DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 97 <-- 97 --> PDF |
danja. Povodom svečanih jubileja čak 8 knjiga. Ravnateljstvo "Hrvatskih šuma" potiče svekoliku istraživačku i izdavačku djelatnost, a akademik Klepac je provjereni i uvijek dobrodošao suradnik i autor, kojemu omogućuju tiskanje knjiga. On je doista podigao značenje hrvatskome šumarstvu, a Hrvatske su šume u posljednje dvije godine to priznale i počastile ga čak s 3 knjige: opisanom monografijom Hrast lužnjak u Hrvatskoj, pretiskom njegova udžbenika Novi sistem uređivanja šuma (1997.), čije je prvo izdanje objavila Poljoprivredno- šumarska komora u Zagrebu (1961.) Nedavno su "Hrvatske šume" objavile još jednu vrlo značajnu autorsku knjigu akademika Klepca: Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Naslov je dovoljno rječit. Knjiga je sinteza uređajnih metoda akademika Klepca kojima uporabna vrijednost i dalje traje. Okrenuvši se prošlosti autor Klepac želi uputiti svoje Gorane tko su i što su, tko su im pređi i koliko vrijedi prelijepi njihov komad hrvatske zemlje, da bi ga znali čuvati i njegovati prekrasne goranske šume. Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima zahvalan je svojemu voditelju akademiku Klepcu na plodnoj suradnji i svim prošlim poticajima i korisnim savjetima. Ovim skromnim napisom obilježavamo 2 puna desetljeća njegove djelatne nazočnosti u radu HAZU Centra u Vinkovcima i želimo tom prigodom zamoliti našega voditelja da ustraje u budućem radu ustanove, u čije je trajanje i rast ugradio svoj znanstvenički i ljudski - živi kapital. Dr. se. Katica Čorkalo, znanstvena savjetnica 100. GODIŠNJICA ROĐENJA BOTANIČARA prof. dr. IVE HORVATA Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u organizaciji Uprave Nacionalnog parka "Risnjak", u Crnom Lugu je 10. listopada 1997. godine održana prigodna svečanost u povodu 100. godišnjice rođenja botaničara prof. dr. Ive Hor vat a, predlagača i jednog od osnivača NP "Risnjak". Pozdravljajuću nazočne, posebno izaslanika pokrovitelja Želimira St ah an a, dipl. inž. šum. i dr. Mariju- Seku Soljačić , kćerku pok. Horvata, ravnatelj risnjačkog nacionalnog parka Ivan Malnar , dipl. inž. šum., u svojoj je uvodnoj riječi istakao daje prof. Horvat sa suradnicima proveo prva detaljna vegetacijska istraživanja u masivu Risnjaka i Snježnika. I, koje li sretne slučajnosti, rekao je Malnar, da su upravo ova dva visokogorska-pretplaninska skupa Gorskog kotara na stotu obljetnicu botaničareva rođenja konačno sjedinjena i stavljena pod trajnu zaštitu u okviru novog, proširenog NP "Risnjak"1. Skupu se potom obratio prof. dr. Ljudevit Ilijanić iz Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je u iscrpnom prikazu predstavio život i djelo prof. dr. Ive Horvata. Prema njegovim riječima Horvat "nedvojbenopripada među one naše velikane koji su znanstvenim opusom obilježili svoju epohu. Od istraživanja fllo´genijepaprati i florističkih istraživanja, znanstveni interes doveo ga je do proučavanja vegetacije. