DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 90     <-- 90 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


XI. Svjetski šumarski kongres, 13 - 23. 10. 1997. Antalya, Turska
SUGLASJE O ŠUMARSKOJ STRATEGIJI ZA NOVO TISUĆLJEĆE
Svakih se šest godina istaknuti predstavnici šumarstva
širom svijeta, značajne međunarodne šumarske
organizacije (FAO, IUFRO), institucije, udruge i
pojedinci okupljaju radi razmjene iskustava i usuglašavanja
stavova o svim bitnim pitanjima šumarstva. Pozornice
takvih rasprava i promišljanja su svjetski šumarski
kongresi. Pritom su kongresne deklaracije s
preporukama i uputama vladama, često glavna mjera
značaja i uloge šumarstva u svjetskom okruženju.


Ovogodišnji Kongres, jedanaesti po redu, održan od


13. do 22. listopada u Antalyi (Turska), uveo je svjetsko
šumarstvo u sljedeće tisućljeće.
Kratka povijest svjetskih šumarskih
kongresa


Početak sazivanja svjetskih šumarskih kongresa
seže u dvadesete godine ovoga stoljeća. Tada je, davne
1926. godine Međunarodni šumarski institut (osnovan
1905. godine) organizirao u Rimu prvi svjetski šumarski
kongres. Drugi kongres održanje 1936. u Budimpešti,
a treći tek 1949. u Helsinkiju. Od četvrtog kongresa
održanog 1954. u Dehra-Dunu, svaki je kongres
popraćem naslovom kojim je izražena njegova svrha i
glavna tema. Tako je naslov IV. kongresa bio "Uloga i
mjesto šumskih područja u gospodarskome razvoju", a
petoga održanog 1960. u Seattleu "Višestruke koristi
šuma." Glavna je tema šestoga kongresa u Madridu
(1966) bila "Uloga šumarstva u gospodarskim promjenama."
Sedmi je kongres u Buenos Airesu (1972) raspravljao
o "Šumama i sociogospodarskom razvoju", a
osmi u Đakarti (1978) o temi "Šuma i narodi". Deveti
kongres u Meksiku (1985) i deseti u Parizu (1991)
raspravljali su o "Šumskom bogatstvu u društvu globalnih
promjena", odnosno "Šumama kao nasljeđu budućih
naraštaja".


Glavna tema XI. svjetskog šumarskog


kongresa


Svrha i izbor glavne misli XI. Kongresa Sa šumarstvom
održiva razvoja - prema 21. stoljeću potaknuti
su životnom zadaćom čovječanstva - sprječavanju uništenja
svjetskih šuma, tla i atmosfere. Vezano za šumarstvo
to znači trajnu brigu za ukupni životni prostor, ponajprije
očuvanjem i zaštitom onih okolišnih čimbenika
koji su blisko povezani s gospodarenjem šumama i
šumskim zemljištem. O razumijevanju tih zadaća ovisit
će u godinama pred nama zdravlje i kakvoća življenja
ljudi i naroda Zemlje.


Opći podaci i program kongresa


Organizator Kongresa bilo je Ministarstvo šumarstva
Republike Turske uz pomoć FAO organizacije,
posebno njezina Odjela za šumarstvo.


Kongresu je bilo nazočno preko 3500 sudionika iz
148 zemalja širom svijeta te predstavnici mnogih međunarodnih
šumarskih i drugih državnih i nevladinih
organizacija i skupina.


U predkongresnim dogovorima sa šumarskim upravama
zemalja sudionica, kao i s međunarodnim vladinim
i nevladinim organizacijama zainteresiranima za
šumarstvo, sastavljen je Program kongresa koji je u
svom središnjem dijelu slijedio sedam temeljnih mjerila
potrajnog gospodarenja šumama kao osnovnog
koncepta globalne šumarske politike.


