DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 58 <-- 58 --> PDF |
O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. Monarhije." Tako na vlstitom primjeru, a ta mu se zgoda dogodila u Tirolu, kada se jedan visoki činovnik začudio njegovom ponašanju i poznavanju njemačkog jezika iako "dolazi s turske granice". Doktor Zimmermann , čiju je Povijest Hrvatske i Slavonije "naš vrijedni zemljak Vukotinovi ć 1840. godine hrabro razderao, sumnjiči našu zemlju za samovolju i divljaštvo. Gospodin šumarski savjetnik Liebich , urednik praškog lista Forst und Jagd-journals,2" nastavlja Sporer, "počastio me pozivom da za njegov list napišem članak o onoj Terra incognita, kako je nazvao moju dragu zemlju, koji ne bi bio bez interesa za njegove čitatelje". I konačno, "sličan sam poziv prije dvije godine dobio od uredništva lista Frankfurter Forst ~ und JagdZaitung" 3 Sve je ovo iznio, nastavlja Sporer, kako bi se pokazala nužnost pobijanja krive slike u inozemstvu o nama, često "u najbližem našem susjedstvu". On će to nastojati "dok mu njegove slabe snage dopuštaju", ali mu se čini da je to sve govor gluhome. To zaključuje po odazivu od prije šest godina koje je uputio domovinskim kolegama, pa zbog toga je odložio pero ograničivši se na rad u svojoj službi.4 Ali, "iznenada sam od našeg prijatelja gospodina šumarnika Kosa primio poziv da se uključim u novoosnovani Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva kao pravi član... Taj posve iznenadni poziv trgnuo me iz moje letargije - bezvoljnosti ... i probudila se moja stara ljubav za domovinsko šumarstvo i bogato prijateljstvo s Vama, čestiti drugovi". Sporer je zatim naglasio, kako je šumarski odsjek preslab bez pokroviteljstva Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva i njegovog predsjednika Njegove egzelencije gospodina biskupa H a u 1 i k a. Ali Šumarski odsjek ima i jaku opoziciju s moćnim ljudima na čelu, koji silom hoće biti šumari, uz male iznimke, i male šumarske službenike, i u državnoj i u privatnoj službi, koje vode nešumari. Isto tako on je zabrinut za budućnost hrvatskih šuma, jer su velikim dijelom prisječene, a dijelom su sastojine prestare pa "u koliko se ne poduzmu odlučni koraci u gospodarenju šumama uopće, a podizanju velikih šumskih kultura. Već su mnoge općine u cjelini naše domovine bogate šumom na oskudici drvom. 5 Međutim, jedva vjeruje, da će odgovorni (poglavari, službodavci i zemaljska vlast) dopustiti da našu lijepu domovinu zadesi "sudbina Egipta, Perzije, Sirije, Grčke kao i mno Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 631-644 ge krajeve Italije, Sicilije, Španjolske, Engleske, Škotske itd." U zaključku svog govora, Sporer citira Feistman ntela: "Šumarstvo nije rapsodija niti šumar podiže samo šumu. On vlada prirodom, unapređuje blagostanje, usrećuje zemlje i države ..." Dragutin Kos, "drugi pročelnik", pročitao je "privatno" pismo šumarskoga i gospodarskog savjetnika u Beču, Emila Andre-a, začasnog predsjednika Šumarskog društva, u kojem izjavljuje, daje uvijek spreman pomoći Društvu, kada god će se to od njega zatražiti. Slijedi razmatranje nacrta društvenih Pravila i prihvat dopunjenog prijedloga Pravila. Društvena Pravila bila su pripravljena za prvu skupštinu, ali je na prijedlog nazočnih sve odgođeno za 2., skupštinu. Razlog odgode bio je mali broj članova. Prema iskazu članova, do skupštine 22 člana bila su upisana, ili šest više nego krajem 1846. godine, no nije zabilježeno koliko je članova na skupštini bilo nazočno. Nacrt Pravila ili Statuta iznio je Sporer, koji ih je i pripremio za 1. skupštinu, a Kos je izvijestio, daje prvotni nacrt djelomično preinačen prema sugestijama začasnog predsjednika Emila Andrea. Pravila donesena na ovoj skupštini proširena su na skupštini 1851. godine i djelomično izmijenjena na skupštini 1852. godine, pa njihov prikaz predstavlja jednu zaokruženu cjelinu, a bit će predmet posebne obrade. Na prvoj društvenoj skupštini u prosincu 1846. godine, usvojene su teme o kojima će se raspravljati na idućoj tj. 2. društvenoj skupštini. To su (skraćeni naslovi): 1. Priopćenja o novim ili manje poznatim pojavama i zbivanjima u hrvatsko-slavonskom šumarstvu i lovstvu6. 2. Kako pomladiti prezrele hrastove sastojine na često poplavljenim površinama i na površinama obraslim bujnom travom. 3. Da li je opravdano 200 do 300-godišnje hrastove sastojine s većinom suhovrhih stabala i dalje zadržavati jer dobro rode žirom, ili ih prevesti u preborni uzgoj. Ad prva tema. Prvi je govorio Dragutin Kos i dao dva priopćenja. U prvom je izvjestio, kako je na dobru Setuš u sje čini Zalukina, 2. prosinca 1845. godine za izradu dužica oboreno stablo hrasta lužnjaka promjera 112 cm7, vi 2 Puni naslov časopisa glasi Allgemeine Forst-und- Jagd-Journal, časopis za šumarstvo i poljoprivredu, ljubitelje lova, posjednik i prijatelje industrije, koji je izlazio u Pragu od 1831. do 1836. Naslovi časopisa prema H. Killian: Oesterreichisches Fortzbiograpnisches Lexikon, B.5. Wien 1994. str. 178.-Dalje Killian. 3A11 gemeine Forst-und- Jagd- Zeitung u Frankfurtu na Maj ni izlazi od 1825. godine do danas. -Killian str. 174. 4To se zacijelo odnosi na njegov članak objavljen u listu "Croatia"-V .Šum. list 1976. str. 590. ´Takve ocjene hrvatskog šumarstva nalazino tijekom svih minulih 150 godina. ono vrijeme uvijek se navodila i Hrvatska i Slavonija. Uostalom u Austro-ugarskoj monarhiji hrvatske zemlje bile su Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ´U originalu su stare mjere tj. coli i stope. |