata dao je u svom istupu prof. dr. Ivo Soljačić, zet pokojnog Horvata, istaknuvši kako Horvata danas najviše citiraju fitocenolozi Rusije, dok je dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mladen F i g u r i ć ukazao daje nastavak vegetacijskih izučavanja i kartiranja imao najviše odraza medu znanstvenicima i istraživačima Šumarskog fakulteta, počevši od prof, dr Stjepana Bertović a kao najistaknutijeg sljedbenika pa dalje. Za riječ se javila i doc. dr. Paula Durbešić, predsjednica Hrvatskog ekološkog društva, te dr. Zvonimir Pelcer, evocirajući uspomene na svoje osobne susrete i rad s prof. Horvatom. Na skupu u Crnom Lugu govorili su u ime Rektorata Sveučilišta njegov akademski tajnik Josip M i 1 i ć, dipl. iur. i Želimir Štahan, koji je u ime pokrovitelja ispred upravne zgrade parka u Bijeloj Vodici kod Crnog Luga otkrio spomen-medaljon s likom prof. dr. Ive Horvata, rad akademskog kipara Ante Starčevića . Potrebne hortikulturne zahvate okoliša spomen-obilježja proveo je Guido D r e m i 1, dipl. inž. šum. i tvrtka "Zeleni studio" iz Zagreba Slika 2. Spomen-medaljon s likom prof. dr. Ive Horvata (18971963), hrvatskog botaničara i osnivača NP "Rinjak", otkrio je u ime Ministarstva kulture RH dipl. inž. Želimir Štahan (Foto: Alojzije Frković) |