DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Hrvatski šumarski stručnjaci na Kongresu Članovi službene hrvatske delegacije na XI. svjetskom šumarskom kongresu bili su ispred Ministrastva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske mr. se. Zlatko Dominiković, ministar i mr. se. Jela B i 1 a n džija djelatnici Ministarstva, te dr. se. Ivan Marti ni ć sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Antalyi delegaciji se priključio gosp. dr. Ivica To m i ć, hrvatski veleposlanik u Turskoj. Kongresu su također bili nazočni i dr. Joso Gračan ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko te djelatnici "Hrvatskih šuma" inž. Damir Moćan, zamjenik direktora i inž. Ratko Matošević. Aktivnosti hrvatskih sudionika obuhvatile su: 1. sudjelovanje na neformalnom ministarskom sastanku Na sastanku ministara i njihovih opunomoćenika Republiku Hrvatsku predstavljao je mr. Zlatko Do mi niko vić, ministar poljoprivrede i šumarstva RH, koji je tom prilikom izvijestio kako se i hrvatsko šumarstvo opredjelilo za koncept potrajnog gospodarenja šumama, te je u svezi s time Republika Hrvatska preuzete obveze zakonski regulirala. 2. sadnju u memorijalnom parku Povodom Svjetskog dana hrane hrvatski su sudionici u novoosnovanom arboretumu WFC-a 1997, posadili sadnice libanonskog cedra i običnog čempresa. 3. video predstavljanje Hrvatske U subotu 18. listopada u auli kongresnog centra hrvatsko šumarstvo je predstavljeno video-kasetom Šume i šumarstvo Hrvatske: šumski ekosustavi te publikacijom Osnovne činjenice o hrvatskom šumarstvu. 4. izvještaj o stanju privatnih šuma u Hrvatskoj U okviru 23. sekcije 23 -Uloga privatnoga sektora, gospodarstva u pretvorbi te zadaci pri privatizaciji u OBLJETNICE šumarstvu, mr. J. Bi land zija elaborirala je o stanju privatnih šuma u Hrvatskoj. Znanstveni i stručni materijali s Kongresa Radovi prezentirani na XI. svjetskom šumarskom kongresu objavljeni su u šest knjiga-zbornika područja (A- H) koje sadrže u cijelosti 7 glavnih, 70 pozivnih te oko 900 sažetaka ostalih izabranih referata. Isti su sadržaji dostupni i na CD-ROM-u naslova Proceedings of the XI World Forestry Congress, a sadržaj CD-a obuhvaća: a. kongresnu dokumentaciju uključujući i šest knjiga- zbornika b. FAO dokumentaciju s područja šumarstva c. šumarsku foto-zbirku (oko 30 fotografija s opisom) d. Izvještaj State of Forestry (SOFO) report koji dvogodišnje objavljuje stanje i trenutna nastojanja u svjetskom šumarstvu. Veliki je dio kongresne dokumentacije, uključujući i šest knjiga-zbornika također raslopoživ na Internet adresi: http:Ufao. org/waicent/faoinfo,forestry´/wforcong Pored toga, hrvatskim su šumarskim stručnjacima i znanstvenicima na raspolaganju mnogi materijali koje su članovi delegacije donijeli po povratku s Kongresa, a oni obuhvaćaju oko 20-tak knjiga i publikacija te preko 100 dodatnih (neuvrštenih u zbornik) referata, izvješća i si. Hrvatski sudionici Kongresa dogovorili su se o objavi posebnog izvješća, koje će obuhvatiti prijevode najvažnijih kongresnih materijala. Pojedinačne obrade kongresnih događanja zasigno će se naći i na stranicama "Šumarskog lista". Doc. dr. se. Ivan Martinić član hrvatske delegacije na XI. svjetkom šumarskom kongresu AKADEMIK DUŠAN KLEPAC, VODITELJ CENTRA ZA ZNANSTVENI RAD HAZU - VINKOVCI Povodom 20. obljetnice voditeljstva i 80. godišnjice života Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (ondašnje JAZU) imenovalo je akademika Klep ca voditeljem svoje znanstvenoistraživačke jedinice Centra za znanstveni rad u Vinkovcima 8. studenoga 1977., te se dakle upravo navršilo 20 godina kako je akademik Klepac na čelu navedene ustanove, brinući o organizaciji znanstvenih i stručnih istraživanja, posebice u području šumarskih znanosti, potom o pripremanju i održavanju