DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 51 <-- 51 --> PDF |
H. Turkulin. V. Jirouš-Rajković, I. Grbac:POVRŠINSKA POSTOJANOST DRVNIH GRAĐEVNIH KONSTRUKCIJA Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997). 617-629 pornosti vremenskim utjecajima, time što poboljšavaju trajnost premaza, osiguravaju površinama određen stupanj dimenzionalne stabilnosti te vežu vodotopljive ekstraktivne tvari u drvu vrsta kao što je tuja. Njihov fungicidni učinak umanjuje rast plijesni na površinama drva. Feist (1979) je pokazao da preinaka kromnom kiselinom poboljšava otpornost drva prirodnom starenju. Chang i dr. (1982) našli su da vodene otopine kromne kiseline ili željeznog klorida (sa samo malim količinama kemikalija) omogućuju učinkovitu zaštitu. Misli se da usađivanje anorganskih iona na drvnu površinu ishodi stvaranjem spojeva drvo-ion. koji mogu sudjelovati u fotokemijskoj reakciji otklanjajući djelotvornu svjetlosnu energiju od drvnih površina umanjenjem apsorpcije svjetla i sprječavanjem stvaranja peroksida. S c h m a 1 z 1 i dr. (1995) pokazali su da je osnova stabilizirajućeg učinka kromnog trioksida u stvaranju svjetlopostojanih spojeva kroma s ligninom. Kromni trioksid, međutim, nije bio djelotvoran kao kromatirani bakreni arsenat- CCA(Feist i Williams, 1991a). UV-apsorberi čine skupinu različitih kemijskih dodataka, koji se mogu nanijeti ili izravno na drvo ili su uklopljeni u premaz. Korisno uporabni vijek prozirnih premaza načelno se produuje primjenom organskih UV-apsorbera. Oni čine premaz otpornijim na svjetlosnu razgradnju, ali isto tako daju i bolju zaštitu drvu putem veće UV-apsorpcije premaza. Organski UV-apsorberi sastoje se od različitih nadomjesnih prstenastih spojeva koji nisu postojani na valnim duljinama u ultraljubičastom dijelu spektra. Tako oni apsorbiraju UV energiju i pretvaraju je u neškodljivu toplinsku energiju. Nedostatak ovog načina zaštite je u tome što učinkovita UV-apsorpcija opada s vremenom zbog toga što se smanjuje koncentracija sredstva. Proizvodi koji se najčešće koriste su oni na osnovi benzofenona i benzotriazola, obično u organskim otapalima, a djeluju u spektralnom području od 240 do 340+370 nm. Benzofenoni su se pokazali osobito djelotvornima u kombinaciji s "hvatačima radikala", i to kad su kemijski vezani na drvo. Benzotriazoli su iskazali naglo umanjenje njihove zaštitne djelotvornosti s vremenom izlaganja (Kastien, 1989). Polietilen glikol i triol su se pokazali povoljnima za umanjenje prihvaćanja vode (Stamm 1959), u stabilizranju površine svojim prodiranjem u staničnu stijenku (Akitsu i dr. 1993) i umanjenju iznosa vremenske razgradnje (Derbyshire i Miller, 1991). Vjeruje se da se učinkovita energija od pobuđenih kromofornih skupina u drvu prenosi na triol ili polietilen glikol stvaranjem vodikovih veza između tih kemikalija i pobuđenih molekula drva (Hon i dr. 1985). Ovi polimerni UV-stabilizatori u sklopu s prozirnim premazima dali su ohrabrujuće rezultate fotostabilizacije drvnih površina. Druga vrsta zaštite je uporaba anorganskih pigmenata ugrađenih u prozirni premaz. Njihova svojstva ras pršivanja svjetla i unutarnje apsorpcije sprječavaju UV zračanje da prodre u punu dubinu premaza i dosegne drvnu površinu. Te čestice ponajprije odbijaju svjetlo, a smola između otpornih čestica pigmenta polako se raspada, a kao posljedica toga je kredanje. Najbolja UVapsorpcijska svojstva pronađena su kod minerala koji sadre različite silikate kao što su kaolin ili talk (milovka), ali je njihova uporaba ograničena na neprozirne premaze. Iznimka je mika (tzv. "bezbojni pigment") koji ima isti indeks loma svjetla kao i prozirni premazi. Da bi se postigao prihvatljivi zaštitni učinak, ovi se pigmenti moraju dodavati premazu u velikim količinama (5 do 30 % težine veziva). Razorni učinak svjetla može biti ograničen primjenom "hvatača radikala". Djelovanje ovih kemikalija (npr. tetrametil-piperidin) osniva se na njihovim reakcijama sa slobodnim radikalima, tj. u blokiranju slobodnih radikala kako bi se spriječile njihove lančane reakcije. Böhnke i Hess (1989) izvijestili su o začuđujućoj trajnosti i potpunoj učinkovitosti ovih kemikalija nakon dvije godine izlaganja na Floridi, ali su isto tako naglasili da njihovo djelovanje počinje tek kada je premaz ustvari oštećen. Prema tome, njihova primjena može biti samo "mjera prve pomoći". Druge vrste kemijskih načina blokiranja fotooksidacije su primjena antioksidanata, koji presijecaju oksidacijske reakcije, te primjena toplinskih stabilizatora, koji se koriste na toplinski osjetljivim materijalima ili kada se od upotrebe UV stabilizatora očekuje znatnije povišenje temperatura u upotrebi (Schlumbom, 1963). Acetilacija, kod koje se pretpostavlja da octeni anhidrid reagira s hidroksilnim skupinama u polimerima stanične stijenke tako da veže lignin, smanjuje sorpciju vlage i povećava dimenzionalnu stabilnost površine. (Feist i dr. 1991, Vick idr. 1991).Hon (1995) je, međutim, ukazao daje stabilizacija boje primjenom acetilacije učinkovita samo tijekom prvih 28 dana UV zračenja, a nakon toga postaje manje djelotvorna. Evans i dr. (1992) poopćeno su zaključili da danas ne postoji učinkovit, siguran i bezbojan način stabilizacije drva prema djelovanju vremenskih uvjeta, ali su naglasili da bi tvari koje mogu stablizirati lignin mogle biti djelotvorne. Treba reći daje drvo jedini obnovljivi i estetski najprihvatljiviji građevni materijal, te stoga treba očekivati sve češću njegovu primjenu i to s poluprozirnim ili prozirnim površinskim prenazima. Zaštita od vanjskih uvjeta pri tome će predstvaljati najvažniji čimbenik njegove pravilne i dugotrajne uporabe. Dugovječnost drvnih građevnih konstrukcija ovisit će u prvom redu o primjeni kvalitetnog i prirodno što je moguće postojanieg drva. Hrvatska raspolaže takvom sirovinom a njzino potrajno gospodarenje šumama zalog je i buduće dostupnosti dobre sirovine. Pravilna fizička i konstrukcijska zaštita ) uprvom redu zasjenjivanje i sprečavanje |