DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 47 <-- 47 --> PDF |
H. Turkulin, V. Jirouš-Rajković, I. Grbac:PQVRŠlNSKA POSTOJANOST DRVNIH GRAĐEVNIH KONSTRUKCIJA Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997), 617-629 sadržaja vode između 6,3 % i 15,9 % (ili više) voda može biti akceptor slobodnih radikala, stvarajući komplekse radikala s vodom. Učinak vode može biti i u svjetlom potaknutim reakcijama sa sumpornim trioksidom ili sumpornim dioksidom i katalizatorima da bi se stvorila H2S04 - sumporna kiselina, koja živo razara drvo, napose celulozu, a može dovesti do umanjenja čvrstoće (Hon, 1994). VVill iams (1988) je pokazao da razblažene kiseline s pH vrijednošću od 3,5 ili nižom mogu povećati iznos vremenskog propadanja drva, posebno u krajevima gdje je drvo izloženo magli ili rosi velike kiselosti. Pokazalo se da najveću brzinu erozije uzrokuje sumporasta kiselina, zatim sumporna pa dušična kiselina. "VVilliams (1990) je pokazao potpun prikaz problematike utjecaja kiselih nakupina na obojenom drvu. Atmosfera je važna kod sekundarnih reakcija. Prvotna je reakcija celuloze pucanje lanaca, i to bez obzira da li je kisik prisutan ili ne (Launer i VVilson, 1949), ali molekularni se kisik spaja sa slobodnim radikalima da bi nastali peroksidni radikali ili grupe (Kleinert, 1964). Hon i drugi (1980) pokazali suda PROMJENE BOJ Promjene boje prva su i najočitija naznaka kemijskih promjena koje se odvijaju tijekom prirodnog propadanja drva. Slijed promjena boje vrlo je složen i ovisi o prirodnoj boji drva, o ekstraktivnim tvarima i o biti i jakosti Slika 2. Površina jelovine prije i nakon osam mjeseci prirodnog izlaganja u kontinentalnim uvjetima (Zagreb, Hrvatska, 45 ° prema jugu, od siječnja do kolovoza 1997). Vidljiva je promjena boje, velik broj površinskih pukotina te erozija koja je intenzivnija na zonama ranog drva. Figure 2. The surface of fir-wood before and after eight months of natural exposure in Continental conditions (Zagreb, Croatia, 45 ° facing south, from January to August 1997). Photograph reveals a colour change, large number of superficial cracks and erosion which is more intensive on the earlywood portions. u vakuumu nastaje više slobodnih radikala nego na zraku. Kakogod, dodatan utjecaj kisika podstiče stvaranje slobodnih radikala, ali istovremeno i skraćuje vrijeme njihovog trajanja. U atmosferi helija ili u vakuumu ti su radikali bili prividno stabilini (Kalnins 1966). Apsorpcija svjetlosne energije može stvoriti singlet kisik, za čije je sudjelovanje u fotooksidaciji drva dokazano da posebno naglo i snažno reagira sa slobodnim radikalima da bi nastali hidroperoksidi (F e i s t i Hon 1984). Visok sadržaj kisika zabilježen na površinama drva izloženim bilo prirodnom vanjskom svjetlu ili umjetnom UV svjetlu naznačuje snažnu oksidaciju (Hon i Feist, 1986). Raspad i nestajanje slobodnih radikala važni su u reakcijama diskoloracije i kod prirodnog starenja, pa prema tome izgleda da je kisik obvezan element u aktivaciji drvnih površina i podsticanju razlaganja drva. Nedavno razvijeno zanimanje za onečišćenje zraka otkrilo je da sumporni dioksid i dušični oksid, kao i ozon u atmosferi osvijetljenog drva brzo reagiraju sa slobodnim radikalima i doprinose promjenama kemijskog sastava izloženih drvnih površina (Hon i Feist 1993,Hon, 1994). - Colour changes kemijskih promjena pojedine vrste drva (Sandermann i Schlumbom (1962b). Opsežan pregled diskoloracije drva načinili su H o n i Minemura(1991). Slika 3. Površina jelovog uzorka koji je zaštićen lazurom te prozirnim lakom, a izložen osam mjeseci pri istim uvjetima kao i uzorak na si. 2. Prolaz svjetla kroz lak dovodi do razgradnje površinskog sloja drva, što ima za posljedicu ljuštenje premaza. Figure 3. Surface of the fir sample finished with wood stain and transparent varnish. The sample was exposed for eight months under same conditions as the specimen on fig. 2. The penetration of the light through the varnish causes the degradation of the wood surface layer. which eventually leads to the film peeling. |