DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 7     <-- 7 -->        PDF

B. Prpic. Z. Seletković i 1. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA EKOSUSTAVE Šumarski list br. II 12. CXXI (1997), 579-592
KLIMA


Područje istočne Slavonije prema Koppenovoj klasifikaciji
pripada umjereno toploj kišnoj klimi. To je
Cfwb"x" tip klime. Obilježje tog tipa klime je izostanak
suhog razdoblja, padaline su jednoliko razdijeljene na
cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje
doba.


Za detaljniji prikaz klime istočne Slavonije poslužili
su nam podaci dviju meteoroloških postaja, dobiveni
od Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba.
Podaci se odnose na postaje Vinkovci i Gradište za razdoblje
1983-1992. godina.


Srednja godišnja temperatura zraka za postaju
Vinkovce iznosi 11,5 °C, a za Gradište 11,1 °C. Najtopliji
mjesec je srpanj, dokje siječanj najhladniji mjesec
sa srednjim temperaturama za Vinkovce 21,6 i 0,3, te za
Gradište 21,5 i 0,5 °C. Vrlo niske srednje siječanjske
temperature jasno pokazuju jak kontinentalni karakter
klime ovoga područja koje je izloženo prodorima hladnog
zraka.


Apsolutni maksimum u desetgodišnjem nizu iznosio
je za Vinkovce 38,2 °C a za Gradište 40,2 °C, i on se
javlja u kolovozu.


Apsolutni minimum iznosio je za Vinkovce i za
Gradište -25,0 °C. Najniže temperature su obično zabilježene
u siječnju ili veljači.


GEOLOŠKA PODLOGA


Za područje istočne Slavonije karakteristične su paleozojske,
mezuzojske i tercijarne naslage koje se nalaze
u dubini, a prekrivene su debelim kvartarnim pokrivačem.
Sve ovo daje ovom području izgled od blago
valovitog terena do ravnice u cijelosti.


Naime, od Đakova u pravcu istoka pružaju se praporni
ravnjaci, a između toga nailazimo na široka nešto
niža aluvijalna područja Drave, Dunava, Save, Bosuta i
Vuke. Debljina kvartarnih naslaga na pojedinim prapornim
ravnjacima vrlo je različita, tako daje na primjer
Vinkovački ravnjak prekriven prapornim slojem debljine
od 17-24 metra.


Na nižim predjelima oko Bosuta gdje uz primarne
eolske sedimente nailazimo i na naplavljene i nanesene
komplicirane praporne serije sastavljene od pravih prapora,
fosilnih tala i sekundarnih praporolikih ili lesoidnih
sedimenata. Ove lesoidne tvorevine raspoznaju se
po tome stoje materijal kada je bio povremeno donašan
stvarao leće i proslojke u prapornom kompleksu naslaga.
(Malez iTakšić, 1977)


Prema postojećoj klasifikaciji (Martinović et al
1977), tla ovoga područja pripadaju u automorfna i hidromorfna
tla. Automorfna tla razvila su se na površi-


Climate


Ekstremna kolebanja temperature zraka iznosila su
63,2 °C za Vinkovce i 65,2 °C za Gradište.


Relativna vlaga zraka kreće se od 66 do 87 %. Najveće
vrijednosti srednje relativne vlage zraka su u prosincu,
a najniže u srpnju.


Humidnost klime ovoga područja je nešto manja u
odnosu na zapadnu Slavoniju. Srednje godišnje količine
padalina za ove dvije postaje su 580 mm u Vinkovcima
i 605 mm u Gradištu.


Srednje mjesečne količine padalina imaju dva maksimuma,
i to prvi i glavni ljeti u lipnju, a drugi sporedni zimi.
Jasno su izražena i dva oborinska minimuma i to prvi
u veljači a drugi u prosincu. Raspored padalina je povoljan,
jer u vegetacijskom razdoblju padne od 330-340 mm
padalina (oko 56 %), ali nedovoljan za potrebe hrasta i
drugih vrsta drveća nizinskih šuma (P r p i ć i dr. 1987)


Snježni se pokrivač zadržava na tlu prosječno mjesec
i pol. Broj dana padanja snijega je znatno manji, i u
prosjeku iznosi 25 dana.


Na ovom području najčešće pusu sjeverozapadni i
jugoistočni vjetrovi, zatim jugozapadni i sjeveroistočni.
Zatišja su na tom području malobrojna te iznose
oko 5 %.


I TLO - Geological Base


nama koje nemaju dodatnog vlaženja, dakle, nisu plavljena,
a podzemna voda ne dolazi do aktivnog profila
tla. To su površine iznad 95 m nadmorske visine, čije se
vlaženje uglavnom osigurava od oborinske vode.


Vukovarski i Đakovački ravnjak prekriva tipični
suhi les koji se ne spušta niže od 100 metara nadmorske
visine. Različitost matičnog supstrata u horizontalnom
pravcu uvjetuje pojavu različitih tala, što upućuje na
mozaičnost zemljišnog pokrova čiji je slijed uvjetovan
litološkom građom i reljefom.


Prijelaz iz Vukovarskog u đakovački ravnjak izdvajamo
kao zasebnu cjelinu tzv. vinkovačko praporno
područje s izraženim entriznim smeđim i lesiviranimtlom.


Hidromorfna tla značajno su zastupljena u ovoj regiji.
Na njihov razvoj i procese osim oborinske vode
znatno utječe i dopunsko vlaženje. To su površine na nižim
i udubljenim oblicima reljefa gdje poplavna i podzemna
voda ulazi u ekološki profil tla i tu se zadržavaju
kraće ili duže razdoblje tijekom godine. To prekomjerno
zasićenje tla vodom usmjeruju procese i daju tlu hidromorfhi
izgled i svojstva. Oblici mikroreljefa, bolje reći
nize i bare, najbolje osiguravaju ovakve uvjete poslije
obilnih kiša i visokih vodostaja rijeka i pritoka.