DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 593-597 UDK 630* 181.1 +188 : 630* 173.5 + 174.7 (Abies alba Mili.) 001. O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUM SYLVATICUM L. (EQUISETACEAE) ZA RAZUMJEVANJE AUTOKTONOSTI OBIČNE JELE {ABIES ALBA MILL., PINACEAE) U POŽEŠKOME GORJU ABOUT THE IMPORTANCE OF THE DISCOVERY OF THE SPECIES EQUISETUM SYLVATICUM L. (EQUISETACEAE) FOR UNDERSTANDING AUTOCHTHONISM OF THE SILVER FIR (ABIES ALBA MILL., PINACEAE) IN POŽEŠKO GORJE Ivo TRINAJSTIĆ*, Josip FRANJIĆ*, Ivica SAMARDŽIĆ** SAŽETAK: Equisetum sylvaticum L. rijetka je biljka hrvatske flore. Poznata je samo iz nekoliko lokaliteta, a njeno je najznačajnije nalazište upravo NPŠO Zalesina, gdje raste na lokalitetu Belevine iPepelarnica. Tu ulazi u sastav posebne močvarne šume jele as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969. i subasocijacije eguisetetosum sylvaticae Trinajstić 1974. Tek je nedavno (1996) vrsta Equisetum svlvaticum otkrivena još znatnije prema istoku, ali u drukčijem području u odnosu na Alpe. Otkrivena je u Požeškome gorju (Papuk) u Slavoniji, i to je njeno novo nalazište u hrvatskoj flori. Tu se razvija u sklopu močvarne šume jele, koja po svom flornom sastavu odgovara u osnovi as. Carici brizoidis-Abietetum i to njenoj subasocijaciji eguisetetosum sylvaticae. Nalaz vrste E. svlvaticum u Požeškome gorju zanimljiva je potvrda da se sintaksonomska interpretacija močvarnih šuma jele u Gorskom Kotaru i Velikoj Kapeli u Hrvatskoj može smatrati logičnom. UVOD - Introduction Svojevremeno su močvarne šume jele (Abies alba Navedena sintaksonomska interpretacija močvarnih Mili.) u Hrvatskoj izdvojene iz opsega as. Blechno-šuma jele u Gorskom kotaru i Velikoj Kapeli u HrvatAbietetum Ht. (1938, 1950) 1962 u posebnu asocijaciju skoj može se smatrati logičnom, jer u smjeru od zapada Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969. (Trinajprema istoku vrsta Equisetum sylvaticum L. dosiže svostić 1969, 1974). Taje, pak, asocijacija raščlanjena na ju istočnu granicu u zapadnoj Hrvatskoj i tu ulazi u sasdvije subasocijacije - subas. typicum (= subas. cariceto-tav močvarnih šuma jele za koje je posebice značajan sum brizoidis) i subas. equisetetosum sylvaticae TrinajCarex brizoides L. Kako se C. brizoides ne širi dalje stić 1974). Subasocijacija Carici brizoidis-Abietetum prema zapadu, područje Gorskoga kotara upravo je ono equisetetosum sylvaticae najuže je srodna s alpskom prijelazno područje, gdje dvije izrazito močvarne biljasocijacijom Equiseto sylvaticae-Abietetum, koju je ke, elementi šumske vegetacije, rastu zajedno. U smK u o c h (1954) opisao iz Švicarske. jeru prema zapadu zaustavlja se Carex brizoides, a u smjeru prema istoku Equisetum sylvaticum. Tek je nedavno (1996) vrsta Eguisetum sylvaticum otkrivena u * Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, dr. sci. Josip Franjić, Šumarski fakultet, Požeškom gorju, znatnije prema istoku, u odnosu na Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb dosad poznata nalazišta, i u području koje je tijekom ** Dipl. ing. Ivica Samardžić, Uprava šuma "Požega", M. Trnine 2, HR 34000 Požega holocena potpuno izgubilo povezanost s Alpama. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
