DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 71 <-- 71 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997), 645-656 UDK: 630* 188 + 249 : 630* 156 (Querem ilex L.) ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO-POKUSNOM ŠUMSKOM OBJEKTU RAB SCIENTIFIC AND RESEARCH WORK IN THE EDUCATIONAL-EXPERIMENTAL FOREST FACILITY OF RAB* Đuro RAUŠ*, Željko ŠPANJOL**, Božidar ŠPANJOL*** Prirodna obilježja otoka Raba bila su odavna mamac za mnoge putopisce, istraživače i znanstvenike, koji su ovdje istraživali na svim područjima, a mnogi su tu ostvarili svoja značajna znanstvena djela. Od svih znanstvenika koji su tu dolazili i koji dolaze, treba ipak spomenuti da su najznačajnija znanstvena ostvarenja postigli šumarski stručnjaci. To nije čudno ako se pozna šumarska prošlost na Rabu i njegovo bogatstvo zelenilom. Otok Rab sa svojim šumama predstavlja idealan objekt u kome se mogu obavljati šumsko-uzgojna istraživanja u cilju unapređenja gospodarenja u sastojinama mediteranskog područja. Kako navode Rau š i Mati ć 1984, osnovu šumske problematike na ovim prostorima predstavljaju: 1. Problematika podizanja šuma na golom kršu, 2. Problematika uzgoja postojećih autoktonih sastojina i njihova konverzija u viši uzgojni oblik kao i obnova postojećih zrelih aloktonih sastojina borova, 3. Problematika zasite i očuvanj a autoktonih i aloktonih sastojina. Pri rješavanju navedene problematike, autoktone sastojine imaju dominantnu ulogu i krajnji cilj kod rekultivacije golog krša, jer predstavljaju stabilne ekosustave kad je u pitanju zaštita biotskih i abiotskih čimbenika (insekti, gljive, požari i dr.). Šumarski fakultet već punih 70 godina dio svog terenskog obrazovanja studenata obavlja na otoku Rabu. Osnivač katedre za uzgajanje šuma, prof. dr. Andrija Petračić , prvi je doveo studente šumarstva na otok Rab kako bi im pokazao raslinje i šume najzelenijeg otoka na Jadranu. Bilo je to davne 1923. godine. Od toga vremena, pa sve do danas (s malim prekidom za vrijeme Drugog svjetskog rata i tijekom Domovinskog rata 1991. godine), studenti šumarstva svake godine dio svoje terenske nastave provode na otoku Rabu (R a u š i Matić 1984.). rProf. dr. se. Đ. Rauš, Šumarski fakultet, Svetošimunska25, Zagreb **Doc. dr. se. Ž. Spanjol, Šumarski fakultet, Svetošimunska25, Zagreb ***B. Španjol, (NPŠO Rab), Palit 135, Rab Tako je na Rabu Šumarski fakultet osnovao svoj Nastavno- pokusni šumski objekt (NPŠO), a osnovne podatke o njemu dao je Rauš (1986): "Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkog rada gospodari dijelom mediteranskih šuma na otoku Rabu. šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje od Skupštine opčine Rab, ugovorom broj 01/1105/ 1-75. od 6. 03. 1975. Spomenute šume imaju posebnu namjenu i specifičan karakter (»šume s posebnom namjenom«, Zakon o šumama N.N. br. 52/90), a glavni im je cilj zorna izobrazba studenata šumarstva, obavljanje znanstvenoistraživačkog rada u vezi s prirodnom obnovom šuma našeg Mediterana i postizanje optimalne turističko-rekreativne uloge šuma otoka Raba". Ovim se šumama u proteklom razdoblju gospodarilo prema godišnjim planovima. Radi pravilnog gospodarenja i unapređenja tih šuma izrađen je prema onda važećem Pravilniku "Program za gospodarenje šuma Nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1986-1995". Slika 1. Zgrada Nastavno-pokusnog šumskog objekta šumarskog fakulteta Zagreb u Uvali Sv. Mare na Rabu Photo 1, Teaching-experimental forestry building of the Forestry Faculty in Zagreb is situated in St. Mark´s Bay on Rab (Photo: Ž. Spanjol) |