DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 16     <-- 16 -->        PDF

B. Prpić, Z. Scletković i 1. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11 -12, CXXI (1997), 579-592
5.
Ako zbog vodotehničkog zahvata dođe do sniženja
ili povišenja srednjih razina podzemne vode za više
od 25 cm, potrebno je poduzeti mjere da se ona vrati
na prijašnju prosječnu razinu ili u granice koje će
za konkretan slučaj utvrditi šumarska znanost.
6.
Zbog izbjegavanja neposrednih šteta na šumske
ekosustsve, agroekosustave te općenito floru i faunu
i njezinu raznolikost, prouzročenih izgradnjom kanala,
smatramo, ako se kanal mora izgraditi radi općih
državnih interesa, da bi bilo dovoljno realizirati
ga samo do Vinkovaca, a promet prema Jadranu
nastaviti željeznicom. U svijetu je poznato i dokazano
da je željeznica u gospodarskom i ekološkom
smislu najprihvatljivije prometno sredstvo.
7.
Sveukupna vrijednost utjecanog šumskog kompleksa
izgradnjom kanala Dunav-Sava, čija je površina
46 385 ha, a drvna zaliha 14 114 559 m3, iznosi za
sirovinsku funkciju nešto više od 2,2 miljarde
DEM, dok vrijednost ekološke i socijalne funkcije
ovih šuma prelazi 22 milijarde DEM. Ekološka i
socijalna vrijednost šuma svake godine se povisuje
pa se već u 2000-toj godini očekuje vrijednost veća
od 30 milijardi DEM.
LITERATURA


Babogredac , Đ., 1960: Problemi šumarstva u vezi s
izgradnjom kanala Dunav-Sava, rukopis 17 str.,
Vinkovci.


Dekanić , I., 1974: Utjecaj visine i oscilacije nivoa
podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka.
"Epidemijsko ugibanje i sušenje hrasta lužnjaka",
22 str., Zagreb. Zavod za istraživanja u šumarstvu
Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.


Malez, M. i Taksić, A., 1977: Geološki prikaz Slavonije
i Baranje. "Tla Slavonije i Baranje", str.
235-254, Zagreb.


Martinović, J., Cestar, D. iPelcer,Z., 1977: Tla
šumskih ekosistema Slavonije i Baranje. "Tla
Slavonije i Baranje", str. 129-161, Zagreb.


Matić, S., i Skenderović, J., 1993: Studija biološkog
i ekološkog rješenja šume Turopoljski lug
ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja).
Glasnik za šumske pokuse 29: 295-334, Zagreb.


MayeF,B. iBušić, G., 1995: Utjecaj vremenskih nizova
razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi Šumar,
inst. Jastrebarsko 30/2: 89-97, Jastrebarsko.


Prpić, B., 1974: Zakorjenjivanje i hidratura stabala
hrasta lužnjaka u odnosu na sušenje hrastovih sastojina.
"Epidemijsko ugibanje i sušenje hrasta
lužnjaka", 33 str., Zagreb. Zavod za istraživanja
u šumarstvu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.


Prpić, B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka.


8.
Na postojećoj šumarskoj bioindikacijskoj mreži za
praćenje propadanja šuma potrebno je intenzivirati
motrenja u smislu povećanja njezine gustoćena 2x2
km.
9.
Voditi skrb o ponovnom stavljanju u funkciju
uništenih šumskih prometnica zbog vodotehničkih
radova na trasi kanala, a što se odnosi i na ostale
šumske infrastrukturne objekte.
10.Podatke o stanišnim prilikama, sastojinske parametre,
općekorisne funkcije šuma, podatke o površinskim
i podzemnim vodama, stanje oštećenosti šumskoga
drveća zbog propadanja šuma i druge raspoložive
podatke koji se odnose na šumske ekosustave
potrebno je kartirati prikladnom tehnikom (GIS ili
dr.)


11.Prijelaze divljači preko kanala Dunav-Sava potrebno
je rješiti prema prijedlogu šumarskih stručnjaka
koji se bave lovstvom.


12.Potrebno je ostaviti mogućnost ispravke
projekta
kanala Dunav-Sava ako rezultati šumarskoga praćenja
stanja šume i šumskih staništa ukazu na takvu
potrebu.


-
References
"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", monografija, 273299
str., Zagreb.


Raguž, D., 1996: Značenje šuma hrasta lužnjaka za
obitavanje divljači. "Hrast lužnjak u Hrvatskoj",
monografija, 90-95 str., Zagreb.


Rauš , Đ., 1973: Šume Slavonije i Baranje od Matije
Antuna Relkovića do danas, Radovi, Centar za
organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima,
107-160 str., Zagreb.


R a u š, Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u bazenu
Spačva u razdoblju 1970-1989. godine. Šumarski
list CXIV/9-10: 341-356, Zagreb.


Rauš, Đ., 1996: Šumske zajednice hrasta lužnjaka.
"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", monografija, 28-55
str., Zagreb.


Seletković , Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma.
"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", monografija, 71-83
str., Zagreb.


Srebrenović , D., 1977: Hidrologija Slavonije i Baranje
i njen vodoprivredni aspekt. "Tla Slavonije
i Baranje", 175-215 str., Zagreb.


Škorić,A. iVranković,A., 1974: Istraživanja tala
u šumama hrasta lužnjaka. "Epidemijsko ugibanje
i sušenje hrasta lužnjaka", 16 str., Zagreb.


Rauš, Đ., Trinajstić, I., Vukelić, J. i Medve dović
, J., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma.


U: Šume u Hrvatskoj, str. 33-78, Zagreb.