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom od 24. siječnja 1997. (NN 13/1997) prostor planinskih masiva Risnjaka i Snježnika zajedno s izvorišnim područjem Kupe i Krašičevice, kao područje osobitih prirodnih vrijednosti i znanstvenog značenja, proglašeno je nacionalnim parkom u površini od 6400 ha. Kao jedan od pionira jitocenologije i uvjereni sljedbenik Braun-Blanquet-ove fitocenološke škole, s najvećim je žarom, uporno i sustavno otkrivao fitocenološke zakonitosti u sastavu i raščlanjenosti biljnog pokrova Hrvatske i čitavog Balkanskog poluotoka. Usporedo s istraživanjem znalački je organizirao i kartiranje vegetacije. Bio je i izvanredan organizator i voditelj kompleksnih ekoloških, pedoloških, klimatoloških, šumarskih i drugih istraživanja u fitocenološki definiranim vegetacijskim jedinicama. Njegovu su školu prošli mnogi učenici, ne samo iz Hrvatske, goleme su njegove zasluge za zaštitu prirode u nas. " Životna sudbina prof. Horvata bila je po riječima prof. 11 ij a n i ć a sve drugo nego laka. Tridesetih godina ovoga stoljeća, u ona teška olovna vremena, Horvat je kao mladi znanstvenik teško stasao uz bok autoritativnijeg prof. Valu Vo u k a, tada predstojnika Botani- Slika 1. Nastup prof. dr. Mladena Figurica dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na skupu u NP "Risnjak" (Foto: Boris Debogović |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
čko-fiziološkog zavoda u Zagrebu. Odan političkim stremljenjima toga vremena, Vouku nije bilo teško da, kad god mu se za to ukazala prilika, sputava rad i napredovanje svog ozbiljnog suparnika, koji je i na planu geobotaničke znanosti "mislio hrvatski". Posebno kobne za Horvata bile su prve godine poslije Drugog svjetskog rata, kada je ne samo skinut s dužnosti predstojnika Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta, nego je i lišen slobode te pod prijetnjom izvješća "anketne komisije" jedva spašava život. Ostavši tako neko vrijeme bez posla nije sjedio prekriženih ruku. Napisao je i šumarima dobro znano djelo o fitocenologiji, "Nauka o biljnim zajednicama", koja je tiskana 1949. godine. Kao najpozvaniji, naglašava prof. Ilijanić, pisao je za Europu svoje životno djelo o vegetaciji područja jugoistočne Europe. Prerana smrt spriječila gaje da to kapitalno djelo i okonča. Učinili su to njegovi suradnici, prof. dr. VjekoslavGlavač i prof. dr. Heinz Ellen be rg udjelu "Vegetation Sudosteuropas", zaduživši voljenu domo vinu Hrvatsku. NP "Risnjak"; u sredini dr. Marija-Seka Soljačić, kćerka prof. Horvata. (Foto: Alojzije Frković) Određenu dopunu prikaza života i djela prof. Horvata dao je u svom istupu prof. dr. Ivo Soljačić, zet pokojnog Horvata, istaknuvši kako Horvata danas najviše citiraju fitocenolozi Rusije, dok je dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mladen F i g u r i ć ukazao daje nastavak vegetacijskih izučavanja i kartiranja imao najviše odraza medu znanstvenicima i istraživačima Šumarskog fakulteta, počevši od prof, dr Stjepana Bertović a kao najistaknutijeg sljedbenika pa dalje. Za riječ se javila i doc. dr. Paula Durbešić, predsjednica Hrvatskog ekološkog društva, te dr. Zvonimir Pelcer, evocirajući uspomene na svoje osobne susrete i rad s prof. Horvatom. Na skupu u Crnom Lugu govorili su u ime Rektorata Sveučilišta njegov akademski tajnik Josip M i 1 i ć, dipl. iur. i Želimir Štahan, koji je u ime pokrovitelja ispred upravne zgrade parka u Bijeloj Vodici kod Crnog Luga otkrio spomen-medaljon s likom prof. dr. Ive Horvata, rad akademskog kipara Ante Starčevića . Potrebne hortikulturne zahvate okoliša spomen-obilježja proveo je Guido D r e m i 1, dipl. inž. šum. i tvrtka "Zeleni studio" iz Zagreba Slika 2. Spomen-medaljon s likom prof. dr. Ive Horvata (18971963), hrvatskog botaničara i osnivača NP "Rinjak", otkrio je u ime Ministarstva kulture RH dipl. inž. Želimir Štahan (Foto: Alojzije Frković) |