DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
O. Piškortć: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Nadalje treba segregirati šume za drvarenje i pašarenje uživateljima po urbarskom pravu a segregirane površine staviti pod općinski nadzor, jer bi se šume u protivnom opustošile, pa i iskrčile. Također bi trebalo saborskom odlukom utvrditi minimalnu površinu ispod koje se ne bi smio dijeliti šumski posjed, jer je s malim posjedom teško racionalno gospodariti. Posljednji je pak prijedlog, da potomstvo zbog krčenja ne ostane bez šuma, šume treba proglasiti NARODNIM BLAGOM. Kos je opširnije izložio ovu Rezoluciju Ugarskog šumarskog društva, jer su prilike u Hrvatskoj bile slične te stoga smatra, "da i mi štovana gospodo drugovi, ovaj, kao i drugih gospodarskih društavah nasledovanja vredne prim e re bez štentanja si e dimo, na težku stazu znanstvenog napredka serdačno stupimo, bratinski si ruke pružimo, da složnim sudelovanjem našega šumskoga gosp. na novi život pobudimo". To će se moći postići, završava Kos, "ako se svi, bez razlike časti - službe, - ili tehničkoga znanja ujedno družtvo složimo ... a to je i jedina sverha ovoga našaga današnjega sastanka". Skupština je zatim trebala razmotriti i donijeti društvena Pravila, ali na prijedlog Franje Šporera, koji je izradio nacrt Pravila, to je odgođeno za sljedeću skupštinu, na kojoj će, vjerojatno, biti više članova. Zatim je Kos izvijestio o skupštini njemačkih i poljskih šumara, koja je u rujnu 1846. godine održana u Grazu, i na kojoj je za sljedeću skupštinu, koja će se održati u Kielu, utvrđeno osam tema za raspravu. Jedna od tema bila je i tema o uzgoju šumskih biljaka Birmannovim načinom. Kako taj način nazočnima nije bio poznat, na njihovo traženje Kos gaje obrazložio. U biti, taj se način sastoji u intenzivnom načinu i gustoj sjetvi proizvodnje šumskih sadnica, kako gaje ocijenio i vrbovečki šumar Josip Szitta. Zaključeno je, da će i nazočni pokušati s takvim uzgojem i o uspjehu priopćiti na sljedećoj skupštini. Nakon toga Kos je predložio teme za sljedeću skupštinu: 1. Priopćenja o novim događajima i pojavama u hrvatsko- slavonskom šumarstvu i lovstvu. 2. Kako postupati sa starim, poplavama izloženim, hrastovim lugovima da se nakon sječe spriječi bujni rast trava i osigura održavanje prirodnog podmlatka. 3. Da li se 200 - 300 godina stare hrastove sastojine s većinom suhovrhih stabala, ali dobrog uroda žira, zadrže ili zamijene mladim sastojinama? Kos je zatim predložio sakupljanje i Šumarskom društvu dostavljanje statističkih podataka o šumskom gospodarstvu pojedinih šumovlasnika, i u tu svrhu podijelio obrasce. Na opći zahtjev Šporer je potom prikazao svoj dendrometar, a Kos dendrometar profesora matematike Šumarski list br. 11-12. CXX1 (1997), 63 1-644 Šumarske škole u Mariabrunnu Georga Winklera Bruckenbrandskoga. Slijedio je "upis svih članova u za tu sverhu načinjenu knjigu imenom, službom i obitavalištem" te izbor Upravnog odbora. U Upravni odbor izabrani su: Pervi nadstojik g. Franjo Šporer, c.k. šumar si. brod. narod, regimente br. 7., član dopisnik horv.-slav. gospodarskog družtva. Drugi nastojnik i izvestitelj (referent) g. Dragutin Kos, šumarski meštar sviuh gospoštinah horvatskih njeg. exc. grofice Elizabete ud. Erdödyce, član dopisnik c.k. gospodarskog družtva u Kranjskoj, naredni član horv.-salv. gospodarskog družtva, kao i družtva vrtljarskog u Frauendorfu. Pervi tajnik g. Julio Schaper, šumarski meštar kaptola zagrebačkog, naredni član družtva gospodarskog horv. Slav. Drugi tajnik g. Nikola Lovrenčić, šumar kr. slobodnoga grada križevačkog, si. varm. križevačke zemljomernik i prisednik, i naredni član horv.-slav. gospodarskoga družtva. Odbornici G. Josip Panzner, nadziratelj šumah i zemljomernik bisk. gospoštijah u Horvatskoj, prisednik si. varm. križevačke i član horv. slav. gospodarskoga družtva. G. Antun Tomić, c.k. šumar si. narodne križevačke regimente i naredni član horv.-slav. gospodarskog družtva G. Josip Szitta, c.k. komorski okružni šumar na Verbovcu, horv.-slav. gospodarskoga družtva i frauendorfskog u Bavarskoj član. Za začasnog predsjednika izabran je g. Emil pi. Andre, šumarski i gospodarski sav etnik više gospoštijah u Češkoj, Ugarskoj, Horvatskoj i Slavonii itd., urednik novog gospodarskog časopisa, začasni član gospodarskog horv.-slav. družtva i više drugih učevnih družtavah itd. Slijedila je "vrlo živahna rasprava" o mjestu i o datumu održavanja iduće godišnje skupštine te je zaključeno da se ona održi u Dubravi ili u Moslavini, u svibnju 1847. godine. Konačnu odluku donijet će predsjednik i pospredsjednik u dogovoru s članovima uz objavu u političkim novinama i Listu mesečnome Horvatskoslavonskoga gospodarskog družtva, a predsjedavajući Franjo Šporer zaključujući skupštinu pozvao je članove na "marljivo nastojanje i krepko sudelovanje". Nakon završetka skupštine "svi članovi biše po milosti preuzvišenoga gosp. biskupa verlo lepo primljeni i počastjeni, te raziđoše se na sve strane sveta u serdačnom rastanku želeći jedan drugomu sreću i napredak". 643 |