DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 6     <-- 6 -->        PDF

B. Prpić, Z. Selctković i I. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŽUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 579-592
ji su tijekom okupacije istočne Slavonije i Baranje bili u
hrvatskim rukama (zapadni dio Spačve), dok oni na crti
bojišnice i u okupiranom području nisu mjereni.


Niske podzemne vode i velike promjene u pravcu
isušivanja uvjetuju najprije dugotrajno smanjenje prirasta,
fiziološko slabljenje i predispoziciju za napade insekata
i gljiva što obično izaziva sušenje većih razmjera.


Ekološki je važno da dinamika i obujam prekomjernog
vlaženja mora ići paralelno s životnim procesima
sastojine, tj. s njenim fiziološkim manifestacijama, genetskim
svojstvima i skladom toplinskih prilika prizemnog
sloja atmosfere i površinskih slojeva ekološkog
profila tla, te s promjenama koje se reflektiraju iz
daljeg, kao stoje na primjer utjecaj topljenja snijega u
višim predjelima na poplave.


Upravo su prema mnogobrojnim istraživanjima poremećaji
vlaženja vodom tj. opadanje donje vode stvorili
predispoziciju kod stabala nizinskog brijesta i uzrokovali
njegovo masovno sušenje.


Za ove šumske zajednice posebice su važna glavna
obilježja proljetnog i ljetnog režima vlaženja.


Velike ambijentalne promjene nastale djelovanjem
čovjeka u nizinskim šumama, a to su prije svega melioracijski
zahvati, uvelike se odražavaju na pedogenetske
procese koji su čvrsto vezani za vegetacijski pokrov.


Izgradnjom melioracijskih sustava i regulacijom potoka
došlo je do premiještanja unutrašnjih i vanjskih voda,
i nastalo je ono najgore po šumu i površine koje prije
nisu bile izložene suvišnoj vodi, da su se počele zabarivati,
a nekada mokra tla, naglo su isušena.


Narušavanje samo jednog edafskog čimbenika uvjetuje
značajne promjene, a djelovanje više čimbenika
zasigurno stvara preduvjete za propadanje šumskih zajednica.


Podaci koji se odnose na površinske vode potpuniji
su i daju informaciju iz koje se može zaključiti koliki je
njihov utjecaj u tome prostoru.


Sveukupan šumski ekosustav Spačvanskog bazena
danas je prilično stabilan. Tridesetih godina ovoga stoljeća
zbile su se u njegovom prostoru znakovite promjene.
Izgradnjom zaštitnih nasipa uz rijeku Savu smanjio
se intenzitet poplavljivanja, stoje pak izazvalo promjene
hidroloških prilika te propadanje stabala hrasta
lužnjaka. Najugroženija je bila slavonska šuma hrasta
lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris).


Šuma se, međutim, postupno oporavljala. Kako iz tih
vremena nemamo podataka o razinama podzemnih voda,
pretpostavljamo kako je zbog izostanka poplava došlo
do smanjenja vlažnosti u akumulacijskom horizontu spačvanskih
močvarnih tala kao i do sniženja razina podzemnih
voda. Sniženje je vjerojatno bilo manje od 0,5 m
pa se veći dio sastojina prilagodio novim prilikama.


Ovaj proces u nizinskim šumama Spačvanskog bazena
još nije završen, a stoje u svojim istraživanjima
dokazao poznati fitocenolog, prof. Rauš . U veći dio
nekadašnjih poplavnih šuma, poslije izostanka poplave,
prirodno ulazi obični grab (Carpinus betulus), vrsta
drveća koja ukazuje na suše prilike biotopa. Grab je vrsta
koja ne podnosi zamočvarenje, bilo daje ono uvjetovano
površinskim stajanjem vode ili visokom podzemnom
vodom koja tijekom godine ne koleba.


Prema izvješćima dobivenim na skupovima gdje se
raspravljalo o kanalu Dunav-Sava, poplave se ponovno
vraćaju u spačvanske šume. Nemamo, doduše, potpunu
informaciju o intenzitetu poplava poslije izgradnje kanala
Dunav-Sava, stoje nedostatak pravodobnog izvješćivanja
ili nesigurnost prognoze. Nešto intenzivnije poplave
u spačvanskim šumama ne bi smetale šumskim
ekosustavima ako neće poplavljivati šumu hrasta lužnjaka
i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris)
i ako se neće zbivati tijekom vegetacijskog razdoblja.


Sume koje će biti neposredno utjecane kanalom Dunav-
Sava su: uz Vukovar - dio gospodarske jedinice
Dubrave, zatim šume Kunjevci, Vrapčana, istočni dio
gospodarske jedinice Otočke šume, Cerenski lugovi,
Krivsko ostrvo, Orljak, Banov dol i sjeveroistočni dio
Kusare.


Uz navedene šume koje se nalaze 5 km u pojasu kanala
Dunav-Sava, na njegovoj istočnoj i jugoistočnoj te
sjeverozapadnoj strani, ne može se isključiti utjecaj na
ostale nizinske šume vinkovačkog i brodskog područja.
Opskrba vodom ovoga prostora ovisi o nizinskoj mreži
vodotoka savskoga i dunavskog sliva, ali isto tako i o
podzemnim tokovima. Od vodotoka ističemo Vuku te
Bosut i njegove pritoke Biđ, Beravu, Spačvu, Brižnicu,
Studvu, utjecaj kanala Dunav-Sava osjetit će se u puno
širem prostoru od naznačenog pojasa.


Prema našim procjenama kanal Dunav-Sava utjecat
će u većoj ili manjoj mjeri na šume u površini od 46 366
ha. Kako bi taj utjecaj bio što manji, trebat će u dogovoru
s projektantom poduzeti određene mjere koje će spriječiti
propadanje ovih vrijednih šuma. Budući da istraživanja
šumarske studije utjecaja na okoliš nisu izvedene
prema predloženom programu gdje se tražilo dulje
istraživačko razdoblje, podaci s kojima raspolažemo
nisu dovoljni za dobivanje egzaktnih zaključaka. Kako
kanal Dunav-Sava vjerojatno neće biti izveden ubrzo,
predlažemo nastavak šumarskih nadgledanja, što će
omogućiti dobivanje pouzdanijih podataka i dati mogućnosti
za eventualne promjene projekta.


Koristimo priliku zahvaliti svim šumarskim stručnjacima
"Hrvatskih šuma" Uprave šuma Vinkovci i Direkcije
Zagreb, koji su nam pomogli kako svojim primjedbama
tako i davanjem podataka prilikom izrade ove studije.