Program Kongresa obuhvatio je:


a) desetodnevni središnji stručni dio koji se odvijao
u sedam plenarnih i 44 tematske sjednice te izložbu
postera


b) posebna kongresna događanja i svečanosti


c) stručne ekskurzije.


Najvažniji naglasci s Kongresa


/. Ekonomski pristup šumarstvu u proturječnosti je
s biološkom raznovrsnošću i očuvanjem okoliša


Gospodarenje šumama s naglaskom na ekonomskom
pristupu šumskim resursima u suprotnosti je s, u
osam globalnih sporazuma prihvaćenim, konceptom
obnove i poboljšanja okoliša, uključujući i šume. To je
u mnogo čemu u suprotnosti s proklamiranom
biološkom raznovrsnošću, očuvanjem prirode i prirodnom
obnovom. Provedbom mjera koje obvezuju na uspostavljanje
mnogostruke uporabljivosti i vrijednosti
šuma, komercijalni pristup u šumarstvu bit će potisnut
u drugi plan.


Rastuće krčenje šuma i njihovo osiromašenje, kao i
šumski požari i onečišćenje okoliša, ne dovode samo do
smanjenja vrijednosti zemlje kao prirodnoga izvora
novih dobara, nego i do gubitka biološke raznolikosti.
Potrajno gospodarenje šumama osigurava ljudima, nacionalnom
gospodarstvu i okolišu mnoge blagodati,
sve od gradiva, ogrjevnoga drva, kisika, zaštite tla, vodnih
izvora i čuvanja života. Neuspjeh pri provedbi koncepta
potrajnoga gospodarenja šumom ima mnoge negativne
učinke kao što su poplave, promjena klime,
onečišćenja, kisele kiše, narušavanje krajolika i dr..




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Sve navedeno zahtijeva mnoge promjene u svim šumarskim
područjima. Samo djelatna međunarodna suradnja
može pomoći usuglašavanju interesa vezanih uz
korištenje i održavanje okoliša.


//. šumama treba gospodariti na način da se
povećaju njezine okolišne, ekonomnske i socijalne
vrijednosti


Sirom svijeta pokrenuti su procesi koji trebaju na
sukladan način doprinijeti razvoju kriterija i pokazatelja
za ocjenu potrajnosti gospodarenja (skraćeno C&I).
Ovi kriteriji uključuju: 1. zdravlje i vitalnost šumskih
ekosustava, 2. proizvodnu sposobnost šume, 3. biološku
raznovrsnost, 4. zaštitu tla i vode, 5. socijalne, kulturne
i ekonomske učinke šume, 6. postizanje uvjeta za
potrajno gospodarenje, 7. tekuću šumsku proizvodnju.


Pri utvrđivanju kriterija i pokazatelja važno je sagledati
stoje zajedničko, a stoje različito u pojedinim regijama
i tipovima šuma, a potom stalnim dijalogom tražiti
opseg usklađivanja. Posebno je naglašena važnost
izgradnje povjerenja i zajedništva među različitim kategorijama
vlasnika šuma, te uključivanje multinacionalnih
drvnih kompanija u razvijanje kriterija i pokazatelja
održivog šumarstva.


///. Nužna je daljnja potpora istraživanjima u
šumarstvu


Za sjedinjenje kriterija i pokazatelja potrajnog gospodarenja
u nacionalne šumarske politike nužno je
uzajamno poznavanje procesa i poduzimanje potrebnih
istraživanja na svim područjima djelovanja. To će pomoći
sukladnom razvoju kriterija i pokazatelja potrajnosti
ali i neuključenim zemljama u pridruživanju globalnim
procesima.


Posebno je važno uvjeriti porezne obveznike i političare
u vrijednost i značenje dugoročnih istraživačkih
projekata, poglavito u zemljama u razvoju. Također treba
nastojati da se mnoga šumarska pitanja istraže sveobuhvatno
i sustavno.


Svečano otvorenje Kongresa, 13. 10. 1997.


