DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997). 599-607 UDK 630* 422 (Ouercus cerris L) 001. ZIMOTRENOST NEKIH VRSTA HRASTOVA (QUERCUS L., FAGACEAE) NA KRNDIJI I DILJU (SLAVONIJA, HRVATSKA) FROST-CRACK IN SOME OAK SPECIES (QUERCUS L., FAGACEAE) ON KRNDIJA AND DILJ (SLAVONIA, CROATIA) Josip FRANJIĆ* i Željko ŠKVORC** SAŽETAK: Istraživanja zimotrenosti stabala hrastova cera, kitnjaka i lužnjaka provedena su u četiri populacije (Kutjevo, Caglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) na sedam pokusnih ploha. Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo veliko udjel zimotrenih stabala cera (preko 50 %). Također je utvrđeno da udjel zimotrenih stabala kitnjaka i lužnjaka znatno raste (oko 15 %) u mješovitim sastojinama s cerom, dok u čistim sastojinama (bez cera) gotovo da i nema zimotrenosti (oko 3,5 %). Isto tako je utvrđeno da ekspozicija utječe na udjel zimotrenih stabala, te je on najveći na sjeveroistoku (64 %), a najmanji na jugoistoku (43 %). Udjel zimotrenih stabala cera brže raste, glede rasta debljinskoga stupnja, u mješovitoj populaciji lužnjaka s cerom nego u mješovitim populacijama kitnjaka s cerom, vjerojatno zbog stanišnih osobina (veća vlažnost, češći mrazevi). Cer na području Srbije strada od zimotrenosti svega 15 %, a u istraživanome području preko 50 %, što upućuje na pretpostavku daje on u istraživano područje unijet i radi svoje agresivnosti proširen u veći dio kontinentalne Hrvatske. Istraživanjima je utvrđeno da postoje i debela stabla cera koja nisu zimotrena s vrlo kvalitetnim deblom, gdje je vjerojatno riječ o genotipovima koji su se adaptirali ili su otporni na zimotrenost, i njih bi uzgojnim zahvatima bilo potrebno očuvati do kraja ophodnje, a oštećena i neotporana stabla eliminirati prije obnove. To dolazi u obzir samo ako zbog strukture sastojine ili nekih drugih razloga nije moguće cer eliminirati iz kitnjakovih sastojina, jer ne samo da on strada od zimotrenosti, već on tu svoju lošu osobinu prenosi i na kitnjak i lužnjak s kojima zajedno raste u istraživanom području. Ključne riječi: zimotrenost, Quercus, frost-crack, Hrvatska UVOD - Introduction Istraživanjima zimotrenosti u Hrvatskoj se gotovo U svijetu je ta problematika relativno dobro obrađenitko nije bavio, te o toj problematici ima vrlo mali broj na, te postoji velik broj radova koji obrađuju problemaliteraturnih podataka. Tako Va j d a (1974) piše za zimotiku zimotrenosti, kako u vrsta roda Quercus, tako i u trenost daje to pojava raspucavanja donjih dijelova dedrugih vrsta. Ta se pojava na drvenastim vrstama pojabla u radijalnom smjeru, a u ravnini zraka srčike počevši vljuje na svim područjima sjeverne hemisfere s izraod kore prema unutrašnjosti debla. Takve rane zarastu, ženim zimskim periodom. Njen intenzitet, odnosno ali se iduće zime nanovo raspuknu i ponovno zarastu, značaj, i u šumsko-gospodarskom i u ekološkom poglestvarajući tako na stablu uske dugačke brazgotine. du varira ovisno o klimatskim prilikama, vrsti drveća i dr. Tako npr. Denisov (1968) piše da je u bivšem * Dr. sci. Josip Franjić, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb SSSR-u zimotrenost puno raširenija u odnosu na za** Dipl. ing. Željko škvorc. Kralja Tomislava 87a, HR-34350 Čaglin padnu Europu zbog oštrije kontinentalne klime. Štete ***Rad je financiran sredstvima J.P. "Hrvatske šume" |