DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 593-597 UDK 630* 181.1 +188 : 630* 173.5 + 174.7 (Abies alba Mili.) 001. O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUM SYLVATICUM L. (EQUISETACEAE) ZA RAZUMJEVANJE AUTOKTONOSTI OBIČNE JELE {ABIES ALBA MILL., PINACEAE) U POŽEŠKOME GORJU ABOUT THE IMPORTANCE OF THE DISCOVERY OF THE SPECIES EQUISETUM SYLVATICUM L. (EQUISETACEAE) FOR UNDERSTANDING AUTOCHTHONISM OF THE SILVER FIR (ABIES ALBA MILL., PINACEAE) IN POŽEŠKO GORJE Ivo TRINAJSTIĆ*, Josip FRANJIĆ*, Ivica SAMARDŽIĆ** SAŽETAK: Equisetum sylvaticum L. rijetka je biljka hrvatske flore. Poznata je samo iz nekoliko lokaliteta, a njeno je najznačajnije nalazište upravo NPŠO Zalesina, gdje raste na lokalitetu Belevine iPepelarnica. Tu ulazi u sastav posebne močvarne šume jele as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969. i subasocijacije eguisetetosum sylvaticae Trinajstić 1974. Tek je nedavno (1996) vrsta Equisetum svlvaticum otkrivena još znatnije prema istoku, ali u drukčijem području u odnosu na Alpe. Otkrivena je u Požeškome gorju (Papuk) u Slavoniji, i to je njeno novo nalazište u hrvatskoj flori. Tu se razvija u sklopu močvarne šume jele, koja po svom flornom sastavu odgovara u osnovi as. Carici brizoidis-Abietetum i to njenoj subasocijaciji eguisetetosum sylvaticae. Nalaz vrste E. svlvaticum u Požeškome gorju zanimljiva je potvrda da se sintaksonomska interpretacija močvarnih šuma jele u Gorskom Kotaru i Velikoj Kapeli u Hrvatskoj može smatrati logičnom. UVOD - Introduction Svojevremeno su močvarne šume jele (Abies alba Navedena sintaksonomska interpretacija močvarnih Mili.) u Hrvatskoj izdvojene iz opsega as. Blechno-šuma jele u Gorskom kotaru i Velikoj Kapeli u HrvatAbietetum Ht. (1938, 1950) 1962 u posebnu asocijaciju skoj može se smatrati logičnom, jer u smjeru od zapada Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969. (Trinajprema istoku vrsta Equisetum sylvaticum L. dosiže svostić 1969, 1974). Taje, pak, asocijacija raščlanjena na ju istočnu granicu u zapadnoj Hrvatskoj i tu ulazi u sasdvije subasocijacije - subas. typicum (= subas. cariceto-tav močvarnih šuma jele za koje je posebice značajan sum brizoidis) i subas. equisetetosum sylvaticae TrinajCarex brizoides L. Kako se C. brizoides ne širi dalje stić 1974). Subasocijacija Carici brizoidis-Abietetum prema zapadu, područje Gorskoga kotara upravo je ono equisetetosum sylvaticae najuže je srodna s alpskom prijelazno područje, gdje dvije izrazito močvarne biljasocijacijom Equiseto sylvaticae-Abietetum, koju je ke, elementi šumske vegetacije, rastu zajedno. U smK u o c h (1954) opisao iz Švicarske. jeru prema zapadu zaustavlja se Carex brizoides, a u smjeru prema istoku Equisetum sylvaticum. Tek je nedavno (1996) vrsta Eguisetum sylvaticum otkrivena u * Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, dr. sci. Josip Franjić, Šumarski fakultet, Požeškom gorju, znatnije prema istoku, u odnosu na Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb dosad poznata nalazišta, i u području koje je tijekom ** Dipl. ing. Ivica Samardžić, Uprava šuma "Požega", M. Trnine 2, HR 34000 Požega holocena potpuno izgubilo povezanost s Alpama. |