DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 39 <-- 39 --> PDF |
D. Pičman. T. Pentek i B. Mikić: PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ŠUMSKIH PROMETNICA ... Šumarski list br. 11 -12. CXXI (1997). 609-616 DTM kao sredstvo rada pri rješavanju problematike vezane uz šumske ceste DTM as a tool used in solving the problems related to forest roads Kod otvaranja šumskih područja i izradbi optimalnog rasporeda šumskih cesta Dietz, Loffler, Knigge (1984) uporabljuju kao kartografske podloge i perspektivne prikaze šumskog terena digitalni terenski model {DGM-digitale Geldndemodell). Oni također simuliraju terenske prilike primjenom digitalnog simulatora terena (DGS). Kao ulazne podatke rabe topografsku kartu sa slojnicama i osnovnim rasporedom šumskih cesta. Shiba & Loffler (1990) uporabljuju digitalni model terena (DTM) pri planiranju optimalnog prostornog razmještaja šumskih prometnica. Oni koriste program pod imenom TERDAS, a svoja istraživanja provode u privatnim šumama (Schonsee-Drechselberg) na površini od 210 ha, u istočnoj Bavarskoj. Detaljan i kvalitetan program koji se odlikuje brzinom, omogućava za kratko vrijeme izradbu 4 inačice mreže šumskih cesta. Na osnovi svih istraživanih čimbenika moguć je odabir najpogodnije inačice. S h e n g 1 i n (1990) se za određivanje najpovoljnijeg položaja šumskih cesta, te za određivanje troškova cost-benefit služi metodom IBM-xt osobnim računalom sa programskim paketom izrađenim u programskom jeziku FORTRAN. Obračun određivanja najpovoljnijeg položaja šumske ceste na osnovi raznih čimbenika izrađen je za površinu od 740 ha pokusne šume Maoer-Shan. Za sve radove u svezi s obračunom primjenom osobnog računala za jednu cestu dužine 200 m, potrebno je oko 20 min. posla. Kneževi ć (1990) je uporabio osobno računalo s perifernom jedinicom digitizerom za izvedbu optimalnog rasporeda šumskih cesta u prebornim šumama. Autor simulira stvarno stanje u g.j. Belevine i g.j. Kupjački Vrh. Programski jezik je HP Basic transformiran u GW Basic. Za izradbu cjelokupnog obračuna jednog odjela potrebno je 5-10 min. Shiba (1992) koristi računalnu simulaciju terena kojajeprimjenjenau radu Shiba & Loffler (1990) i na isti način određuje 4 mogućnosti otvaranja te optimalnu gustoću mreže šumskih cesta. Knežević & Sever (1992) koriste se osobnim računalim za određivanje optimalne gustoće traktorskih vlaka. Kao model za obradbu podataka uzeli su Arnautovićeve formule i u potpunosti cjelokupan problem rješavaju na osobnom računalu. Istraživanje je izvršeno na odjelu čija je površina 10,55 ha, podijeljenom na 5 sektora. Gustoća traktorskih vlaka izrađena je u 6 inačica i na bazi dobivenih podataka odabrana je najpovoljnija inačica s gustoćom od 63,6 m/ha. Diirrstein (1992) razmatra otvaranje šuma uporabom osobnog računala i programa FOREST. Da bi pri otvaranju šuma u cijelosti mogla primijeniti potrebita elektronička oprema i elektronička pomagala, autor kao polazno stajalište razlikuje dvije razine otvaranja šuma: velika razina otvaranja mala razina otvaranja Sessions (1992) pod DTM-om razumijeva informacijski sustav koji sadrži zemljopisne podatke, koji se zatim mogu povezati u mrežu. DTM je prema autoru topografski prikaz u obliku mreže četverokuta, gdje svaka točka mreže (x, y, z) predstavlja koordinate na terenu. Pomoću programa NETWORKS izračunava minimalni trošak uz najveću vrijednost neke mreže šumskih cesta. Pičman (1993) određuje postojeću i optimalnu otvorenost g.j. "Bistranska Gora" šumskim cestama i traktorskim vlakama, koristeći osobno računalo i perifernu jedinicu digitalizator CalComp 9100. Uspoređujući klasični način obradbe navedene problematike i primijenjeni novi način uz uporabu osobnog računala i izrađenog DTM-a, autor navodi da su mogućnosti rada novom metodom mnogo veće i daju puno bolju točnost. Pičman & Tomaz (1995) primjenom osobnog računala određuju najpovoljniju od 4 inačice prostornog rasporeda traktorskih vlaka, a glede njihova uzdužna nagiba od 12,5 %, 15,0 %, 17,0 % i 20,0 % u odjelu 64 g.j. "Južna Garjevica". Određenje najpovoljniji i najtočniji položaj težišta odjela kao osnovnog elementa za točno određivanje srednje udaljenosti privlačenja od težišta do vlake. Pičman & Pentek (1996) koristeći osobno računalo određuju najpovoljniju inačicu mreže traktorskih vlaka, uzimajući u obzir uzdužni nagib vlaka. Određene su srednje udaljenosti privlačenja do traktorskih vlaka i po traktorskim vlakama, primjenom utvrđivanja točnog položaja težišta nepravilnih površina. Istraživanja su provedena u 7 g.j. prigorsko-brdskog i planinskog djela Hrvatske, na području različitih šumarija i uprava šuma. Od autora koji su se bavili ili se bave primjenom osobnih računala u svrhu otvaranja šuma, projektiranja šumskih cesta ili za tu svrhu izrađenih digitalnih modela terena (DTM), spomenut ćemo samo neke: Nieu vvenhuis (1987), Me Cormack & Douglas (1992), Dahlin & Sallnas (1992). Dvorščak & Hrib (1992),McGaughey (1992) i dr. |