znanstvenih skupova te izdavačkoj djelatnosti HAZU Centra u Vinkovcima, gdje je urednikom njegovih izdanja, Radova i Posebnih izdanja. S obzirom da je Predsjedništvo Akademije davne 1969. (22. siječnja) utemeljilo Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, ponajprije za šumarska istraživanja u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Spačvanskom bazenu, akademik je Klepac od svoga imenovanja radio na sljedećim vlastitim istraživanjima: Neka iskustva iz francuskog šumarstva, naročito s obzirom na uzgajanje i uređenje hrastovih šuma; Unapređenje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka: pitanja obnove šuma, genetske varijabilnost i hrasta lužnjaka, zaštite šuma, primjene novih metoda u gospodarenju hrasticima. Rezultat je tih istraživanja tiskan u Revue forestiere francise pod naslovom Lesforets de chene eri Slavonie (1981., pp. 87-104), a potom je taj rad u nešto skraćenu obliku objavio Šumarski list s naslovom Hrastove šume Slavonije (1982.). Slijedila su daljnja istraživanja akademika Klepca: Etatne mogućnosti slavonske šume; Proučavanje stabilnosti višenamjenske šume s ekološkoga i proizvodnoga stajališta u Slavoniji i Baranji; Postotak iskorištenja drvne mase; Šumarstvo i šume Slavonije u Domovinskom ratu, višegodišnje prikupljanje podataka o ratom devastiranim šumama, koje će cjeloviti oblik dobiti tek kada se uđe u sve zasad zbog mina još uvijek nedostupne šume, te kada se izrade nove gospodarske osnove za sva, u procesu mirne reintegracije Republici Hrvatskoj vraćena šumska područja. Osim vlastitih istraživanja, akademik je Klepac nastojao uključiti u različite istraživačke projekte što više šumarskih znanstvenika. Stoga je akademik Vidako v i ć, također član Savjeta Centra, izradio studijski prijedlog za izdvajanje preko 500 sistemskih jedinica u području od 19 ha, te još 17,66 ha stare bukove šume ŠG "Papuk" u Slatini za Arboretum "Lisičine", tj. šume s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja, gdje je upravljao uglavnom genetičkim istraživanjima, primjerice: Istraživanje stranih vrsta drveća u šumarstvu kontinentalne hrvatske; s prof. dr. Krstiniće m Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka; Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca. Također su pri HAZU Centru u Vinkovcima svoja istraživanja vršili i drugi znanstvenici, prof. dr. Ivo D e kanić koordinator je dugoročnoga istraživanja: Utjecaj intenzivnih prorjeda na prirast i kakvoću sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba, a tu su i radovi Đure Rauša , Mirjane Kal inić (Tla šuma dunavskih ritova i ada na području šumarije Vukovar), S e g e d i j a (o šumama Krajiške investicijske zaklade, dvostrukoj bijeli hrasta lužnjaka). Treba reći daje voditelj Centra akademik Klepac u svakoj prigodi unapređivao šumarska istraživanja, organizirao predavanja, poticao mlade istraživače na suradnju s Centrom, te daje u tijeku svoga dvadesetogodišnjega djelovanja nastojao da Centar postigne dobru suradnju s Razredom za prirodne znanosti HAZU, s vodećim šumarskim ustanovama, Šumarskim fakultetom u Zagrebu, Institutom u Jastrebarskom, kao i suradnju s gospodarskim subjektima, bivšom Slavonskom šumom, a potom s Hrvatskim šumama, direkcijom u Zagrebu, i Upravom šuma Vinkovci. Rat i njegove posljedice samo su djelomice onemogućile nastavak istraživanja na znanstvenim plohama izdvojenima iz redovnoga gospodarenja tamo gdje su one bile na okupiranim područjima, no voditelj je akademik Klepac u tom razdoblju intenzivirao izdavačku djelatnost u Centru, stoje vidljivo u izdanjima od godine 1991. do danas. Pod vodstvom akademika Klepca Centar je priredio značajne znanstvene skupove: Josip Kozara c - književnik i šumar, 1986.; V znanstveni sabor Slavonije i Baranje, 1987.; 20. obljetnica Centra