1. Trinajstić, J. Franjić, 1. Samardžić: O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUMSYLVATICUML... Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 593-597 EQUISETUM SYLVATICUM L. U HRVATSKOJ FLORI Equisetum sylvaticum L. in the flora of Croatia Vrsta Equisetum sylvaticum je rijetka biljka hrvatske flore. Najstariji dostupni podaci potječu od Schlossera & Vukotinovića, koji ju u djelu "Flora Croatica" iz 1869. citiraju prema nešto starijem njihovom djelu "Svllabus Florae Croaticae" iz 1857.: "In nemoribus frondosis sylvisque umbrosis humidis, nec non in pratiš udis St. Helenam, Paukovec, et Crisium, nec minus in Moslavina in sylva Jelenščak" (Schlosser & Vukotinović 1869: 1324), prema "Syllabus"(Schlosser & Vukotinović 1857) Nešto kasnije Hire (1905: 184) navodi vrstu E. sylvaticum za područje Gerova u Gorskome kotaru "na vlažnim mjestima kod seoca Vode", a Degen (1936) za područje Velebita "An schattigen Stellen bei dem Oštarijski ponor (R)" (Degen 1936: 485). Tek u novije vrijeme Trinajstić (1974) nalazi vrstu E. sylvaticum, također u Gorskome kotaru i to u Zalesini (Belevine) i kod Kupjaka (Pepelarnica). U herbariju Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-ma tematičkoga fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu (Hb ZA), pohranjena je vrsta E. sylvaticum iz tri lokaliteta: 1. Sv. Šimun (St. Symon) na Medvednici kod Zagreba (Klingraff); 2. Suma Luščić kod Karlovca (Rossi) i 3. Selo Vode kod Gerova (D. Hire). Za literaturne podatke o nalazištima vrste E. sylvaticum koje navode Schlosser & Vukotinović (1869) nema herbarske potvrde. Navod Degena (1936) prema Rossiju također nema herbarsku potvrdu, a osim toga Rossi ni u "Flori južne Hrvatske" (Rossi 1924), ni u "Pregledu flore Hrvatskoga primorja" (Rossi 1930) ne spominje vrstu E. sylvaticum. Lokaliteti navedeni u Hb ZA nisu kasnije potvrđeni. Sumnjiv je nalaz kod Sv. Šimuna na Medvednici, jer je vjerojatno došlo do zamjene etiketa. Lokaliteti "Luščić kod Karlovca" i "Selo Vode kod Gerova" su vjerojatno točni. Na temelju iznijetoga, od svih literatumih i Hb ZA navedenih nalazišta, jedino su ona u Belevinama i na Pepelarnici u više navrata potvrđivana. NOVO NALAZIŠTE VRSTE EQUISETUM SYLVATICUM L. New locality of the species Eguisetum sylvaticum L. Vrsta Equisetum sylvaticum je u Požeškom gorju otkrivena na Papuku u Slavoniji, i to je njeno novo su flore Europe (Jala s &Suomine ndručje Republike Hrvatske (si. 1). 1972) za ponalazište u hrvatskoj flori. Otkrivena je u šumskom predjelu Đedovica, gospodarska jedinica "Đedovica - Trešnjevica", odjel 18 a i b uz cestu ZvečevoVoćin, ispod glavnoga prijevoja, oko 300 m od hotela "Đedovica" na nadmorskoj visini 470-540 m. Tlo je distrično smeđe, zamočvareno i zakiseljeno u uskoj udolini među dvjema kosama, širine oko 50 m, dužine oko 400 m, s padom prema Voćinu, nagiba 1530°, a sredinom udoline protiče potok. Izgradnjom asfaltne ceste središnji, najniži dio je degradiran, otvoren je sklop te je unijeta smreka (Picea abies Ih.l Karst.). Znakovito je da se i tu razvija u sklopu močvarne šume jele, koja po svom flornom sastavu u osnovi odgovara as. Carici brizoidis-Abietetum, i to njenoj subasocijaciji equisetetosum sylvaticae, kako se to može zaključiti iz tablice 1. Napokon su ovom prigodom isSlika 1 Areal vrste Equisetum sylvaticum L. (dopunjeno i korigirano prema Jalas & pravljeni i dopunjeni podaci o rasproSuominen 1972) Figure .. Distribution of the species Equisetum svlvaticum L. (aceording to Jalas & stranjenosti vrste E. sylvaticum u AtlaSuominen 1972 supplemented and corrected) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 21 <-- 21 