DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 63 <-- 63 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Nakon prihvaćanja Pravila slijedili su neki dopisi: - U dopisu od 14. svibnja 1850. godine Šumarski odsjek c.k.´8 Moravsko-šleskog gospodarskog društva za promicanje poljodjelstva, prirodoslovlja i zemljopisa, u kojem se Šumarsko društvo poziva na svoje skupštine koje će se održati 1851., i to jedna u mjesecu svibnju u Bernu, a druga početkom mjeseca rujna u Frideku, Šleska, s izlascima u tamošnje šume. - Drugi je dopis istog Odsjeka od 22. srpnja 1850. godine, u kojem je "poslao jedan svezak vrlo zanimivih rasprava" i pozvano Šumarsko društvo na međusobnu suradnju. - Dopis I. K. Krausza, računarskog oficijala u bečkom Ministarstvu za poljodjelstvo i rudarstva, od 23. srpnja 1851. godine sa Sematizmom osoblja navedenog Ministarstva i područnim mu ustanovama za 1851. godinu, s molbom da ga Šumarsko društvo primi za dopisnog ili redovitog člana. Za uzvrat, Šumarskom društvu slat će i ubuduće Šematizme za odnosne godine. Skupština je primila Krausza za pravog člana bez plaćanja članarine. - Dopis Leopolda Grabnera, šumarskog savjetnika kneza Lichtensteina, upućen po zamolbi ministarskog savjetnika Rudolfa Feistmantela D. Kosu, u kojem javlja da izdaje novi austrijski časopis za šumarstvo, koji će izlaziti svake četvrt godine te će slati izašle sveske.19 Ujedno moli za suradnju o šumarstvu u Hrvatskoj i Slavoniji. Grabner moli i za pretplatu na časopis. Nazočni članovi, stoji u Izvješću, to "tvrdo obrekoše", dok će suradnju za šumarstvo u Hrvatskoj preuzeti Kos, a za u Slavoniju F. Šporer. Zemaljska vlada zatražila je od Šumarskog društva mišljenje o 1. lovnicama i 2. o prikladnosti Šumskog zakona donesenog u Austriji za Hrvatsku. Mišljenje, u ime Šumarskoga društva, dao je u zajednici s F. Šporerom i A. Tomićem predsjednik Dragutin Kos. Odgovori zbog opširnosti nisu objavljivani u Trudovima, a i zbog toga "što će ionako po svoj prilici doskora izići previšnja odluka o tih pitanjih". Jedinoje iznijet stav Društva o žirenju, koje "pravo obstoji posvuda u Hervatskoj i Slavoniji, a glavni je izvor, otkud živi prosti seljak". Uz ovo izvješće o Zakonu o šumama, u Trudovima je objavljen članak D. Kosa, kojeg je objavio u zagrebačkim novinama (izlazile su tri put tjedno) Südslavische Zeitung od 16. lipnja 1850. godine br. 136. U Trudovima članak nema naslova, a da li ga ima, u novinama nije bilo moguće provjeriti, jer se dotični broj Südslavische Zeitung-a ne nalazi ni u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Šumarski list br. 11-12. CXX1 (1997). 63 1-644 Uoči skupštine, tj. 2. prosinca, održan je i državni ispit šumara, "koji bi time imali dokazati, da su kadri samostalno tjerati šumarstvo". Ispitna komisija sastojala se od Franje Šporera kao predsjednika, te Dragutina Kosa i Antuna Tomića kao ispitivača. Kandidati su bili Ognjeslav Kirchof, pristav za procjenu šuma u Rijeci, Ivan Schnobel, nadzornik šuma grofa Jankovića u Pakracu, i Karlo Seitner šumar kneza Auersperga u Kočevlju. "Od ispitanika podnijela su dvojica ispit državni", ali imena nisu navedena. Skupština je većinom glasova predložila za ispitne povjerenike, uz već navedene, i Antuna Bohutinskog, nadzornika šuma u Cerniku, Adalberta Schmidta, nadzornika šuma kneza Lippea u Virovitici te Augusta Prokoppa, povjerenika za procjenu šuma u Požegi. Također je zaključeno da se predloži Vladi da se ispiti održavaju ljeti, jer je u studenom vrijeme loše, putevi su, osobito u Slavoniji, teško prohodni. Nadalje u studenome su i dani kratki te ih treba više za putovanje, što znači daje i trošak veći ("treba mnogo poputnice"), što svaki ne može podnijeti. To je i doba, kada u šumi ima mnogo posla, pa je nemoguć duži izostanak s radnog mjesta. Na skupštini, koja je završila u dva sata poslije podne, zaključeno je i - Da se skupština u 1853. godini održi u Slavoniji, poželjno u Pakracu i za nju su određene teme: 1. Priopćenja o novim ili manje poznatim pojavama i zbivanjima u hrvatsko-slavonskome šumarstvu. 2. Kako se može procijeniti očekivani urod šiške te urod žira i bukvice za krmu i stoje tko i što u tom poslu praktički iskusio. 3. Kojim su služnostima obterećene šume u Hrvatskoj i Slavoniji, koje su između njih najglavnije, te kako ih moguće otkupiti ili zakonom stegnuti? - Po "zahtevanju svog načelnika" zaključeno je sakupljati statističke podatke o šumskom gospodarstvu. Sada po podžupanijama i u tu svrhu danje obrazac za podatke koje treba sakupiti. - Da se na hrvatski jezik prevede, odnosno "prema našim okolnostima prilagodi" knjižica Verbreitung der Holzpflanzung, koju je Gospodarskom društvu dostavila Banska vlada, a ona ju je primila od Ministarstva iz Bečalo l8c.k. znači carsko-kraljevski, a odnosi se na austrijskog cara, kralja hrvatskog i ugarskog. l9Po Killianu Oesterreichisches Viertel Jahresschrift für Forst wesen, koji je izlazio u Beču od 1851. do 1960. godine. 20Knjižicu je preveo Franjo Šporer pod naslovom " Kratka nauka kako valja drvlje saditi", a Šumarsko društvo ju je izdalo kao prilog Trudovima i Gospodarskom listu 1852. godine. |