Svečanom otvorenju XI. kongresa 13. listopada u
Piramid Glass Centru Atnalya, uz brojne sudionike i
visoke goste, bio je nazočan i potpuni sastav turske
vlade, na čelu s premijerom i predsjednikom Turske
Republike. U uvodnom izlaganju, turski je ministar šumarstva
Ers in Taranogl u upozorio da su povećana
potrošnja drvnih proizvoda šume zbog povećanja stanovništva
te česti požari najozbiljnija prijetnja ideji potrajnog
šumarstva.


Jacques D i o u f, generalni direktor FAO organizacije
istaknuo je odlučujući značaj održivog šumarstva
u osiguranju ukupnih hranidbenih potencijala društva.
Mnoge rasprave na različitim svjetkim forumima
pokazale su da su brojni uzroci ubrzanog uništavanja
šuma izvan utjecaja šumarske znanosti te da se za oču


vanje šuma mora pronaći sveobuhvatno rješenje. Difout
je posebno naglasio važnost povezivanja i suradnje
svih međunarodnih organizacija i tijela u provođenju
ideje održivog šumarstva.


Slika 1. Pyramid Glass Center, središnja zgrada kongresnog i kulturnog
centra Antalya Fair


Za turskog premijera Mesuta Yimaza šumarska
politika treba ponajprije osigurati održivi razvoj šumarstva,
a ne biti instrument za rješavanje nacionalnih ekonomkih
teškoća i problema.


Slika 2. Pogled na glavnu aleju kongresnog centra. S desne strane su
informativni punktovi SAD-a, Indonezije i Kanade.


Otvarajući Kongres, turski predsjednik Suleyman
Demirel je rekao kako je upravo XI. Svjetski šumarski
kongres dio napora cjelokupne zajednice za daljni napredak
širom svijeta prihvaćenog sporazuma o održivom
šumarstvu, posebno u nastojanjima za utvrđivanje
kriterija i pokazatelja potrajnosti gospodarenja u svim
tipovima šuma. On je pozvao na opće zajedništvo sviju
u osiguranju "zelenih snova" za buduće naraštaje.


Središnji program Kongresa


Središnji se program Kongresa odvijao u sedam plenarnih
i 44 tematske sjednice, u kojima je raspravljano




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 93     <-- 93 -->        PDF

su se složili oko daljnjeg povećanja međunarodne financijske
i tehničke suradnje i usklađivanja djelovanja.
Očekivanja su ministara da će XI. svjetski šumarski
kongres biti važan doprinos mnogim pitanjima današnje
šumarske politike i kao takav koristan vodič vladama
i međunarodnim organizacijama u njihovim djelovanjima.
Posebno su se usuglasili oko potrebe jačanja
političke podrške konceptu potrajnog gospodarenja šumama.


Slika 3. U tijeku jedne od pedesetak kongresnih sjednica.


Hrvatski ministar mr. Zlatko Dominiković izvjestio
je sudionike sastanka o opredjeljenju hrvatskoga šumarstva
za ideju potrajnog gospodarenja šumama
te o dosadašnjim rezultatima i naporima da preuzete
obveze sažive u hrvatskom šumarstvu.


Svečanost sadnje u kongresnom arboretumu


16. listopada, na Svjetski dan hrane, u memorijalnom
parku u kampu Mediterranean University bila je
upriličena svečana sadnja kojom je obilježeno osnivanje
arboretuma Svjetkog šumarskog kongresa - Antalya
1997. Za tu su prigodu delegacije zemalja-sudionica
bile zamoljene donijeti i zasaditi vrste koje reprezentiraju
njihovu zemlju, a koje podnose pedološke (terrarosa)
i klimatske uvjete turske mediteranske regije.
Veći dio od 148 kongresnih delegacija sudjelovao je
ovoj sadnji - rijetki s vlastitim, a većina sa sadnicama
lokalnih vrsta koje je osigurao domaćin. Uz takvu pomoć
domaćina, Hrvatska je delegacija posadila po jednu
sadnicu libanonskog cedra i običnog čempresa.
Izložba šumarstva i prerade drva


