DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI XI. Svjetski šumarski kongres, 13 - 23. 10. 1997. Antalya, Turska SUGLASJE O ŠUMARSKOJ STRATEGIJI ZA NOVO TISUĆLJEĆE Svakih se šest godina istaknuti predstavnici šumarstva širom svijeta, značajne međunarodne šumarske organizacije (FAO, IUFRO), institucije, udruge i pojedinci okupljaju radi razmjene iskustava i usuglašavanja stavova o svim bitnim pitanjima šumarstva. Pozornice takvih rasprava i promišljanja su svjetski šumarski kongresi. Pritom su kongresne deklaracije s preporukama i uputama vladama, često glavna mjera značaja i uloge šumarstva u svjetskom okruženju. Ovogodišnji Kongres, jedanaesti po redu, održan od 13. do 22. listopada u Antalyi (Turska), uveo je svjetsko šumarstvo u sljedeće tisućljeće. Kratka povijest svjetskih šumarskih kongresa Početak sazivanja svjetskih šumarskih kongresa seže u dvadesete godine ovoga stoljeća. Tada je, davne 1926. godine Međunarodni šumarski institut (osnovan 1905. godine) organizirao u Rimu prvi svjetski šumarski kongres. Drugi kongres održanje 1936. u Budimpešti, a treći tek 1949. u Helsinkiju. Od četvrtog kongresa održanog 1954. u Dehra-Dunu, svaki je kongres popraćem naslovom kojim je izražena njegova svrha i glavna tema. Tako je naslov IV. kongresa bio "Uloga i mjesto šumskih područja u gospodarskome razvoju", a petoga održanog 1960. u Seattleu "Višestruke koristi šuma." Glavna je tema šestoga kongresa u Madridu (1966) bila "Uloga šumarstva u gospodarskim promjenama." Sedmi je kongres u Buenos Airesu (1972) raspravljao o "Šumama i sociogospodarskom razvoju", a osmi u Đakarti (1978) o temi "Šuma i narodi". Deveti kongres u Meksiku (1985) i deseti u Parizu (1991) raspravljali su o "Šumskom bogatstvu u društvu globalnih promjena", odnosno "Šumama kao nasljeđu budućih naraštaja". Glavna tema XI. svjetskog šumarskog kongresa Svrha i izbor glavne misli XI. Kongresa Sa šumarstvom održiva razvoja - prema 21. stoljeću potaknuti su životnom zadaćom čovječanstva - sprječavanju uništenja svjetskih šuma, tla i atmosfere. Vezano za šumarstvo to znači trajnu brigu za ukupni životni prostor, ponajprije očuvanjem i zaštitom onih okolišnih čimbenika koji su blisko povezani s gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem. O razumijevanju tih zadaća ovisit će u godinama pred nama zdravlje i kakvoća življenja ljudi i naroda Zemlje. Opći podaci i program kongresa Organizator Kongresa bilo je Ministarstvo šumarstva Republike Turske uz pomoć FAO organizacije, posebno njezina Odjela za šumarstvo. Kongresu je bilo nazočno preko 3500 sudionika iz 148 zemalja širom svijeta te predstavnici mnogih međunarodnih šumarskih i drugih državnih i nevladinih organizacija i skupina. U predkongresnim dogovorima sa šumarskim upravama zemalja sudionica, kao i s međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama zainteresiranima za šumarstvo, sastavljen je Program kongresa koji je u svom središnjem dijelu slijedio sedam temeljnih mjerila potrajnog gospodarenja šumama kao osnovnog koncepta globalne šumarske politike. Program Kongresa obuhvatio je: a) desetodnevni središnji stručni dio koji se odvijao u sedam plenarnih i 44 tematske sjednice te izložbu postera b) posebna kongresna događanja i svečanosti c) stručne ekskurzije. Najvažniji naglasci s Kongresa /. Ekonomski pristup šumarstvu u proturječnosti je s biološkom raznovrsnošću i očuvanjem okoliša Gospodarenje šumama s naglaskom na ekonomskom pristupu šumskim resursima u suprotnosti je s, u osam globalnih sporazuma prihvaćenim, konceptom obnove i poboljšanja okoliša, uključujući i šume. To je u mnogo čemu u suprotnosti s proklamiranom biološkom raznovrsnošću, očuvanjem prirode i prirodnom obnovom. Provedbom mjera koje obvezuju na uspostavljanje mnogostruke uporabljivosti i vrijednosti šuma, komercijalni pristup u šumarstvu bit će potisnut u drugi plan. Rastuće krčenje šuma i njihovo osiromašenje, kao i šumski požari i onečišćenje okoliša, ne dovode samo do smanjenja vrijednosti zemlje kao prirodnoga izvora novih dobara, nego i do gubitka biološke raznolikosti. Potrajno gospodarenje šumama osigurava ljudima, nacionalnom gospodarstvu i okolišu mnoge blagodati, sve od gradiva, ogrjevnoga drva, kisika, zaštite tla, vodnih izvora i čuvanja života. Neuspjeh pri provedbi koncepta potrajnoga gospodarenja šumom ima mnoge negativne učinke kao što su poplave, promjena klime, onečišćenja, kisele kiše, narušavanje krajolika i dr.. