DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Spačvanskom bazenu, akademik je Klepac od svoga
imenovanja radio na sljedećim vlastitim istraživanjima:
Neka iskustva iz francuskog šumarstva, naročito s obzirom
na uzgajanje i uređenje hrastovih šuma; Unapređenje
gospodarenja šumama hrasta lužnjaka: pitanja obnove
šuma, genetske varijabilnost i hrasta lužnjaka, zaštite
šuma, primjene novih metoda u gospodarenju hrasticima.
Rezultat je tih istraživanja tiskan u Revue
forestiere francise pod naslovom Lesforets de chene eri
Slavonie (1981., pp. 87-104), a potom je taj rad u nešto
skraćenu obliku objavio Šumarski list s naslovom Hrastove
šume Slavonije (1982.). Slijedila su daljnja istraživanja
akademika Klepca: Etatne mogućnosti slavonske
šume; Proučavanje stabilnosti višenamjenske šume s
ekološkoga i proizvodnoga stajališta u Slavoniji i Baranji;
Postotak iskorištenja drvne mase; Šumarstvo i
šume Slavonije u Domovinskom ratu, višegodišnje prikupljanje
podataka o ratom devastiranim šumama, koje
će cjeloviti oblik dobiti tek kada se uđe u sve zasad zbog
mina još uvijek nedostupne šume, te kada se izrade nove
gospodarske osnove za sva, u procesu mirne reintegracije
Republici Hrvatskoj vraćena šumska područja.


Osim vlastitih istraživanja, akademik je Klepac nastojao
uključiti u različite istraživačke projekte što više
šumarskih znanstvenika. Stoga je akademik Vidako v
i ć, također član Savjeta Centra, izradio studijski prijedlog
za izdvajanje preko 500 sistemskih jedinica u
području od 19 ha, te još 17,66 ha stare bukove šume
ŠG "Papuk" u Slatini za Arboretum "Lisičine", tj. šume
s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja, gdje
je upravljao uglavnom genetičkim istraživanjima, primjerice:
Istraživanje stranih vrsta drveća u šumarstvu
kontinentalne hrvatske; s prof. dr. Krstiniće m Varijabilnost
i oplemenjivanje hrasta lužnjaka; Uspijevanje
nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod
Opatovca.


Također su pri HAZU Centru u Vinkovcima svoja
istraživanja vršili i drugi znanstvenici, prof. dr. Ivo D e kanić
koordinator je dugoročnoga istraživanja: Utjecaj
intenzivnih prorjeda na prirast i kakvoću sastojina
hrasta lužnjaka i običnoga graba, a tu su i radovi Đure
Rauša , Mirjane Kal inić (Tla šuma dunavskih ritova
i ada na području šumarije Vukovar), S e g e d i j a (o
šumama Krajiške investicijske zaklade, dvostrukoj bijeli
hrasta lužnjaka).


Treba reći daje voditelj Centra akademik Klepac u
svakoj prigodi unapređivao šumarska istraživanja, organizirao
predavanja, poticao mlade istraživače na
suradnju s Centrom, te daje u tijeku svoga dvadesetogodišnjega
djelovanja nastojao da Centar postigne dobru
suradnju s Razredom za prirodne znanosti HAZU, s
vodećim šumarskim ustanovama, Šumarskim fakultetom
u Zagrebu, Institutom u Jastrebarskom, kao i suradnju
s gospodarskim subjektima, bivšom Slavonskom


šumom, a potom s Hrvatskim šumama, direkcijom u
Zagrebu, i Upravom šuma Vinkovci.


Rat i njegove posljedice samo su djelomice onemogućile
nastavak istraživanja na znanstvenim plohama
izdvojenima iz redovnoga gospodarenja tamo gdje su
one bile na okupiranim područjima, no voditelj je akademik
Klepac u tom razdoblju intenzivirao izdavačku
djelatnost u Centru, stoje vidljivo u izdanjima od godine
1991. do danas.


Pod vodstvom akademika Klepca Centar je priredio
značajne znanstvene skupove: Josip Kozara c - književnik
i šumar, 1986.; V znanstveni sabor Slavonije i
Baranje, 1987.; 20. obljetnica Centra za znanstveni rad
u sklopu koje je održan znanstveni skup o Antunu L e vakoviću
, 1990.; Znanstveni skup o Kaji Agjiću,
1993.; Znanstveni skup povodom 250. obljetnice Vukovarsko-
srijemske županije, 1995., te Znanstveni
skup o hrvatskome banu Josipu Šokčeviću , 1996.
U okviru znanstvenih skupova održane su brojne prateće
manifestacije, priredbe, izložbe, i slično.


Osim znanstvenih skupova važna su i brojna predavanja,
posebice iz šumarstva: O pitanjima zaštite prirode
i čovjekove okoline, Današnje stanje i perspektive
šumarske genetike u Hrvatskoj, Etapne mogućnosti
slavonske šume, Intenzivne prorjede u jednodobnim
šumama, Bukva u Spačvanskom bazenu, Početci hrvatskoga
tiskarstva, Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i
okolice.


Akademik Klepac je uvijek nastojao na kreativnoj
suradnji između Centra u Vinkovcima i njegove matične
ustanove Hrvatske akademije, da ta najistočnija
njezina jedinica djeluje na dobrobit hrvatske znanosti.
Stoga je Centar mogao u najtežim vremenima rata i poraća,
u vrijeme kada je morao zbog oštećenja svojih
radnih prostorija premjestiti svoju djelatnost u Zagreb,
neprekinuto djelovati. Osobito je u tom pogledu vrijedna,
jer je trajna i uvijek provjerljiva, izdavačka djelatnost
Centra u Vinkovcima, koji je u razdoblju dvadesetogodišnjega
vodstva akademika Klepca razvio vrlo
snažnu i raznovrsnu izdavačku djelatnost. U tom je razdoblju
objavljeno 5 knjiga Radova, gdje su tiskani brojni
radovi iz šumarstva, hrvatskoga jezika i književnosti,
povijesti i arheologije, geografije i geologije, medicine
i veterine, kulture i obrazovanja, jer je voditelj,
akademik Klepac, osim temeljnih šumarskih istraživanja,
poticao i svoje najbliže suradnike, upravitelje Centra(
Švagelj: 1970.-1985., Čorkalo : 1986.-), da
razviju vlastitu filološku istraživačku djelatnost, kao i
djelatnost drugih znanstvenih područja.


Za prikaz svestranoga angažmana akademika Klepca
u radu Centra u Vinkovcima još su značajnija Posebna
izdanja, koja su najčešće objavljivala priloge znanstvenih
skupova što ih je Centar organizirao, no i druge
publikacije: Zbornik Josip Kozarac, književnik i šumar,