DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 97     <-- 97 -->        PDF

danja. Povodom svečanih jubileja čak 8 knjiga. Ravnateljstvo
"Hrvatskih šuma" potiče svekoliku istraživačku
i izdavačku djelatnost, a akademik Klepac je provjereni
i uvijek dobrodošao suradnik i autor, kojemu
omogućuju tiskanje knjiga. On je doista podigao značenje
hrvatskome šumarstvu, a Hrvatske su šume u posljednje
dvije godine to priznale i počastile ga čak s 3
knjige: opisanom monografijom Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
pretiskom njegova udžbenika Novi sistem uređivanja
šuma (1997.), čije je prvo izdanje objavila Poljoprivredno-
šumarska komora u Zagrebu (1961.)
Nedavno su "Hrvatske šume" objavile još jednu vrlo
značajnu autorsku knjigu akademika Klepca: Iz šumarske
povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Naslov
je dovoljno rječit. Knjiga je sinteza uređajnih metoda
akademika Klepca kojima uporabna vrijednost i


dalje traje. Okrenuvši se prošlosti autor Klepac želi
uputiti svoje Gorane tko su i što su, tko su im pređi i koliko
vrijedi prelijepi njihov komad hrvatske zemlje, da
bi ga znali čuvati i njegovati prekrasne goranske šume.


Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima zahvalan
je svojemu voditelju akademiku Klepcu na plodnoj
suradnji i svim prošlim poticajima i korisnim savjetima.
Ovim skromnim napisom obilježavamo 2 puna
desetljeća njegove djelatne nazočnosti u radu HAZU
Centra u Vinkovcima i želimo tom prigodom zamoliti
našega voditelja da ustraje u budućem radu ustanove, u
čije je trajanje i rast ugradio svoj znanstvenički i ljudski


- živi kapital.
Dr. se. Katica Čorkalo,
znanstvena savjetnica


100. GODIŠNJICA ROĐENJA BOTANIČARA prof. dr. IVE HORVATA
Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture
Republike Hrvatske, a u organizaciji Uprave Nacionalnog
parka "Risnjak", u Crnom Lugu je 10. listopada
1997. godine održana prigodna svečanost u povodu


100. godišnjice rođenja botaničara prof. dr. Ive Hor vat
a, predlagača i jednog od osnivača NP "Risnjak".
Pozdravljajuću nazočne, posebno izaslanika pokrovitelja
Želimira St ah an a, dipl. inž. šum. i dr. Mariju-
Seku Soljačić , kćerku pok. Horvata, ravnatelj risnjačkog
nacionalnog parka Ivan Malnar , dipl. inž.
šum., u svojoj je uvodnoj riječi istakao daje prof. Horvat
sa suradnicima proveo prva detaljna vegetacijska
istraživanja u masivu Risnjaka i Snježnika. I, koje li
sretne slučajnosti, rekao je Malnar, da su upravo ova
dva visokogorska-pretplaninska skupa Gorskog kotara
na stotu obljetnicu botaničareva rođenja konačno sjedinjena
i stavljena pod trajnu zaštitu u okviru novog, proširenog
NP "Risnjak"1.


Skupu se potom obratio prof. dr. Ljudevit Ilijanić
iz Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, koji je u iscrpnom
prikazu predstavio život i djelo prof. dr. Ive Horvata.
Prema njegovim riječima Horvat "nedvojbenopripada
među one naše velikane koji su znanstvenim opusom
obilježili svoju epohu. Od istraživanja fllo´genijepaprati
i florističkih istraživanja, znanstveni interes doveo ga


je do proučavanja vegetacije.


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju šume
Risnjak nacionalnim parkom od 24. siječnja 1997. (NN 13/1997)
prostor planinskih masiva Risnjaka i Snježnika zajedno s
izvorišnim područjem Kupe i Krašičevice, kao područje osobitih
prirodnih vrijednosti i znanstvenog značenja, proglašeno je nacionalnim
parkom u površini od 6400 ha.


Kao jedan od pionira jitocenologije i uvjereni sljedbenik
Braun-Blanquet-ove fitocenološke škole, s najvećim
je žarom, uporno i sustavno otkrivao fitocenološke
zakonitosti u sastavu i raščlanjenosti biljnog
pokrova Hrvatske i čitavog Balkanskog poluotoka.
Usporedo s istraživanjem znalački je organizirao i kartiranje
vegetacije. Bio je i izvanredan organizator i
voditelj kompleksnih ekoloških, pedoloških, klimatoloških,
šumarskih i drugih istraživanja u fitocenološki
definiranim vegetacijskim jedinicama. Njegovu su
školu prošli mnogi učenici, ne samo iz Hrvatske,
goleme su njegove zasluge za zaštitu prirode u nas. "


Životna sudbina prof. Horvata bila je po riječima
prof. 11 ij a n i ć a sve drugo nego laka. Tridesetih godina
ovoga stoljeća, u ona teška olovna vremena, Horvat
je kao mladi znanstvenik teško stasao uz bok autoritativnijeg
prof. Valu Vo u k a, tada predstojnika Botani-


Slika 1. Nastup prof. dr. Mladena Figurica dekana Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu na skupu u NP "Risnjak"
(Foto: Boris Debogović