I Svjetski šumarski kongres u Antalyi popratila je izložba
šumarstva i prerade drva koja je bila organizirana
na širem prostoru kongresnog centra. U raznolikom
sadržaju izložbe prepoznatljiv se dio odnosio na najširi
prikaz mnogih područja šumarstva, često obogaćen s
nekim etničkim detaljem života i običaja pojedinih regija
ili zemalja. Originalnošću, nadahnutošću i kvalite


tom postave odskakale su izložbe Kanade, Indonezije i
Turske. Dio izložbenog prostora pripao je predstavljanju
djelatnosti organizacija iz područja istraživanja
i izobrazbe (CIFOR, IUFRO, EFI, Metla), izdavaštva
(CAB International), formalnog i neformalnog organiziranja
i si. Treći, najveći dio izložbe bio je klasični komercijalno-
prodajni sajam najrazličitijih roba i usluga
za šumarstvo i široku potrošnju.


Mladi i šumarstvo
U posebno pripremljenom programu Youth and Forestry,
organizatori Kongresa uručili su nagrade studentima
i srednjoškolcima, pobjednicima na literarnom i
likovnom natječaju na temu Kongresa. Tom su prilikom
izloženi najbolji likovni radovi, a sami su autori
pročitali nagrađene literarne radove.
Tom je prilikom razmišljanja mladih o globalnim pitanjima
šumarstva izrekla sadašnja predsjednica Svjetske
organizacije studenata šumarstva (IFSA) ms. Johana
Schoenenberger, dok je bivši predsjednik iste
organizacije mr. Giorgio Andria n govorio o problemima
visokoškolske šumarske izobrazbe.


Žene u šumarstvu


Na ovoj posebnoj sjednici predstavljena je studija o
položaju žena u šumarstvu, obrađena kroz tri nagrađena
novinarska rada. Ipak, izostala je očekivana rasprava o
mnogim pitanjima koja bi pod ovim naslovom valjalo
što prije i stručnije raspraviti.


Jednodnevne i višednevne stručne eksurzije


Organizatori su za sudionike Kongresa priredili više
jednodnevnih stručnih ekskurzija, čija su odredišta bila
regionalne povijesno-kulturne znamenitosti (Perge,
Aspendos) ili obližnji nacionalni parkovi (NP Olympos,
NP Termessos).


Slika 4. Detalj s posterske izložbe.


Po svršetku stručnog programa Kongresa, od 24. do


26. listopada, priređene su četiri stručne ekskurzije, čiji
su itinereri obuhvatili različite turske regije i odredišta.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 92     <-- 92 -->        PDF

o osam glavnih područja i njima pridruženih 38 tematskih
jedinica:


A.
ŠUMA - BOGATSTVO DRVEĆA
1.
Procjena i praćenje šuma i drveća
2.
šumsko-poljodjelsko sučeljavanje
3.
Urbano i prigradsko šumarstvo
4.
šume i klimatske promjene te uloga šumskoga
zemljišta u ravnoteži ugljikovih spojeva
.
Zaštita šume od štetočina i bolesti, onečišćenja
zraka i propadanja


6.
šume i požari.
B. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I ODRŽAVANJE
PRIRODNOGA NASLIJEĐA ŠUMA
7.
Očuvanje šumskog ekosustava
8.
Očuvanje i korištenje šumskog genetskog bogatstva.
C. ZAŠTITNA I OKOLIŠNA ZADAĆA ŠUMA
9.
Gospodarenje slivovima, nadzor bujica i lavina,
oporavak zemljišta i kontrola erozije
.
Uloga šumarstva u osvajanju napuštenih krajeva,
zemljišta, oaza


