DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 66     <-- 66 -->        PDF

O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852
Odbornici su Leopold Möller, c.k. ravnatelj šuma i
šumarski referent u c.k. Zapovjedništva Vojne
Krajine u Zagrebu, Antun Tomić, c.k. povjerenik za
procjenu šuma u Zagrebu, Adalbert Schmidt,
šumarski inspektor vlastelinstva Lippe u Slatini,
Antun Prokopp, šumarski procjenitelja u Osijeku,
Julius Schaper, c.k. procjenitelj šuma u Zagrebu i
Franjo Ress, šumarnik grofa Erdödy-ja u Moslavini.


Slijedio je izbor predstavnika Šumarskoga društva:


1.
Na skupu austrijskoga Zemaljskoga šumarskog
društva gg. E. Andre-a i A. Burghardt, začasni
članovi Šumarskoga društva,
2.
na godišnju skupštinu Hrvatsko-slavonskoga Gospodarskoga
društva, koja se održava 23. kolovoza
i., D. Kos i J. Panzner i
3.
kao članovi deputacije Gospodarskoga društva
prigodom dolaska cara i kralja u Zagreb Dragutin
Kos i šumarski savjetnik Franjo Megousher. Zadaća
je deputacije zamoliti cara za odobrenje otvaranja
gospodarsko-šumarske škole u Zagrebu.
Daljnji zaključci skupštine su:
-Za mjesto skupštine u 1853. godini izabrana je Rijeka
a teme su bile:


1. Kako praktički provesti razrješenje šumskih
služnosti.
2. Kako da se iskoristi višak drvne mase u šumom
bogatom brdskom dijelu Slavonije uz sigurnost
gospodarenja i bez velikih kulturnih troškova šumoposjednika?
3. Kako bi se mogao primijeniti Šumski zakon
koji je donesen za carevinski dio države u Hrvatskoj?
- Da se uputi predstavka Banskoj vladi s prikazom
šumarskog stanja u Hrvatskoj sa zamolbom poduzimanja
odgovarajućih mjera za sprječavanje pustošenja šuma
i unapređenja šumskog gospodarstva. Predstavka je
otisnuta u Trudovima (str. 50.)
Skupština je uz sudjelovanje 40 članova završila s
radom u pola dva poslije podne, a sat kasnije počeo je
zajednički ručak s daljnjih 20 osoba, kojima je bio domaćin
Julije Janković. Tijekom ručka podžupan i član
Šumarskoga društva Mojsije Baltic, izrekao je zdravice
"našem viteškom caru", ekselenciji Banu i visokorođenom
gospodinu velikom županu pl. Jankoviću". U
pet sati dio skupštinara oprostio se s onima koji su se
ostali družiti do kasno u noć.


BROJNO STANJE ČLANSTVA
Prema Iskazu članova bilo je:
A) Začasnih sedam ili tri više nego 1851. godine, jer


su za začasne članove "imenova gospoda":
Franz Grossbauer, c.k. profesor šumarskih znanosti
i šumarski inspektor u Mariabrunnu, Josef Hat


Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997), 631-644


tinberg, c.k. nadšumar i predsjednik Češkog šumarskog
društva u Pragu te Königsegg-Amlendorf grof
Gustav, predsjednik Mađarskog šumarskog društva itd.


B) Pravih članova bilo je 120 prema 79 u 1851. godini.
Uz šumare članovi su bili i dva drvotršca (oba iz Jasenovca),
a 19 raznih zanimanja kao npr. advokat, bilježnik,
veterinar ili građanin. To je bila i kulminacija broja
članova Šumarskoga društva, jer se već sljedeće godine
tj. 1853. društvena skupština jedva mogla održati, i stoje
bio kraj Šumarskog društva, nazovimo ga, prvog saziva.
Broj članova znatno se smanjio i u Gospodarskom društvu,
jer tama Bachovog apsolutizma uskratila je hrvatskim
društvima i svjetlo i zrak, toliko potrebne za život.


Trudovi za 1852. godinu sadrže dva članka i nekoliko
vijesti.


Članci su:


1.
Morvay, Josip: Šiška i njezina osa (str. 68-91) i
2.
Schmidt, Adalbert: Izvješće o programu jedne
ponude za izradu mehanizirane pile (str. 82-87).26
J. Morvay, šumar Varaždinsko-križevačke graničarske
pukovnije, s radnim mjestom u Bjelovaru, odlučio
je pisati o šiškama i osama šiškaricama, jer su "šiške,
kako je poznato, šumarski proizvod koji u svijetu nije
beznačajna roba i sirovina ... i koja se može prodati uz
visoku cijenu". Slijedi opis šiške, branje, obrada i čuvanje
te njezina tehnička uporaba. Nastajanje i razvoj
šiški prikazani su na pet stranica, a biologija osa šišarica
na osam stranica.
D. Schmidt, pozivajući se na svoje višegodišnje
službovanje kao taksatora u Moravskoj i Šleskoj, zbog
povremenog nedostatka drvarskih radnika ili zbog traženja
visoke nadnice, predlaže korišćenje mehaniziranih
pila. S mehaniziranom pilom jedan ili dva radnika
postižu isti dnevni učinak kao 4 do 6 radnika s običnim
pilama. "Obično rezanje" mehanizirana pila omogućuje
rad dvojici radnika "bez većih naprezanja". Za pogon
mehanizirane pile "dovoljna je snaga jednog jačeg konja".
Ona se može koristiti i u bregovitim područjima.
Iz uprave Mađarskog šumarskog društva. Prilikom
prošlogodišnjeg obilaska svoga imanja u Ugarskoj,
Njegova kraljevska Visost gospodin vojvoda
Sachsen-Coburg und Gotha i Njegova visost gospodin
princ Coburg-Gotha, saski vojvoda, odlikovali su
gospodina šumarskog ravnatelja Greinera križem za
zasluge svoje vladarske kuće i unaprijedili ga za
šumarskog savjetnika. Greiner je odlikovan i unaprijeđen
osobito zbog uređenja urbarskih odnosa, čime je
olakšano šumsko gospodarenje, i zbog njegove ljubavi
za racionalno gospodarenje.


260ba članka, kao i referata Kosa, Schmidta i Schnobela, mogu se u
preslika dobiti u Šumarskom društvu na njemačkom jeziku.