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Sve navedeno zahtijeva mnoge promjene u svim šumarskim područjima. Samo djelatna međunarodna suradnja može pomoći usuglašavanju interesa vezanih uz korištenje i održavanje okoliša. //. šumama treba gospodariti na način da se povećaju njezine okolišne, ekonomnske i socijalne vrijednosti Sirom svijeta pokrenuti su procesi koji trebaju na sukladan način doprinijeti razvoju kriterija i pokazatelja za ocjenu potrajnosti gospodarenja (skraćeno C&I). Ovi kriteriji uključuju: 1. zdravlje i vitalnost šumskih ekosustava, 2. proizvodnu sposobnost šume, 3. biološku raznovrsnost, 4. zaštitu tla i vode, 5. socijalne, kulturne i ekonomske učinke šume, 6. postizanje uvjeta za potrajno gospodarenje, 7. tekuću šumsku proizvodnju. Pri utvrđivanju kriterija i pokazatelja važno je sagledati stoje zajedničko, a stoje različito u pojedinim regijama i tipovima šuma, a potom stalnim dijalogom tražiti opseg usklađivanja. Posebno je naglašena važnost izgradnje povjerenja i zajedništva među različitim kategorijama vlasnika šuma, te uključivanje multinacionalnih drvnih kompanija u razvijanje kriterija i pokazatelja održivog šumarstva. ///. Nužna je daljnja potpora istraživanjima u šumarstvu Za sjedinjenje kriterija i pokazatelja potrajnog gospodarenja u nacionalne šumarske politike nužno je uzajamno poznavanje procesa i poduzimanje potrebnih istraživanja na svim područjima djelovanja. To će pomoći sukladnom razvoju kriterija i pokazatelja potrajnosti ali i neuključenim zemljama u pridruživanju globalnim procesima. Posebno je važno uvjeriti porezne obveznike i političare u vrijednost i značenje dugoročnih istraživačkih projekata, poglavito u zemljama u razvoju. Također treba nastojati da se mnoga šumarska pitanja istraže sveobuhvatno i sustavno. Svečano otvorenje Kongresa, 13. 10. 1997. Svečanom otvorenju XI. kongresa 13. listopada u Piramid Glass Centru Atnalya, uz brojne sudionike i visoke goste, bio je nazočan i potpuni sastav turske vlade, na čelu s premijerom i predsjednikom Turske Republike. U uvodnom izlaganju, turski je ministar šumarstva Ers in Taranogl u upozorio da su povećana potrošnja drvnih proizvoda šume zbog povećanja stanovništva te česti požari najozbiljnija prijetnja ideji potrajnog šumarstva. Jacques D i o u f, generalni direktor FAO organizacije istaknuo je odlučujući značaj održivog šumarstva u osiguranju ukupnih hranidbenih potencijala društva. Mnoge rasprave na različitim svjetkim forumima pokazale su da su brojni uzroci ubrzanog uništavanja šuma izvan utjecaja šumarske znanosti te da se za oču vanje šuma mora pronaći sveobuhvatno rješenje. Difout je posebno naglasio važnost povezivanja i suradnje svih međunarodnih organizacija i tijela u provođenju ideje održivog šumarstva. Slika 1. Pyramid Glass Center, središnja zgrada kongresnog i kulturnog centra Antalya Fair Za turskog premijera Mesuta Yimaza šumarska politika treba ponajprije osigurati održivi razvoj šumarstva, a ne biti instrument za rješavanje nacionalnih ekonomkih teškoća i problema. Slika 2. Pogled na glavnu aleju kongresnog centra. S desne strane su informativni punktovi SAD-a, Indonezije i Kanade. Otvarajući Kongres, turski predsjednik Suleyman Demirel je rekao kako je upravo XI. Svjetski šumarski kongres dio napora cjelokupne zajednice za daljni napredak širom svijeta prihvaćenog sporazuma o održivom šumarstvu, posebno u nastojanjima za utvrđivanje kriterija i pokazatelja potrajnosti gospodarenja u svim tipovima šuma. On je pozvao na opće zajedništvo sviju u osiguranju "zelenih snova" za buduće naraštaje. Središnji program Kongresa Središnji se program Kongresa odvijao u sedam plenarnih i 44 tematske sjednice, u kojima je raspravljano |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 92 <-- 92 --> PDF |
