DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Franjić, Ž. Škvorc: ZIMOTRENOST NEKIH VRSTA HRASTOVA (OUERCUS L.. FAGACEAE) Šumarski list br. 11 -12. CXXI (1997). 599-607 Izbor populacija obavljen je na osnovi omjera smjese hrastova kitnjaka i cera. U svakoj populaciji (području) istraživane su čiste sastojine hrasta kitnjaka i mješovite sastojine hrasta kitnjaka i cera s podjednakim udjelom kitnjaka i cera. Isto tako istraženaje, kao kontrola, ijedna mješovita sastojina hrasta lužnjaka s cerom (Rozmajerovac). Istraživane populacije nalaze se na području Slavonije (Krndija i Dilj). Na Krndiji se nalaze dvije populacije (Kutjevo i Čaglin), a na Dilju također dvije (Rozmajerovac i Levanjska Varoš). Za svaku populaciju su iz gospodarske osnove uzeti opći podaci o istraživanome području (usp. tab. 1). Unutar svake populacije istraživane su po dvije plohe. Nakon toga obavljena je izmjera prsnih promjera (d130) 100 slučajno odabranih stabala cera (za mješovite sastojine) i kitnjaka (za čiste i za mješovite sastojine). U populaciji lužnjaka s cerom također je mjereno po 100 stabala svake vrste. Promjeri su mjereni promjerkom s točnošću od 1 cm. Za svako stablo utvrđeno je da lije zimotreno (+) ili ne (-). Na istraživanom uzorku obavljena je statističkografička analiza (usp. si. 1-5; tab. 2-4). Utvrđenje udjel zimotrenih stabala u svim sastojinama za pojedine vrste drveća, kao i udjel zimotrenih stabala po debljinskim stupnjevima. Nakon toga je napravljena regresijska analiza udjela zimotrenih stabala cera po debljinskim stupnjevima, za pojedine populacije kao i za cer u kitnjakovim sastojinama ukupno (usp. si. 1-5). Za hrastove kitnjak i lužnjak nije rađena regresijska analiza jer je broj zimotrenih stabala tih vrsta vrlo mali (2-7 %). Podaci su izjednačeni pravcem (y, = b0 + bj * x) i parabolom (y2 = b0 + b, * x + b2 * x2) metodom najmanjih kvadrata. Za svaku tako izjednačenu skupinu podataka izračunat je korelacijski koeficijent (izr.). REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of researches Analizom uzorka utvrđena je razlika s obzirom na zimotrenost stabala cera među istraživanim populacijama (usp. tab. 2-4; si. 1-5). Prosječan udjel zimotrenih stabala u hrasta kitnjaka je u čistim sastojinama 3.67 % (2-7 %), dok u mješovitim sastojinama s cerom on iznosi 14.67 %(10 - 20%). Iz toga proizlazi daje udjel zimotrenih stabala oko 4 puta veći u mješovitoj sastojini hrasta kitnjaka s cerom nego u čistim kitnjakovim sastojinama (bez cera). Prosječan udjel zimotrenih sta bala cera u mješovitim sastojinama hrasta kitnjaka (s cerom) je 53 % (43 - 64 %). Ta učestalost je u prosjeku oko 3.5 puta veća u cera nego u kitnjaka u istim sastojinama. Zimotrenost hrasta lužnjaka u populaciji Rozmajerovac (lužnjak s cerom) je 8 %, a cera 50 % (usp. tab. 2). Udjel zimotrenih stabala cera mijenja se s promjenom ekspozicije, tako je najveći (64 %) na sjeveroistočnoj ekspoziciji (SI), a najmanji (43 %) na jugoistočnoj (JI), (usp. tab. 3). Tablica 2. Udjel zimotrenih stabala kitnjaka i cera u čistim i mješovitim sastojinama hrasta kitnjaka Čiste sastojine Populacija kitnjak (%) Kutjevo I 7 Čaglin I 2 Lev. Varoš I 2 Prosječno 3.67 Kontrolna populacija * - podatak se odnosi na hrast lužnjak Tablica 3. Udjel zimotrenih stabala cera u istraživanim populacijama s obzirom na ekspoziciju Populacija % Ekspozicija Kutjevo 11 43 JI Rozmajerovac 50 JZ Čaglin II 52 JZ Levanjska Varoš II 64 SI Mješovite sastojine Populacija Kutjevo II Čaglinll Lev. Varoš II Prosječno Rozmajerovac kitnjak (%) cer(%) 14 43 20 52 10 64 14.67 53 8* 50 Iz slike 1 vidljivo je da udjel zimotrenih stabala cera po debljinskim stupnjevima u tri od četiri istraživane populacije (Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) raste s povećanjem debljinskoga stupnja, a samo u populaciji Kutjevo ono pada. Statističko-grafičkom analizom dobiven je opći model (preliminarni) za udjel zimotrenih stabala cera u mješovitim sastojinama kitnjaka s cerom (usp. si. 5). Iz slike 1 vidljivo je da se populacije glede regresijskog pravca znatno razlikuju, te je u-testom oba |