DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 58     <-- 58 -->        PDF

O. Piškorić: Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852.
Monarhije." Tako na vlstitom primjeru, a ta mu se zgoda
dogodila u Tirolu, kada se jedan visoki činovnik začudio
njegovom ponašanju i poznavanju njemačkog
jezika iako "dolazi s turske granice". Doktor Zimmermann
, čiju je Povijest Hrvatske i Slavonije "naš
vrijedni zemljak Vukotinovi ć 1840. godine hrabro
razderao, sumnjiči našu zemlju za samovolju i divljaštvo.
Gospodin šumarski savjetnik Liebich , urednik
praškog lista Forst und Jagd-journals,2" nastavlja Sporer,
"počastio me pozivom da za njegov list napišem
članak o onoj Terra incognita, kako je nazvao moju dragu
zemlju, koji ne bi bio bez interesa za njegove čitatelje".
I konačno, "sličan sam poziv prije dvije godine
dobio od uredništva lista Frankfurter Forst ~ und JagdZaitung"
3


Sve je ovo iznio, nastavlja Sporer, kako bi se pokazala
nužnost pobijanja krive slike u inozemstvu o nama,
često "u najbližem našem susjedstvu". On će to nastojati
"dok mu njegove slabe snage dopuštaju", ali mu se
čini da je to sve govor gluhome. To zaključuje po
odazivu od prije šest godina koje je uputio domovinskim
kolegama, pa zbog toga je odložio pero ograničivši
se na rad u svojoj službi.4 Ali, "iznenada sam od
našeg prijatelja gospodina šumarnika Kosa primio
poziv da se uključim u novoosnovani Šumarski odsjek
Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva kao pravi
član... Taj posve iznenadni poziv trgnuo me iz moje
letargije - bezvoljnosti ... i probudila se moja stara
ljubav za domovinsko šumarstvo i bogato prijateljstvo
s Vama, čestiti drugovi".


Sporer je zatim naglasio, kako je šumarski odsjek
preslab bez pokroviteljstva Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog
društva i njegovog predsjednika Njegove
egzelencije gospodina biskupa H a u 1 i k a. Ali Šumarski
odsjek ima i jaku opoziciju s moćnim ljudima na čelu,
koji silom hoće biti šumari, uz male iznimke, i male
šumarske službenike, i u državnoj i u privatnoj službi,
koje vode nešumari.


Isto tako on je zabrinut za budućnost hrvatskih šuma,
jer su velikim dijelom prisječene, a dijelom su sastojine
prestare pa "u koliko se ne poduzmu odlučni koraci u
gospodarenju šumama uopće, a podizanju velikih šumskih
kultura. Već su mnoge općine u cjelini naše domovine
bogate šumom na oskudici drvom. 5 Međutim,
jedva vjeruje, da će odgovorni (poglavari, službodavci
i zemaljska vlast) dopustiti da našu lijepu domovinu
zadesi "sudbina Egipta, Perzije, Sirije, Grčke kao i mno


Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 631-644


ge krajeve Italije, Sicilije, Španjolske, Engleske, Škotske
itd."


U zaključku svog govora, Sporer citira Feistman ntela:
"Šumarstvo nije rapsodija niti šumar podiže
samo šumu. On vlada prirodom, unapređuje blagostanje,
usrećuje zemlje i države ..."


Dragutin Kos, "drugi pročelnik", pročitao je "privatno"
pismo šumarskoga i gospodarskog savjetnika u
Beču, Emila Andre-a, začasnog predsjednika Šumarskog
društva, u kojem izjavljuje, daje uvijek spreman
pomoći Društvu, kada god će se to od njega zatražiti.


Slijedi razmatranje nacrta društvenih Pravila i prihvat
dopunjenog prijedloga Pravila. Društvena Pravila
bila su pripravljena za prvu skupštinu, ali je na prijedlog
nazočnih sve odgođeno za 2., skupštinu. Razlog odgode
bio je mali broj članova. Prema iskazu članova, do
skupštine 22 člana bila su upisana, ili šest više nego
krajem 1846. godine, no nije zabilježeno koliko je
članova na skupštini bilo nazočno.


Nacrt Pravila ili Statuta iznio je Sporer, koji ih je i
pripremio za 1. skupštinu, a Kos je izvijestio, daje prvotni
nacrt djelomično preinačen prema sugestijama
začasnog predsjednika Emila Andrea.


Pravila donesena na ovoj skupštini proširena su na
skupštini 1851. godine i djelomično izmijenjena na skupštini
1852. godine, pa njihov prikaz predstavlja jednu
zaokruženu cjelinu, a bit će predmet posebne obrade.


Na prvoj društvenoj skupštini u prosincu 1846. godine,
usvojene su teme o kojima će se raspravljati na
idućoj tj. 2. društvenoj skupštini. To su (skraćeni naslovi):


1. Priopćenja o novim ili manje poznatim pojavama
i zbivanjima u hrvatsko-slavonskom šumarstvu i lovstvu6.
2. Kako pomladiti prezrele hrastove sastojine na
često poplavljenim površinama i na površinama obraslim
bujnom travom.
3. Da li je opravdano 200 do 300-godišnje hrastove
sastojine s većinom suhovrhih stabala i dalje zadržavati
jer dobro rode žirom, ili ih prevesti u preborni uzgoj.
Ad prva tema.
Prvi je govorio Dragutin Kos i dao dva priopćenja.
U prvom je izvjestio, kako je na dobru Setuš u sje


čini Zalukina, 2. prosinca 1845. godine za izradu dužica
oboreno stablo hrasta lužnjaka promjera 112 cm7, vi


2 Puni naslov časopisa glasi Allgemeine Forst-und- Jagd-Journal, časopis za šumarstvo i poljoprivredu, ljubitelje lova, posjednik i prijatelje
industrije, koji je izlazio u Pragu od 1831. do 1836. Naslovi časopisa prema H. Killian: Oesterreichisches Fortzbiograpnisches Lexikon,


B.5. Wien 1994. str. 178.-Dalje Killian.
3A11 gemeine Forst-und- Jagd- Zeitung u Frankfurtu na Maj ni izlazi od 1825. godine do danas. -Killian str. 174.
4To se zacijelo odnosi na njegov članak objavljen u listu "Croatia"-V .Šum. list 1976. str. 590.
´Takve ocjene hrvatskog šumarstva nalazino tijekom svih minulih 150 godina.
ono vrijeme uvijek se navodila i Hrvatska i Slavonija. Uostalom u Austro-ugarskoj monarhiji hrvatske zemlje bile su Kraljevina


Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
´U originalu su stare mjere tj. coli i stope.