o osam glavnih područja i njima pridruženih 38 tematskih jedinica: A. ŠUMA - BOGATSTVO DRVEĆA 1. Procjena i praćenje šuma i drveća 2. šumsko-poljodjelsko sučeljavanje 3. Urbano i prigradsko šumarstvo 4. šume i klimatske promjene te uloga šumskoga zemljišta u ravnoteži ugljikovih spojeva . Zaštita šume od štetočina i bolesti, onečišćenja zraka i propadanja 6. šume i požari. B. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I ODRŽAVANJE PRIRODNOGA NASLIJEĐA ŠUMA 7. Očuvanje šumskog ekosustava 8. Očuvanje i korištenje šumskog genetskog bogatstva. C. ZAŠTITNA I OKOLIŠNA ZADAĆA ŠUMA 9. Gospodarenje slivovima, nadzor bujica i lavina, oporavak zemljišta i kontrola erozije . Uloga šumarstva u osvajanju napuštenih krajeva, zemljišta, oaza 11. Zaštita močvarnih tala i obalnog zemljišta. D. PROIZVODNE ZADAĆE ŠUMA 12. Pošumljavanje i plantažno šumarstvo 13. Uzgajanje šuma i gospodarenje šumskom proizvodnjom 14. Sječa, izrada i transport drva . Nedrvni šumski proizvodi 16. Ogrjevno drvo i energija biomase za kućanstvo i industriju 17. Ispaša u šumskim područjima i šumskom zemljištu 18. Divljač, turizam i druge mogućnosti u šumi i divljini. E. GOSPODARSKI DOPRINOS ŠUMARSTVA ODRŽIVOM RAZVOJU 19. Prerada drva . Šume, strategija industrijskog razvoja i zapošljavanje 21. Potražnja šumskih proizvoda, potrošnja i trgovina 22. Tržište šumskih proizvoda i certifikacija 23. Uloga privatnoga sektora, gospodarstva u pretvorbi te zadaci pri privatizaciji u šumarstvu 24. Procjena šumskih dobara i usluga te povezivanje s nacionalnim dohotkom. F. SOCIJALNA DIMENZIJA ŠUMARSKOGA DOPRINOSA ODRŽIVOM RAZVOJU . Šume, kakvoća življenja i sredstva za život 26. Vizija i uloga državnog šumarstva u održivom razvoju 27. Bolja upućenost u područje prirodnih bogatstava za promicanje sudjelovanja u gospodarenju šumama - od društva do političke razine 28. Uloga nevladinih organizacija i posebnih skupina 29. Šumska prebivališta, domaće stanovništvo i lokalna uprava 30. Načini obavještavanja i rast javne svijesti. G. POLITIKA, INSTITUCIJE I SREDSTVA ZA RAZVOJ POTRAJNOG ŠUMARSTVA 31. Novi putovi u državnom upravljanju šumarstvom 32. Oblikovanje, analiza i ostvarenje šumarske politike 33. Šumarsko planiranje 34. Promicanje ljudske domišljatosti, naobrazbe i vještine 35. Istraživanje i prijenos tehnologije 36. Međunarodna suradnja i pokretanje izvora održivoga šumskog razvoja. H. PREGLED EKOLOŠKIH REGIJA 37. Pregled različitih procesa u vezi s idejom potrajnog gospodarenja šumama 38. Razmjena iskustva i umijeća u provođenju ideje potrajnog gospodarenja šumama po ekološkim regijama: borealne šume, šume umjerenoga pojasa, mediteranske šume, sušne tropske šume, kišne tropske šume, primorske šume. Na kongresnoj posterskoj izložbi prezentirano je više od 200 postera iz svih područja šumarstva. Neki su od njih originalnošću izvedbe nadmašili sve dosad viđeno na sličnim skupovima. Posebna kongresna događanja i svečanosti tijekom Kongresa Neformalni ministarski sastanak povodom XI. WFC Ovaj je sastanak okupio oko 40 ministara ili njihovih opunomoćenika iz čitavog svijeta. Republiku Hrvatsku je na ovom sastanku predstavljao mr. Zlatko Dominiković , ministar poljoprivrede i šumarstva u vladi Republike Hrvatske. Ministri su tijekom sastanka iznijeli mnoge teškoće i probleme u šumarstvu i provođenju šumarske politike, koja je danas pred izazovom potrajnog gospodarenja, zaštite i razvoja u svim regijama i u svim tipovima šuma. Ministarskim se sastanakom potvrdilo da je suradnja među međunarodnim i regionalnim organizacijama, vladama i udrugama, uključujući i nevladine udruge i privatni sektor, ključna za provođenje načela održivog šumarstva koja su prihvaćena dokumentima UN- CED-a Agenda 21, odnosno Forest Principles. Ministri |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 93 <-- 93 --> PDF |
