DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Spačvanskom bazenu, akademik je Klepac od svoga imenovanja radio na sljedećim vlastitim istraživanjima: Neka iskustva iz francuskog šumarstva, naročito s obzirom na uzgajanje i uređenje hrastovih šuma; Unapređenje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka: pitanja obnove šuma, genetske varijabilnost i hrasta lužnjaka, zaštite šuma, primjene novih metoda u gospodarenju hrasticima. Rezultat je tih istraživanja tiskan u Revue forestiere francise pod naslovom Lesforets de chene eri Slavonie (1981., pp. 87-104), a potom je taj rad u nešto skraćenu obliku objavio Šumarski list s naslovom Hrastove šume Slavonije (1982.). Slijedila su daljnja istraživanja akademika Klepca: Etatne mogućnosti slavonske šume; Proučavanje stabilnosti višenamjenske šume s ekološkoga i proizvodnoga stajališta u Slavoniji i Baranji; Postotak iskorištenja drvne mase; Šumarstvo i šume Slavonije u Domovinskom ratu, višegodišnje prikupljanje podataka o ratom devastiranim šumama, koje će cjeloviti oblik dobiti tek kada se uđe u sve zasad zbog mina još uvijek nedostupne šume, te kada se izrade nove gospodarske osnove za sva, u procesu mirne reintegracije Republici Hrvatskoj vraćena šumska područja. Osim vlastitih istraživanja, akademik je Klepac nastojao uključiti u različite istraživačke projekte što više šumarskih znanstvenika. Stoga je akademik Vidako v i ć, također član Savjeta Centra, izradio studijski prijedlog za izdvajanje preko 500 sistemskih jedinica u području od 19 ha, te još 17,66 ha stare bukove šume ŠG "Papuk" u Slatini za Arboretum "Lisičine", tj. šume s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja, gdje je upravljao uglavnom genetičkim istraživanjima, primjerice: Istraživanje stranih vrsta drveća u šumarstvu kontinentalne hrvatske; s prof. dr. Krstiniće m Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka; Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca. Također su pri HAZU Centru u Vinkovcima svoja istraživanja vršili i drugi znanstvenici, prof. dr. Ivo D e kanić koordinator je dugoročnoga istraživanja: Utjecaj intenzivnih prorjeda na prirast i kakvoću sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba, a tu su i radovi Đure Rauša , Mirjane Kal inić (Tla šuma dunavskih ritova i ada na području šumarije Vukovar), S e g e d i j a (o šumama Krajiške investicijske zaklade, dvostrukoj bijeli hrasta lužnjaka). Treba reći daje voditelj Centra akademik Klepac u svakoj prigodi unapređivao šumarska istraživanja, organizirao predavanja, poticao mlade istraživače na suradnju s Centrom, te daje u tijeku svoga dvadesetogodišnjega djelovanja nastojao da Centar postigne dobru suradnju s Razredom za prirodne znanosti HAZU, s vodećim šumarskim ustanovama, Šumarskim fakultetom u Zagrebu, Institutom u Jastrebarskom, kao i suradnju s gospodarskim subjektima, bivšom Slavonskom šumom, a potom s Hrvatskim šumama, direkcijom u Zagrebu, i Upravom šuma Vinkovci. Rat i njegove posljedice samo su djelomice onemogućile nastavak istraživanja na znanstvenim plohama izdvojenima iz redovnoga gospodarenja tamo gdje su one bile na okupiranim područjima, no voditelj je akademik Klepac u tom razdoblju intenzivirao izdavačku djelatnost u Centru, stoje vidljivo u izdanjima od godine 1991. do danas. Pod vodstvom akademika Klepca Centar je priredio značajne znanstvene skupove: Josip Kozara c - književnik i šumar, 1986.; V znanstveni sabor Slavonije i Baranje, 1987.; 20. obljetnica Centra za znanstveni rad u sklopu koje je održan znanstveni skup o Antunu L e vakoviću , 1990.; Znanstveni skup o Kaji Agjiću, 1993.; Znanstveni skup povodom 250. obljetnice Vukovarsko- srijemske županije, 1995., te Znanstveni skup o hrvatskome banu Josipu Šokčeviću , 1996. U okviru znanstvenih skupova održane su brojne prateće manifestacije, priredbe, izložbe, i slično. Osim znanstvenih skupova važna su i brojna predavanja, posebice iz šumarstva: O pitanjima zaštite prirode i čovjekove okoline, Današnje stanje i perspektive šumarske genetike u Hrvatskoj, Etapne mogućnosti slavonske šume, Intenzivne prorjede u jednodobnim šumama, Bukva u Spačvanskom bazenu, Početci hrvatskoga tiskarstva, Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i okolice. Akademik Klepac je uvijek nastojao na kreativnoj suradnji između Centra u Vinkovcima i njegove matične ustanove Hrvatske akademije, da ta najistočnija njezina jedinica djeluje na dobrobit hrvatske znanosti. Stoga je Centar mogao u najtežim vremenima rata i poraća, u vrijeme kada je morao zbog oštećenja svojih radnih prostorija premjestiti svoju djelatnost u Zagreb, neprekinuto djelovati. Osobito je u tom pogledu vrijedna, jer je trajna i uvijek provjerljiva, izdavačka djelatnost Centra u Vinkovcima, koji je u razdoblju dvadesetogodišnjega vodstva akademika Klepca razvio vrlo snažnu i raznovrsnu izdavačku djelatnost. U tom je razdoblju objavljeno 5 knjiga Radova, gdje su tiskani brojni radovi iz šumarstva, hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i arheologije, geografije i geologije, medicine i veterine, kulture i obrazovanja, jer je voditelj, akademik Klepac, osim temeljnih šumarskih istraživanja, poticao i svoje najbliže suradnike, upravitelje Centra( Švagelj: 1970.-1985., Čorkalo : 1986.-), da razviju vlastitu filološku istraživačku djelatnost, kao i djelatnost drugih znanstvenih područja. Za prikaz svestranoga angažmana akademika Klepca u radu Centra u Vinkovcima još su značajnija Posebna izdanja, koja su najčešće objavljivala priloge znanstvenih skupova što ih je Centar organizirao, no i druge publikacije: Zbornik Josip Kozarac, književnik i šumar, |