DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 6 <-- 6 --> PDF |
B. Prpić, Z. Selctković i I. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŽUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 579-592 ji su tijekom okupacije istočne Slavonije i Baranje bili u hrvatskim rukama (zapadni dio Spačve), dok oni na crti bojišnice i u okupiranom području nisu mjereni. Niske podzemne vode i velike promjene u pravcu isušivanja uvjetuju najprije dugotrajno smanjenje prirasta, fiziološko slabljenje i predispoziciju za napade insekata i gljiva što obično izaziva sušenje većih razmjera. Ekološki je važno da dinamika i obujam prekomjernog vlaženja mora ići paralelno s životnim procesima sastojine, tj. s njenim fiziološkim manifestacijama, genetskim svojstvima i skladom toplinskih prilika prizemnog sloja atmosfere i površinskih slojeva ekološkog profila tla, te s promjenama koje se reflektiraju iz daljeg, kao stoje na primjer utjecaj topljenja snijega u višim predjelima na poplave. Upravo su prema mnogobrojnim istraživanjima poremećaji vlaženja vodom tj. opadanje donje vode stvorili predispoziciju kod stabala nizinskog brijesta i uzrokovali njegovo masovno sušenje. Za ove šumske zajednice posebice su važna glavna obilježja proljetnog i ljetnog režima vlaženja. Velike ambijentalne promjene nastale djelovanjem čovjeka u nizinskim šumama, a to su prije svega melioracijski zahvati, uvelike se odražavaju na pedogenetske procese koji su čvrsto vezani za vegetacijski pokrov. Izgradnjom melioracijskih sustava i regulacijom potoka došlo je do premiještanja unutrašnjih i vanjskih voda, i nastalo je ono najgore po šumu i površine koje prije nisu bile izložene suvišnoj vodi, da su se počele zabarivati, a nekada mokra tla, naglo su isušena. Narušavanje samo jednog edafskog čimbenika uvjetuje značajne promjene, a djelovanje više čimbenika zasigurno stvara preduvjete za propadanje šumskih zajednica. Podaci koji se odnose na površinske vode potpuniji su i daju informaciju iz koje se može zaključiti koliki je njihov utjecaj u tome prostoru. Sveukupan šumski ekosustav Spačvanskog bazena danas je prilično stabilan. Tridesetih godina ovoga stoljeća zbile su se u njegovom prostoru znakovite promjene. Izgradnjom zaštitnih nasipa uz rijeku Savu smanjio se intenzitet poplavljivanja, stoje pak izazvalo promjene hidroloških prilika te propadanje stabala hrasta lužnjaka. Najugroženija je bila slavonska šuma hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris). Šuma se, međutim, postupno oporavljala. Kako iz tih vremena nemamo podataka o razinama podzemnih voda, pretpostavljamo kako je zbog izostanka poplava došlo do smanjenja vlažnosti u akumulacijskom horizontu spačvanskih močvarnih tala kao i do sniženja razina podzemnih voda. Sniženje je vjerojatno bilo manje od 0,5 m pa se veći dio sastojina prilagodio novim prilikama. Ovaj proces u nizinskim šumama Spačvanskog bazena još nije završen, a stoje u svojim istraživanjima dokazao poznati fitocenolog, prof. Rauš . U veći dio nekadašnjih poplavnih šuma, poslije izostanka poplave, prirodno ulazi obični grab (Carpinus betulus), vrsta drveća koja ukazuje na suše prilike biotopa. Grab je vrsta koja ne podnosi zamočvarenje, bilo daje ono uvjetovano površinskim stajanjem vode ili visokom podzemnom vodom koja tijekom godine ne koleba. Prema izvješćima dobivenim na skupovima gdje se raspravljalo o kanalu Dunav-Sava, poplave se ponovno vraćaju u spačvanske šume. Nemamo, doduše, potpunu informaciju o intenzitetu poplava poslije izgradnje kanala Dunav-Sava, stoje nedostatak pravodobnog izvješćivanja ili nesigurnost prognoze. Nešto intenzivnije poplave u spačvanskim šumama ne bi smetale šumskim ekosustavima ako neće poplavljivati šumu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris) i ako se neće zbivati tijekom vegetacijskog razdoblja. Sume koje će biti neposredno utjecane kanalom Dunav- Sava su: uz Vukovar - dio gospodarske jedinice Dubrave, zatim šume Kunjevci, Vrapčana, istočni dio gospodarske jedinice Otočke šume, Cerenski lugovi, Krivsko ostrvo, Orljak, Banov dol i sjeveroistočni dio Kusare. Uz navedene šume koje se nalaze 5 km u pojasu kanala Dunav-Sava, na njegovoj istočnoj i jugoistočnoj te sjeverozapadnoj strani, ne može se isključiti utjecaj na ostale nizinske šume vinkovačkog i brodskog područja. Opskrba vodom ovoga prostora ovisi o nizinskoj mreži vodotoka savskoga i dunavskog sliva, ali isto tako i o podzemnim tokovima. Od vodotoka ističemo Vuku te Bosut i njegove pritoke Biđ, Beravu, Spačvu, Brižnicu, Studvu, utjecaj kanala Dunav-Sava osjetit će se u puno širem prostoru od naznačenog pojasa. Prema našim procjenama kanal Dunav-Sava utjecat će u većoj ili manjoj mjeri na šume u površini od 46 366 ha. Kako bi taj utjecaj bio što manji, trebat će u dogovoru s projektantom poduzeti određene mjere koje će spriječiti propadanje ovih vrijednih šuma. Budući da istraživanja šumarske studije utjecaja na okoliš nisu izvedene prema predloženom programu gdje se tražilo dulje istraživačko razdoblje, podaci s kojima raspolažemo nisu dovoljni za dobivanje egzaktnih zaključaka. Kako kanal Dunav-Sava vjerojatno neće biti izveden ubrzo, predlažemo nastavak šumarskih nadgledanja, što će omogućiti dobivanje pouzdanijih podataka i dati mogućnosti za eventualne promjene projekta. Koristimo priliku zahvaliti svim šumarskim stručnjacima "Hrvatskih šuma" Uprave šuma Vinkovci i Direkcije Zagreb, koji su nam pomogli kako svojim primjedbama tako i davanjem podataka prilikom izrade ove studije. |