su se složili oko daljnjeg povećanja međunarodne financijske i tehničke suradnje i usklađivanja djelovanja. Očekivanja su ministara da će XI. svjetski šumarski kongres biti važan doprinos mnogim pitanjima današnje šumarske politike i kao takav koristan vodič vladama i međunarodnim organizacijama u njihovim djelovanjima. Posebno su se usuglasili oko potrebe jačanja političke podrške konceptu potrajnog gospodarenja šumama. Slika 3. U tijeku jedne od pedesetak kongresnih sjednica. Hrvatski ministar mr. Zlatko Dominiković izvjestio je sudionike sastanka o opredjeljenju hrvatskoga šumarstva za ideju potrajnog gospodarenja šumama te o dosadašnjim rezultatima i naporima da preuzete obveze sažive u hrvatskom šumarstvu. Svečanost sadnje u kongresnom arboretumu 16. listopada, na Svjetski dan hrane, u memorijalnom parku u kampu Mediterranean University bila je upriličena svečana sadnja kojom je obilježeno osnivanje arboretuma Svjetkog šumarskog kongresa - Antalya 1997. Za tu su prigodu delegacije zemalja-sudionica bile zamoljene donijeti i zasaditi vrste koje reprezentiraju njihovu zemlju, a koje podnose pedološke (terrarosa) i klimatske uvjete turske mediteranske regije. Veći dio od 148 kongresnih delegacija sudjelovao je ovoj sadnji - rijetki s vlastitim, a većina sa sadnicama lokalnih vrsta koje je osigurao domaćin. Uz takvu pomoć domaćina, Hrvatska je delegacija posadila po jednu sadnicu libanonskog cedra i običnog čempresa. Izložba šumarstva i prerade drva I Svjetski šumarski kongres u Antalyi popratila je izložba šumarstva i prerade drva koja je bila organizirana na širem prostoru kongresnog centra. U raznolikom sadržaju izložbe prepoznatljiv se dio odnosio na najširi prikaz mnogih područja šumarstva, često obogaćen s nekim etničkim detaljem života i običaja pojedinih regija ili zemalja. Originalnošću, nadahnutošću i kvalite tom postave odskakale su izložbe Kanade, Indonezije i Turske. Dio izložbenog prostora pripao je predstavljanju djelatnosti organizacija iz područja istraživanja i izobrazbe (CIFOR, IUFRO, EFI, Metla), izdavaštva (CAB International), formalnog i neformalnog organiziranja i si. Treći, najveći dio izložbe bio je klasični komercijalno- prodajni sajam najrazličitijih roba i usluga za šumarstvo i široku potrošnju. Mladi i šumarstvo U posebno pripremljenom programu Youth and Forestry, organizatori Kongresa uručili su nagrade studentima i srednjoškolcima, pobjednicima na literarnom i likovnom natječaju na temu Kongresa. Tom su prilikom izloženi najbolji likovni radovi, a sami su autori pročitali nagrađene literarne radove. Tom je prilikom razmišljanja mladih o globalnim pitanjima šumarstva izrekla sadašnja predsjednica Svjetske organizacije studenata šumarstva (IFSA) ms. Johana Schoenenberger, dok je bivši predsjednik iste organizacije mr. Giorgio Andria n govorio o problemima visokoškolske šumarske izobrazbe. Žene u šumarstvu Na ovoj posebnoj sjednici predstavljena je studija o položaju žena u šumarstvu, obrađena kroz tri nagrađena novinarska rada. Ipak, izostala je očekivana rasprava o mnogim pitanjima koja bi pod ovim naslovom valjalo što prije i stručnije raspraviti. Jednodnevne i višednevne stručne eksurzije Organizatori su za sudionike Kongresa priredili više jednodnevnih stručnih ekskurzija, čija su odredišta bila regionalne povijesno-kulturne znamenitosti (Perge, Aspendos) ili obližnji nacionalni parkovi (NP Olympos, NP Termessos). Slika 4. Detalj s posterske izložbe. Po svršetku stručnog programa Kongresa, od 24. do 26. listopada, priređene su četiri stručne ekskurzije, čiji su itinereri obuhvatili različite turske regije i odredišta. |