DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Promjene u službi i odlikovanja. Postavljeni su a) za privremenog c.k. sakretara za šumarstvo i vicešumarnika u Zagrebu c.k. nadšumar gospodin Franz Prinz, b) za kotarskog šumara u Fužinama c.k. kotarski šumar gospodin Joseph Bielecki i c) za privremenog c.k. šumara u Vinodolu gospodin Michael Rastić, povjerenik za procjenu šuma. Nadalje, prijašnji povjerenik za procjenu šuma, a sadašnji c.k. kameralni nadšumar u Fužinama gospodin Franjo Sporer imenovanje dopisnim članom c.k. bečkog Gospodarskog društva, a c.k. prisjednik Zemaljskog katastarskog povjerenstva, gospodin Dragutin Kos, u Zagrebu je izabran za začasnog člana Mađarskog šumarskog društva. Umrli su Joseph Hattingberg, c.k. nadšumar i predsjednik Češkog šumarskog društva; Karl Amhof, pleternički šumar i Ignaz Müller, nadlovac u Virovitici. Najviše odlikovanje. C.k. Apostolsko veličanstvo odlikovalo je: Zaključno slovo Trudovi su ne samo prva hrvatska stručno-staleška publikacija, nego i prva hrvatska stručno-staleška publikacija uopće. Trudove slijedi Liječnički vijesnik koji počinje izlaziti 1876. godine (izlazi i danas), a 1877. godine pojavljuje se i Šumarski list. Dok su Trudovi bili godišnjaci, Šumarski list je do 1881. godine izlazio kao dvomjesečnik, a zatim kao mjesečnik. U trenutku kada su se pojavili Trudovi 1847. godine, u Europi, a to znači i u Svijetu, izlazila su četiri šumarska lista, tri na njemačkom jezičnim području, a jedan na francuskom. Prema Killianu27 na njemačkom jeziku izlazili su: ALLGEMEINE FORST - UND JAGD-ZEITUNG. Frankfurt na Majni od 1825. godine do danas s izuzetkom od 1945. do 1948. godine. FORSTARCHIV. Zeitschrift für wissenschaftlichen und tehnischen Fortschrift in der Forstwirtschaft. Hannover od 1825. godine do danas. OEKONOMISCHEN NEUIGKEITEN UND VERHANDLUNGEN. Zeitschrift für alle Zweige der Landund Hauswithschaft, das Forst - und Jagdwesen im Oesterreichischen Kaiserthums. Prag 1811 - 1850. Na francuskom jeziku u Parizu izlazi časopis ANNALES FORESTIERES koji od 1842. godine nastavlja ali pod novim nazivom Forestiere francaise, i izlazi sve do danas. Šumarskom društvu kao tada sastavnog dijela Hrvatsko- slavonskoga gospodarskog društva na raspolaganju je bio i List mesečni (od 1853. Gospodarski list) Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997). 631 -644 1. Odlukom od 7. siječnja 1853. godine c.k. nadšumara u Bolachowu u Galiciji Johana Schallera za njegovo dugovjerno i primjerno službovanje bez plaćanja pristojbe naslovom i položajem šumarskog savjetnika. 2. Odlukom od 25. siječnja 1853. godine c.k. šumar u Metzletschuu u Češkoj Franz Hoch za dugovjerno i primjerno služenje odlikovanje srebrnim križem za zasluge. Promjene u upravi. Najvišom odlukom od 17. siječnja 1853. godine ukinuto je Ministarstvo za poljoprivredu i rudarstvo, a poslovi su uključeni dijelom u Ministarstvo za financije, a dijelom u Ministarstvo za unutarnje poslove. Poslovi uprave državnih šuma potpali su pod Ministarstvo financija, a šumarski nadzor i općeupravni poslovi u Ministarstvo unutarnijh poslova. Ministarstvo unutarnjih poslova i nadzorna je oblast za Šumarska društva, privatne šumarske škole i dr. U Ministarstvu financija za prenijete poslove osnovan je peti odjel. - Final remarks tog Društva, ali se Šumarsko društvo, odnosno nesumnjivo Dragutin Kos, odlučilo na izdavanje samostalne publikacije, Trudovi Ods eka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu. Za izdavanje vlastite publikacije Šumarsko društvo odlučilo se jer se predvidjelo toliko materijala, da bi sjedne strane bilo previše za Gospodarski list, a s druge strane malo bi toga bilo zanimljivo za čitatelje Gospodarskoga lista. Troškove tiskanja Trudova financiralo je Gospodarsko društvo, jer je Šumarsko društvo bilo podružnica toga društva. U Trudovima se šume četinjače uopće ne spominju, što znači da se sa njima i ne računa, ne računa s glavnim vrstama šuma Gorskog kotara i Like. To proizlazi i iz treće teme zadane za treću skupštinu tj. pitanja, "da lije racionalno nedostatak mekog građevnog drva nadoknaditi uzgojem četinjača na manje vrijednim hrastovim staništima". Opravdanje zato nalazimo u činjenici daje eventualni dovoz drva iz Gorskog kotara u kontinentalni dio Hrvatske (i Slavoniju) bio posve neracionalan, kad se takvo drvo uz mnogo povoljnije troškove moglo dobavljati splavarenjem Dravom ili Savom. Takvo je pitanje bilo postavljeno i tridesetak godina kasnije, kada su na skupštini u Vinkovcima 1880. godine o tome održana dva referata, sa zaključkom, da "dosadašnja iskustva govore za to, da se za Hrvatsku i Slavoniju, toli obzirom na narodno-gospodarske, koli na šumarsko-financijalne odnošaje, može samo iznimice uzgoj četinjača preporučiti". 27Killianv.bilj.2 |