za znanstveni rad u sklopu koje je održan znanstveni skup o Antunu L e vakoviću , 1990.; Znanstveni skup o Kaji Agjiću, 1993.; Znanstveni skup povodom 250. obljetnice Vukovarsko- srijemske županije, 1995., te Znanstveni skup o hrvatskome banu Josipu Šokčeviću , 1996. U okviru znanstvenih skupova održane su brojne prateće manifestacije, priredbe, izložbe, i slično. Osim znanstvenih skupova važna su i brojna predavanja, posebice iz šumarstva: O pitanjima zaštite prirode i čovjekove okoline, Današnje stanje i perspektive šumarske genetike u Hrvatskoj, Etapne mogućnosti slavonske šume, Intenzivne prorjede u jednodobnim šumama, Bukva u Spačvanskom bazenu, Početci hrvatskoga tiskarstva, Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i okolice. Akademik Klepac je uvijek nastojao na kreativnoj suradnji između Centra u Vinkovcima i njegove matične ustanove Hrvatske akademije, da ta najistočnija njezina jedinica djeluje na dobrobit hrvatske znanosti. Stoga je Centar mogao u najtežim vremenima rata i poraća, u vrijeme kada je morao zbog oštećenja svojih radnih prostorija premjestiti svoju djelatnost u Zagreb, neprekinuto djelovati. Osobito je u tom pogledu vrijedna, jer je trajna i uvijek provjerljiva, izdavačka djelatnost Centra u Vinkovcima, koji je u razdoblju dvadesetogodišnjega vodstva akademika Klepca razvio vrlo snažnu i raznovrsnu izdavačku djelatnost. U tom je razdoblju objavljeno 5 knjiga Radova, gdje su tiskani brojni radovi iz šumarstva, hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i arheologije, geografije i geologije, medicine i veterine, kulture i obrazovanja, jer je voditelj, akademik Klepac, osim temeljnih šumarskih istraživanja, poticao i svoje najbliže suradnike, upravitelje Centra( Švagelj: 1970.-1985., Čorkalo : 1986.-), da razviju vlastitu filološku istraživačku djelatnost, kao i djelatnost drugih znanstvenih područja. Za prikaz svestranoga angažmana akademika Klepca u radu Centra u Vinkovcima još su značajnija Posebna izdanja, koja su najčešće objavljivala priloge znanstvenih skupova što ih je Centar organizirao, no i druge publikacije: Zbornik Josip Kozarac, književnik i šumar, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Spomenica Dionizija Švagelja. Vrijedno je napomenuti daje u toku rata Centar, zahvaljujući akademiku Klepcu koji je namaknuo novac za tiskanje, objelodanio dvije šumarske knjige: Dekanićevu, Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (HAZU, Vinkovci, 1991.), Zbornik radova o Antunu Levakoviću (HAZU, Vinkovci, 1992.). Nakon toga su u suradnji s Maticom hrvatskom tiskana književna izdanja, Bogner, Čorkalo, Kršnjavi, a potom opet samostalna izdanja HAZU Centra u Vinkovcima: Književno-povijesna monografija Vjekoslav Kaleb Katice Čorkalo (1995.), Zbornik radova o Kaj i Agjiču (1996.), niz broširanih manjih izdanja te Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovačke okolice akademika Klepca (1996.). Kruna je plodne izdavačke djelatnosti, kojom je upravljao i koju je uređivao akademik Klepac u posljednja dva desetljeća, reprezentativno dvojezično izdanje, na hrvatskom i engleskom jeziku, Hrast lužnjak {Quercus robur L.) u Hrvatskoj / Pedunculate Oak in Croatia, HAZU/Hrvatske šume, Vinkovci - Zagreb, 1996., kojemu je pridodana brošura Ocjene i prikazi monografije Hrast lužnjak u Hrvatskoj, gdje je sedam eminentnih znanstvenika ocijenilo i prikazalo vrijednost i značenje monografije o hrastu, napisane u 14 poglavlja, s iscrpnom bibliografijom, bogato ilustrirane te likovno i tehnički estetski uređene. U njezinoj su izradbi sudjelovali najznačajniji znanstvenici suvremenoga hrvatskoga šumarstva, te ona predstavlja sumu preko stogodišnjega istraživanja plemenitoga slavonskoga hrasta i uporabe njegova drva. Tom je monografijom akad. Klepac nadomak vlastite 