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Franjić, I. Samardžić: 0 VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUMSYLVATICUML.... Šumarski list br. 11 -12, CXXI (1997), 593-597 Tablica 1. Usporedba flornoga sastava močvarnih šuma jele na Papuku i u Gorskome kotaru Nalazište (Localitv): Papuk Gorski kotar Nalazište (Localitv): Papuk Gorski kotar Broj vrsta (No. ofspecies): 38 21-36 Broj vrsta (No. ofspecies): 38 21-36 Sloj drveća (Trees): Sloj niskoga rašća (Herbs): Abies alba + + Sphagnum subpubescens + Betula pendula + Deschampsia caespitosa + Fraxinus excelsior + Galium palustre + Alnus glutinosa + Juncus effusus + Picea abies + + Blechnum spicant + Fagus sylvatica + Vaccinium myrtillus + Sloj grmlja (Shrubs): Maianthemum bifolium + Sambucus nigra + Luzula sylvatica + Corylus avellana + + Orchis maculata + Salix caprea + Cardamine trifolia + Rubus ideaus + + Lycopodium clavatum + Viburnum opulus + Melampyrum sylvaticum + Rubus hirtus + + Circaea alpina + Betula pendula + Deschampsia flexuosa + Alnus glutinosa + Luzula luzuloides + Fraxinus excelsior + Hieracium sylvaticum + Abies alba + + Goodiera repens + Carpinus betulus + Nephrodiumfilix-mas + + Quercus petraea + . Prenanthes purpurea Fagus sylvatica + Calamagrostis arundinacea + Sorbus aucuparia + Polygonatum verticillatum + Sorbus aucuparia + Sloj niskoga rašća (Herbs): Helleborine latifolia + Carex brizoides + + Milium effusum + Equisetum sylvaticum + + Rubus hirtus + Pteridium aquilinum + Stellaria nemorum + Senetio fuchsii + Pulmonaria officinalis + Gentiana asclepiadea + + Carex sylvatica + Impatiens noli-tangere + + Acer pseudoplatanus + Humulus lupulus + Pariš quadrifolia + Caltha palustris + + Euphorbia amygdaloides + Vrtića dioica + + Calamintha grandiflora + Dentaria bulbifera + Cruciata glabra + Symphytum tuberosum + Aremonia agrimonoides + Lamium galeobdolon + Veratrum album + Oxalis acetosella + + Myosotis palustris + + Veronica officinalis + Asperula odorata + Chrysosplenium alternifolium + Corydalis solida + Fragaria vesca + Ranunculus repens + + Cardamine impatiens + Glechoma hirsuta + Chaerophyllum sp. + Lactuca muralis + Galeopsis speciosa + Doronicum austriacum + Polypodium vulgare + Athyrium filbc-foemina + + Calluna vulgaris + Aruncus svlvestris + Eupatorium cannabinum + Angelica sylvestris + Polytrichum attenuatum + Knautia drymeia + Hylocomium proliferum + Dentaria eneaphyllos + Rhytidiadelphus triqueter + Carex remota + Plagiochilla asplenioides + Valeriana dioica + Eurhinchium striatum + |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I. Trinajstić, J. Franjić, I. Samardžić: 0 VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EOUISETUM SYLVATICUMl..... Šumarski list br. 11-12, CXXI( 1997), 593-597 RASPRAVA - Discussion Općenito je poznato da su pojedine biljne vrste indikatori određenoga staništa i vezane na strogo određene fitocenoze. Što su uvjeti staništa ekstremniji, to su određene vrste međusobno jače "povezane". Vrsta Equisetum sylvaticum vezana je za strogo određeno stanište. To su bezkarbonatna tla s visokom razinom podzemne vode i elemenat je močvarnih šuma jele (Abies alba) alpskoga prostora. Glede opće rasprostranjenosti E. sylvaticum je borealna vrsta, rasprostranjena u sjeverozapadnom dijelu Europe, a izvan tog područja ograničena je još samo na Karpate i silikatne planine Balkanskoga poluotoka. Istočno od Alpa možemo je smatrati glacijalnim reliktom. Kako je E. sylvaticum i u