DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 15     <-- 15 -->        PDF

B. Prpić. Z. Seletković i 1. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski liši br. 11-12. CXX1 (1997). 579-592
luvlažno stanište sa žestiljem zauzima čak 51% površine.
Svježe stanište hrasta lužnjaka i običnog graba zauzima
19%.


U Spačvanskom šumskom bazenu znatno je suše.
Klimatogena šumska zajednica hrasta lužnjaka i običnog
graba pridolazi na čak 37% površine, poluvlažna
šumska zajednica sa žestiljem na 30% površine, dok na
vlažna i mokra staništa otpada 33%.


Iz navedenog pregleda vidi se kako u svim šumskim
površinama prevladavaju labilni šumski ekosustavi,


slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim ša-
šom i ona sa žestiljem. U Spačvanskom šumskom bazenu
klimatogena i stabilna šuma hrasta lužnjaka s
običnim grabom značajno je zastupljenija u odnosu na
šume u području gornjeg Bosuta, gdje su sastojine s
grabom zastupljene na samo 19% površine. Sume u pojasu
(5 km + 5 km) budućeg kanala Dunav-Sava su uz
to što se nalaze u utjecajnoj zoni prema sastavu vegetacije
puno labilnije i osjetljivije na vanjske utjecaje.


Uz pretpostavku o pouzdanosti podataka o budućem
utjecaju kanala Dunav-Sava na podzemne vode susjednoga
prostora (dio SUO kanala Dunav-Sava Statistička
obrada izmjerenih razina podzemne vode) ne bi
smjelo biti značajnijeg utjecaja. Pitamo se, međutim,


neće li kanal Dunav-Sava presjeci tokove podzemnih
voda i tako osiromašiti šume koje se nalaze iza
presječenog vodonosnog sloja. Nasipi kanala Dunav-
Sava zasigurno će zaustaviti tečenje površinskih tokova
(površinsko tečenje vode i tečenje kroz akumulacijski
horizont tla).


Prema projektu kanala Dunav-Sava postoji mogućnost
spriječavanja poplavljivanja šumskih površina tijekom
vegetacijskog razdoblja, upuštanjem savske
poplavne vode u Dunav, čiji su vodostaji značajno niži
od savskih - (Dunav, srednja voda 78 m nm; Sava, srednja
voda 83,5 m nm.). Izvan vegetacijskog razdoblja
to ne bi bilo potrebno, ako se ne dogodi vodni val koji bi


ZAKLJUČCI


1.
Zbog očuvanja nizinskih šuma Spačvanskog šumskog
bazena i neposredno utjecanih šuma uz kanal
Dunav-Sava potrebno je zadržati dosadašnje vodne
prilike podzemnih i površinskih voda. Kako
tih podataka danas nema ili su nedostatni za utvrđivanje
graničnih stanja, potrebno je postaviti dovoljan
broj mjernih naprava kako bi se to utvrdilo.
2.
Nastaviti s praćenjem razina podzemnih voda u već
postavljenim piezometrima u Spačvanskom šumskom
bazenu, i u području gornjega sliva Bosuta, a
koje je postavila šumarska struka. Postaviti dovoljan
broj piezometara u utjecajnim područjima uz
Dunav. Uz stacionare piezometara u šumi pratiti
Slika 3. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-
Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959)
(Foto: B. Prpić)


poplavio i više šumske terene, tzv. grede u kojima nalazimo
šumu hrasta lužnjaka i običnog graba. Poplavljivanje
ove šume izvan vegetacije izazvalo bi sušenje
stabala.


Smatramo kako bi današnje stanje vodnih prilika i u
području gornjeg i u području donjeg Bosuta trebalo
zadržati, a prije donošenja odluke o postavljanju pregrade
na Bosutu potrebno je provesti temeljite analize o
odnosu vodostaja Bosuta i razina podzemnih voda u
šumi.


Kotu do koje se može poplavljivati šuma u bazenu
Spačve potrebno je odrediti na osnovi najnižih kota terena
u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Prema podacima
JVP "Hrvatske vode", Vinkovci od 1988. do
kote 79 m nm akumulacijska sposobnost u bazenu Spačva
iznosi 10,5 milijuna m´, a do kote 79,5 m nm - 35
milijuna m\


U svojoj studiji "Problemi šumarstva" u svezi s izgradnjom
kanala Dunav-Sava, Babogredac (1960) preporučuje
maksimalnu kotu punjanja bazena Spačva od
79,0 m nm.


-
Conclusions
parametre rasta i prirasta sastojine, obavljati fenološka
motrenja te pratiti eventualnu pojavu štetne
šumske entomofaune i bolesti šumskoga drveća.


3.
Šume u području gornjega Bosuta koje leže niže od
80 m nm, potrebno je zaštititi od trajnog zadržavanja
vode u staništu korištenjem vodotehničkih
mjera.
4.
Kod pojave visokih vodnih valova u tijeku vegetacijskog
razdoblja od travnja do rujna ne upuštati vodu
u šume. Izvan vegetacijskoga razdoblja visina
poplavne vode u Spačvanskom šumskom bazenu ne
smije prelaziti visinu od 79 m nm.