DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 73 <-- 73 --> PDF |
tĐ. Rauš, Ž. Spanjol, B. Spanjol: ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO POKUSNOM ŠUM.... Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 645-656 Etat prethodnog prihoda u I/I polurazdoblju iznosi 90 m3, dok je ukupni prirast 107,8 m3, znači da se siječe mnogo manje od prirasta. 5. Zaštitne šume Ovaj uredajni razred tvore niske makije neposredno uz more. To su dosta nagnuti tereni s pretežno plitkim i ispranim tlima. Površina tih šuma iznosi 17,2 ha. Spomenute šume imaju trajni zaštitni karakter i zaštićuju obalno područje od erozije te daju krajoliku ugodni uvijek zeleni izgled, a turistima dobar ugođaj i doživljalj plavoga mora i zelenih šuma. 6. Rasadnik Na zahtjev Šumarskog fakulteta, Skupština općine Rab rješenjem 01/2-181/1-77 od 4. 4. 1977. odobrila je krčenje šume na površini od 1 ha za potrebe osnivanja eksperimentalnog rasadnika. Rasadnik je osnovan i ograđen uz pomoć tadašnjega Republičkog SIZ-IV, a služi za proizvodnju hortikulturnih i šumskih sadnica te za obavljanje različitih eksperimenata u rasadničkoj i sjemenarskoj proizvodnji. Rasadnik nosi naslov Eksperimentalni Rasadnik »Andrija Petračić« Rab. Rasadnik je podijeljen u XII tabli, u kojima se na karti evidentira stanje proizvodnje u proljeće i jesen svake godine. Uz rasadnik postoji priručni bazen s terasom za skupljanje vode i ograđeno komposište 10 x 10 m. Pored rasadnika izgrađena je jedna montažna kuća (do nedavno rasadničarev stan) i nova cisterna za vodu. Prije početka znanstvenoistraživačkog rada i sadnje biljaka u rasadniku na cjelokupnoj površini rasadnika (1 ha) posađeno je 3000 kg sjemenskog krumpira nabavljenog u Odjelu za krumpir Stara Sušica - Poljoprivrednog instituta u Zagrebu. Sadnja je zbog kišnog razdoblja obavljena 6. 4. 1978. godine. Krumpir je izvađen od 15. 7. do 15. 8. 1978. godine. Tijekom 1979. godine obavljene su pedološke analize tla u rasadniku kao i analiza koncentracije hranjiva u asimilacijskim organima (iglice, list) posađenih biljaka. Analiza je pokazala da se na čitavoj rasadničkoj površini radi o tlu kisele reakcije. Ono je ekstremno siromašno fiziološki aktivnim fosforom, a dobro opskrbljeno pristupačnim kalijem. Dobivene vrijednosti sadržaja humusa induciraju slabo humusno tlo, dok ukupni dušik ukazuje na umjerenu do dobru opskrbljenost ovim hranjivom. Shodno tomu dana je i preporuka za gnojidbu rasadnika. Kroz proteklo razdoblje u rasadniku se eksperimentiralo s velikim brojem autoktonih i aloktonih vrsta. Vršeni su razni pokusi s različitim vremenom sadnje i sjetve (proljeće, jesen), različitim vremenima presadnje te obrade biljaka kod presadnje ili transporta (obrezivanje nadzemnih i podzemnih organa). Posebno su se pokusi obavljali glede načina sjetve i sadnje biljaka, raznih tipova kontejnerske proizvodnje biljaka (Bel, Bosnaplast i dr.). Uzgojene biljke korištene su za razna pošumljavanja, pejsazna uređenja kako na Rabu tako i diljem Hrvatske, dok je jedan dio korišten prilikom znanstvenoistraživačkih radova u sadnjama na pokusnim plohama. Od velikog broja vrsta s kojima se u rasadniku eksperimentiralo, treba nabrojiti sljedeće: Abies concolor koloradska ili dugoigiličava jela Abies grandis gorostasna jela Cedrus atlantica atlaski cedar Cedrus deodar a himalajski cedar Chamaecyparis lawsoniana Lawsonov pačempres Chamaecyparis lawsoniana "Alumii" Lawsonov pačempres Chamaecyparis pisifera pjegavi pačempres "Aurea" ili sovara Cupressus arizonica arizonski čempres Cupressus arizonica "Glauca " arizonski čempres Cupressus sempervirens obični čempres Juniperus chinensis kineska borovica Juniperus chinensis "Pfitzeriana" kineska borovica Juniperus chinensis "Aurea " kineska borovica Juniperus chinensis "Hetzii" kineska borovica Juniperus horizontalis puzava borovica Juniperus sabina planinska somovina Juniperus sabina ´Auerovariegata " planinska somovina Juniperus sabina "Hicksii" planinska somovina Juniperus sabina "Tamariscifolia " planinska somovina Juniperius virginiana virginijska borovica Picea abies obična smreka Picea omorika Pančićeva omorika Piceapungens bodljikava ili plava smreka Pinus halepensis alepski bor Pinus nigra crni bor |