Alpama i u Gorskome kotaru i na Papuku, također, vezana na silikate i ulazi u sastav močvarnih šuma jele, možemo navedena staništa smatrati reliktnim. To se posebno odnosi na Papuk, gdje se E. sylvaticum sačuvala u zatvorenoj udolini. Danas tu prolazi asfaltna cesta, ali nije teško rekonstruirati prvotno, prašumsko stanje. Najvjerojatnije je čitav moč ZAKLJUČAK Vrsta Equisetum sylvaticum L. rijetka je biljka hrvatske flore. Poznata je samo iz nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj. Tek je nedavno (1996) vrsta E. sylvaticum otkrivena još znatnije prema istoku, ali u drukčijem području u odnosu na Alpe. Otkrivena je u Požeškome gorju (Papuk) u Slavoniji, i to je njeno novo nalazište u hrvatskoj flori. Tu se razvija u sklopu močvarne šume jele, koja po svom flornom sastavu odgovara u osnovi as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969., i to njenoj subasocijaciji equisetetosum syhaticae Trinajstić 1974. Općenito je poznato da su pojedine biljne vrste indikatori određenoga staništa i vezane na strogo određene fitocenoze. Što su uvjeti staništa ekstremniji, to su određene vrste međusobno jače "povezane". Vrsta Equisetum sylvaticum vezana je za bezkarbonatna tla s vi- LITERATURA Degen, A., 1936: Flora Velebitica. Verlag der Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest. Hire , D., 1905: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. Akad. 161: 145-239. Jalas , J., Suominen J. 1972: Equisetaceae. Atlas florae Europaeae 1: 32-41. Kuoch, R., 1954: Walder der Schweizer Alpen im Verbreitungsgebit der Weisstanne. Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Versuchsw. 31: 133-260. varni dio lokaliteta Đedovica bio prvotno obrastao močvarnom šumom jele. Probijanje ceste, stoljetne sječe šuma i uopće mnogostruka degradacija staništa, zasigurno nisu mogli povoljno utjecati na sastojine močvarnih šuma jele, pa su se one sačuvale samo na malenom prostoru kao ostatak (relikt) nekadašnjega, davnog prašumskoga stanja. E. sylvaticum se širi vjetrom pomoću laganih spora. Kad bi takvo širenje bilo recentno, nalazili bismo tu vrstu u nas rasprostranjenu na velikom broju lokaliteta, jer vlažne i močvarne udoline i slične depresije nisu u pojedinim djelovima Hrvatske posebna rijetkost. Ako, pak, uzmemo u obzir da povezanost vrsta Abies alba i Equisetum sylvaticum na međusobno udaljenim prostorima, kao što su npr. Alpe, Gorski kotar i Požeško gorje nije slučajna, već odraz odgovarajućih ekoloških i fitogeografskih prilika s početka holocena, možemo s visokim stupnjem sigurnosti pretpostaviti da je i jela na Papuku autoktona. To međutim ne znači da upravo sve jelove sastojine moraju biti autoktone i reliktne. - Conclusion sokom razinom podzemne vode i element je močvarnih šuma jele (Abies alba) alpskoga prostora. Kako je E. sylvaticum i u Alpama i u Gorskome kotaru i na Papuku vezana na silikate i ulazi u sastav močvarnih šuma jele, možemo navedena staništa smatrati reliktnim. To se posebice odnosi na Papuk, gdje se E. sylvaticum sačuvala u zatvorenoj udolini. Ako uzmemo u obzir da povezanost vrsta Abies alba i Equisetum sylvaticum na međusobno udaljenim prostorima kao što su npr. Alpe, Gorski kotar i Požeško gorje nije slučajna, već odraz odgovarajućih ekoloških i fitogeografskih prilika s početka holocena, možemo s visokim stupnjem sigurnosti pretpostaviti daje i jela na Papuku autoktona. Navedenu pretpostavku bi najučinkovitije potvrdila odgovarajuća palinološka istraživanja. - References R o s s i, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 15. Zagreb. Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskoga primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 17: 1-368. Schlosser, J., Vukotinović, Lj. 1857: Svllabus Florae Croaticae. Zagrebiae. Schlosser, J., Vukotinović, Lj. 1869: FloraCroatica. Zagrebiae. Trinaj stić, I., 1969: Prilog poznavanju vlažnih, acidofilnih šuma jele (Carici brizoidis-Abietetum |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I. Trinajstić, .1. Franjić, 1. Samardžić: O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EOU1SRTUMSYLVATICUM L. Šumarski list br. 11 -12. CXX1 (1997). 593-597 ass. nov.) Gorskoga kotara i Velike kapele u HrTrina j stić , I., 1974: Acidofilne, močvarne šume jele vatskoj. III. Kongres biologov Jugoslavije, Knji- as. Carici brizoidis-Abietetum Gorskog kotara i ga plenarnih referatov in Povzetkov 275-276. Velike kapele u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 33: 175-182. SUMMARY: Equisetum svlvaticum L. is a rareplant in the Croatian flora. It is known from several localities only (Schlosser & Vukotinović 1869; Hire 1905), and its most important habitat isjust the NPŠO Zalesina where it grows in the localities ofBelevine and Pepelarnica. There it enters the composition ofa special marshland fir forest ofthe as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969 and the subass. equisetetosum svlvaticae Trinajstić 1974. Only recentlv (1996), the species Equisetum svlvaticum has been diseovered much more to the east, but in a different area compared to theAlps. Recentlv, it has also been diseovered in Požeško gorje (Papuk) in Slavonia and this is itsfirst new habitat in the Croatian flora. There, it grows within the marshland fir forest which, by its flora! composition, corresponds basically to the ass. Carici brizoidis- Abietetum, namely to its subass. equisetetosum svlvaticae. The habitat ofthe species E. svlvaticum in Požeško gorje is an interesting confirmation that the syntaxonomical interpretation of the marshland fir forests in Gorski kotar and on Velika Kapela in Croatia can be considered as logical. Suorganizatori: s ; HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Geodetski fakultet Sveučlišta u Zagrebu, i/ ZNANSTVENO VIJEĆE ZA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA IFOTOINTERPRETACIJU Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko geodetsko društvo, Sekcija za fotogrametriju Prva obavijest i poziv za sudjelovanje na Međunarodni znanstveni odbor skupa međunarodnom znanstvenom skupu Prof dr. sci: T. Fiedler Hrvatska Prof dr. sci. P Waldhausel Austrija STO GODINA FOTOGRAMETRIJE Prof dr. sci. M. Hočevar Slovenija U HRVATSKOJ Prof dr. sci. B. Kanajet Hrvatska Dr. sci. G. Melvkuti Mađarska Prof dr. sci. J. Jachimski Poljska Prof dr. sci. M. Oluić Hrvatska Počasni organizacijski odbor Akademik K. Čolić Akademik D. Skoko Prof dr. sci. V. Donassv Prof dr. sci. T. Fiedler Prof dr. sci. M. Figurić B. Gojčeta, dipl. inž. Doc. dr. sci. Zdravko Kapović Organizacijski odbor skupa 20.-22. svibanj 1998. Miroslav Benko Ivan Landek ZAGREB Zvonimir K a 1 a f a d ž i ć Zlatko L a s i ć Božidar Kanajet Željko M a žić pokrovitelji: Željko Krušlin Jonatan P1 e š k o MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE RH Vladimir Kušan DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA Tajnik skupa: Biserka Fučkan Držić |