DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 7 <-- 7 --> PDF |
B. Prpic. Z. Seletković i 1. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA EKOSUSTAVE Šumarski list br. II 12. CXXI (1997), 579-592 KLIMA Područje istočne Slavonije prema Koppenovoj klasifikaciji pripada umjereno toploj kišnoj klimi. To je Cfwb"x" tip klime. Obilježje tog tipa klime je izostanak suhog razdoblja, padaline su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Za detaljniji prikaz klime istočne Slavonije poslužili su nam podaci dviju meteoroloških postaja, dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba. Podaci se odnose na postaje Vinkovci i Gradište za razdoblje 1983-1992. godina. Srednja godišnja temperatura zraka za postaju Vinkovce iznosi 11,5 °C, a za Gradište 11,1 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, dokje siječanj najhladniji mjesec sa srednjim temperaturama za Vinkovce 21,6 i 0,3, te za Gradište 21,5 i 0,5 °C. Vrlo niske srednje siječanjske temperature jasno pokazuju jak kontinentalni karakter klime ovoga područja koje je izloženo prodorima hladnog zraka. Apsolutni maksimum u desetgodišnjem nizu iznosio je za Vinkovce 38,2 °C a za Gradište 40,2 °C, i on se javlja u kolovozu. Apsolutni minimum iznosio je za Vinkovce i za Gradište -25,0 °C. Najniže temperature su obično zabilježene u siječnju ili veljači. GEOLOŠKA PODLOGA Za područje istočne Slavonije karakteristične su paleozojske, mezuzojske i tercijarne naslage koje se nalaze u dubini, a prekrivene su debelim kvartarnim pokrivačem. Sve ovo daje ovom području izgled od blago valovitog terena do ravnice u cijelosti. Naime, od Đakova u pravcu istoka pružaju se praporni ravnjaci, a između toga nailazimo na široka nešto niža aluvijalna područja Drave, Dunava, Save, Bosuta i Vuke. Debljina kvartarnih naslaga na pojedinim prapornim ravnjacima vrlo je različita, tako daje na primjer Vinkovački ravnjak prekriven prapornim slojem debljine od 17-24 metra. Na nižim predjelima oko Bosuta gdje uz primarne eolske sedimente nailazimo i na naplavljene i nanesene komplicirane praporne serije sastavljene od pravih prapora, fosilnih tala i sekundarnih praporolikih ili lesoidnih sedimenata. Ove lesoidne tvorevine raspoznaju se po tome stoje materijal kada je bio povremeno donašan stvarao leće i proslojke u prapornom kompleksu naslaga. (Malez iTakšić, 1977) Prema postojećoj klasifikaciji (Martinović et al 1977), tla ovoga područja pripadaju u automorfna i hidromorfna tla. Automorfna tla razvila su se na površi- Climate Ekstremna kolebanja temperature zraka iznosila su 63,2 °C za Vinkovce i 65,2 °C za Gradište. Relativna vlaga zraka kreće se od 66 do 87 %. Najveće vrijednosti srednje relativne vlage zraka su u prosincu, a najniže u srpnju. Humidnost klime ovoga područja je nešto manja u odnosu na zapadnu Slavoniju. Srednje godišnje količine padalina za ove dvije postaje su 580 mm u Vinkovcima i 605 mm u Gradištu. Srednje mjesečne količine padalina imaju dva maksimuma, i to prvi i glavni ljeti u lipnju, a drugi sporedni zimi. Jasno su izražena i dva oborinska minimuma i to prvi u veljači a drugi u prosincu. Raspored padalina je povoljan, jer u vegetacijskom razdoblju padne od 330-340 mm padalina (oko 56 %), ali nedovoljan za potrebe hrasta i drugih vrsta drveća nizinskih šuma (P r p i ć i dr. 1987) Snježni se pokrivač zadržava na tlu prosječno mjesec i pol. Broj dana padanja snijega je znatno manji, i u prosjeku iznosi 25 dana. Na ovom području najčešće pusu sjeverozapadni i jugoistočni vjetrovi, zatim jugozapadni i sjeveroistočni. Zatišja su na tom području malobrojna te iznose oko 5 %. I TLO - Geological Base nama koje nemaju dodatnog vlaženja, dakle, nisu plavljena, a podzemna voda ne dolazi do aktivnog profila tla. To su površine iznad 95 m nadmorske visine, čije se vlaženje uglavnom osigurava od oborinske vode. Vukovarski i Đakovački ravnjak prekriva tipični suhi les koji se ne spušta niže od 100 metara nadmorske visine. Različitost matičnog supstrata u horizontalnom pravcu uvjetuje pojavu različitih tala, što upućuje na mozaičnost zemljišnog pokrova čiji je slijed uvjetovan litološkom građom i reljefom. Prijelaz iz Vukovarskog u đakovački ravnjak izdvajamo kao zasebnu cjelinu tzv. vinkovačko praporno područje s izraženim entriznim smeđim i lesiviranimtlom. Hidromorfna tla značajno su zastupljena u ovoj regiji. Na njihov razvoj i procese osim oborinske vode znatno utječe i dopunsko vlaženje. To su površine na nižim i udubljenim oblicima reljefa gdje poplavna i podzemna voda ulazi u ekološki profil tla i tu se zadržavaju kraće ili duže razdoblje tijekom godine. To prekomjerno zasićenje tla vodom usmjeruju procese i daju tlu hidromorfhi izgled i svojstva. Oblici mikroreljefa, bolje reći nize i bare, najbolje osiguravaju ovakve uvjete poslije obilnih kiša i visokih vodostaja rijeka i pritoka. |