80. obljetnice života na najsnažniji i najljepši način okrunio svoju sjajnu, svjetski priznatu znanstveničku karijeru. Knjiga je izašla povodom dvostrukih jubileja hrvatskoga šumarstva, 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120. obljetnice Šumarskoga lista. Tim je velikim obljetnicama pokrovitelj bio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman , kojemu je monografija prvomu na svečan način uručena. No, akademik Klepac ne miruje, on i dalje istražuje, zaokružuje svoje djelo, tiska nove značajne knjige, jednako kao dosad neumoran i znanstveno produktivan i u godini svoga 80. godišnjega jubileja. Taj je visoki jubilej čestitala i svjetska znanstvena elita, kao što su iz svijeta stigle brojne pohvale i čestitke povodom njegova uredničkoga i autorskoga remek-djela, monografije o slavonskome hrastu. Donosimo prijevod teksta o akademiku Klepcu koji je napisao ugledni Prof.Dr.Dr.h.c. H. Kramer iz Göttingena, urednik najuglednijega i najstarijega šumarskoga časopisa u Europi Allgemeine Forst und Jagdzeitung, gdje u 168. broju 1997. čitamo čestitku akademiku Klepcu, tekst u kojemu je znameniti znanstvenik u sažetom obliku, kako samo znanstvenici umiju, zabilježio najvažnija područja jubilarčevih djelovanja, što će sadržajno obogatiti ovaj skroman prikaz o doprinosu akademika Klepca hrvatskoj šumarskoj znanosti. Donosimo prijevod članka: Profesor DUŠAN KLEPAC povodom navršenih 80. godina Krajem ove godine navršit će prof. dr. Dušan Klepac, međunarodno priznati i visoko cijenjeni hrvatski šumarski znanstvenik, svoj 80. rođendan. Njegovi kolege i prijatelji iz Njemačke šalju mu tim povodom srdačne čestitke. Njegov znanstveni put obilježen je velikom mnogostranošću. Nakon promocije na Sveučilištu u Zagrebu godine 1951., krenuo je iste i 1952. godine na daljnju dvogodišnju izobrazbu i usavršavanje u Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyju. K tome je habilitirao 1953. u Zagrebu, da bi potom preuzeo katedru za uređenje šuma. Opetovano je bio dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Dugi je niz godina član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svojim radom pri međunarodnim organizacijama FAO i JUFRO, te višegodišnjom djelatnošću u svojstvu gostujućega profesorana Šumarskom fakultetu Sveučilišta Chapingo u Mexiku, kao i brojnim publikacijama od kojih je oko 40 pisanih na francuskom, engleskom, španjolskom, talijanskom i njemačkom jeziku, stekao je visoki svjetski ugled. U svojim se djelima bavio temama šumske inventure, uređenjem i uzgojem šuma. Njegov 1976. u Španjolskoj objavljeni udžbenik o rastu i prirastu šumskih vrsta drveća i sastojina, još i danas se u Mexiku koristi u nastavi. Klepac gaji osobitu ljubav prema slavonskom hrastu. Za šumske posjetitelje svoje zemlje pripremi on uvijek vrhunski doživljaj, kada pod njegovim stručnim vodstvom mogu doživjeti prekrasne stare sastojim hrvatskoga hrasta lužnjaka. Nakon umirovljenja u godini 1987. nastavio je istraživanje hrasta. U prosincu 1994. odlučila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izdati monografiju o slavonskom hrastu i imenovala je svojega člana akademika Dušana Klepca glavnim urednikom. Već godine 1996. pojavilo se na hrvatskom i engleskom jeziku sjajno djelo s engleskim naslovom "Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in Croatia. Izvanredno opremljena, s obimom od 560 stranica, knjiga sadrži priloge 25 autora i opsežnu bibliografiju. Od urenika Klepca potječu, osim opširnoga Uvoda, još i poglavlja o povijesti i značenju hrvatskih hrastika, o rastu i prirastu slavonskoga hrasta, kao i o gospodarenju hrastovim šumama. H. KRAMER Od osamostaljenja Hrvatske godine 1990. "Hrvatske šume" su značajno razgranale izdavačku djelatnost. Objavile su čitav niz značajnih i reprezentativnih iz |