DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 71     <-- 71 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997), 645-656
UDK: 630* 188 + 249 : 630* 156 (Querem ilex L.)


ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA NASTAVNO-POKUSNOM ŠUMSKOM
OBJEKTU RAB


SCIENTIFIC AND RESEARCH WORK IN THE EDUCATIONAL-EXPERIMENTAL FOREST
FACILITY OF RAB*


Đuro RAUŠ*, Željko ŠPANJOL**, Božidar ŠPANJOL***


Prirodna obilježja otoka Raba bila su odavna mamac
za mnoge putopisce, istraživače i znanstvenike,
koji su ovdje istraživali na svim područjima, a mnogi su
tu ostvarili svoja značajna znanstvena djela.


Od svih znanstvenika koji su tu dolazili i koji dolaze,
treba ipak spomenuti da su najznačajnija znanstvena
ostvarenja postigli šumarski stručnjaci. To nije
čudno ako se pozna šumarska prošlost na Rabu i njegovo
bogatstvo zelenilom. Otok Rab sa svojim šumama
predstavlja idealan objekt u kome se mogu obavljati
šumsko-uzgojna istraživanja u cilju unapređenja gospodarenja
u sastojinama mediteranskog područja.
Kako navode Rau š i Mati ć 1984, osnovu šumske
problematike na ovim prostorima predstavljaju:


1.
Problematika podizanja šuma na golom kršu,
2.
Problematika uzgoja postojećih autoktonih sastojina
i njihova konverzija u viši uzgojni oblik
kao i obnova postojećih zrelih aloktonih sastojina
borova,
3.
Problematika zasite i očuvanj a autoktonih i aloktonih
sastojina.
Pri rješavanju navedene problematike, autoktone
sastojine imaju dominantnu ulogu i krajnji cilj kod rekultivacije
golog krša, jer predstavljaju stabilne ekosustave
kad je u pitanju zaštita biotskih i abiotskih čimbenika
(insekti, gljive, požari i dr.). Šumarski fakultet već
punih 70 godina dio svog terenskog obrazovanja studenata
obavlja na otoku Rabu. Osnivač katedre za uzgajanje
šuma, prof. dr. Andrija Petračić , prvi je doveo
studente šumarstva na otok Rab kako bi im pokazao raslinje
i šume najzelenijeg otoka na Jadranu. Bilo je to
davne 1923. godine. Od toga vremena, pa sve do danas
(s malim prekidom za vrijeme Drugog svjetskog rata i
tijekom Domovinskog rata 1991. godine), studenti šumarstva
svake godine dio svoje terenske nastave provode
na otoku Rabu (R a u š i Matić 1984.).


rProf. dr. se. Đ. Rauš, Šumarski fakultet, Svetošimunska25, Zagreb


**Doc. dr. se. Ž. Spanjol, Šumarski fakultet, Svetošimunska25, Zagreb
***B. Španjol, (NPŠO Rab), Palit 135, Rab


Tako je na Rabu Šumarski fakultet osnovao svoj Nastavno-
pokusni šumski objekt (NPŠO), a osnovne podatke
o njemu dao je Rauš (1986):


"Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za potrebe
obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkog
rada gospodari dijelom mediteranskih šuma
na otoku Rabu. šume su preuzete na upravljanje i gospodarenje
od Skupštine opčine Rab, ugovorom broj 01/1105/
1-75. od 6. 03. 1975. Spomenute šume imaju posebnu
namjenu i specifičan karakter (»šume s posebnom
namjenom«, Zakon o šumama N.N. br. 52/90), a glavni
im je cilj zorna izobrazba studenata šumarstva, obavljanje
znanstvenoistraživačkog rada u vezi s prirodnom
obnovom šuma našeg Mediterana i postizanje optimalne
turističko-rekreativne uloge šuma otoka Raba".


Ovim se šumama u proteklom razdoblju gospodarilo
prema godišnjim planovima. Radi pravilnog gospodarenja
i unapređenja tih šuma izrađen je prema onda
važećem Pravilniku "Program za gospodarenje šuma
Nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu 1986-1995".


Slika 1. Zgrada Nastavno-pokusnog šumskog objekta šumarskog
fakulteta Zagreb u Uvali Sv. Mare na Rabu
Photo 1, Teaching-experimental forestry building of the Forestry
Faculty in Zagreb is situated in St. Mark´s Bay on Rab
(Photo: Ž. Spanjol)