11. Zaštita močvarnih tala i obalnog zemljišta.
D.
PROIZVODNE ZADAĆE ŠUMA
12.
Pošumljavanje i plantažno šumarstvo
13.
Uzgajanje šuma i gospodarenje šumskom
proizvodnjom
14.
Sječa, izrada i transport drva
. Nedrvni šumski proizvodi
16.
Ogrjevno drvo i energija biomase za kućanstvo i
industriju
17.
Ispaša u šumskim područjima i šumskom
zemljištu
18. Divljač, turizam i druge mogućnosti u šumi i
divljini.
E. GOSPODARSKI DOPRINOS
ŠUMARSTVA ODRŽIVOM RAZVOJU
19. Prerada drva
. Šume, strategija industrijskog razvoja i zapošljavanje


21. Potražnja šumskih proizvoda, potrošnja i trgovina
22. Tržište šumskih proizvoda i certifikacija
23. Uloga privatnoga sektora, gospodarstva u
pretvorbi te zadaci pri privatizaciji u šumarstvu
24. Procjena šumskih dobara i usluga te povezivanje s
nacionalnim dohotkom.
F. SOCIJALNA DIMENZIJA ŠUMARSKOGA
DOPRINOSA ODRŽIVOM RAZVOJU
. Šume, kakvoća življenja i sredstva za život


26. Vizija i uloga državnog šumarstva u održivom
razvoju
27. Bolja upućenost u područje prirodnih bogatstava
za promicanje sudjelovanja u gospodarenju
šumama - od društva do političke razine
28. Uloga nevladinih organizacija i posebnih skupina
29. Šumska prebivališta, domaće stanovništvo
i lokalna uprava
30. Načini obavještavanja i rast javne svijesti.
G. POLITIKA, INSTITUCIJE I SREDSTVA ZA
RAZVOJ POTRAJNOG ŠUMARSTVA
31. Novi putovi u državnom upravljanju šumarstvom
32. Oblikovanje, analiza i ostvarenje šumarske
politike
33. Šumarsko planiranje
34. Promicanje ljudske domišljatosti, naobrazbe i
vještine
35. Istraživanje i prijenos tehnologije
36. Međunarodna suradnja i pokretanje izvora
održivoga šumskog razvoja.
H. PREGLED EKOLOŠKIH REGIJA
37. Pregled različitih procesa u vezi s idejom
potrajnog gospodarenja šumama
38. Razmjena iskustva i umijeća u provođenju ideje
potrajnog gospodarenja šumama po ekološkim
regijama: borealne šume, šume umjerenoga
pojasa, mediteranske šume, sušne tropske šume,
kišne tropske šume, primorske šume.
Na kongresnoj posterskoj izložbi prezentirano je više
od 200 postera iz svih područja šumarstva. Neki su
od njih originalnošću izvedbe nadmašili sve dosad viđeno
na sličnim skupovima.


Posebna kongresna događanja i svečanosti
tijekom Kongresa


Neformalni ministarski sastanak povodom XI. WFC


Ovaj je sastanak okupio oko 40 ministara ili njihovih
opunomoćenika iz čitavog svijeta. Republiku Hrvatsku
je na ovom sastanku predstavljao mr. Zlatko
Dominiković , ministar poljoprivrede i šumarstva u
vladi Republike Hrvatske.


Ministri su tijekom sastanka iznijeli mnoge teškoće
i probleme u šumarstvu i provođenju šumarske politike,
koja je danas pred izazovom potrajnog gospodarenja,
zaštite i razvoja u svim regijama i u svim tipovima šuma.
Ministarskim se sastanakom potvrdilo da je suradnja
među međunarodnim i regionalnim organizacijama,
vladama i udrugama, uključujući i nevladine udruge
i privatni sektor, ključna za provođenje načela održivog
šumarstva koja su prihvaćena dokumentima UN-
CED-a Agenda 21, odnosno Forest Principles. Ministri