DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 112     <-- 112 -->        PDF

ZAPISNIK


s 13. sjednice Upravnoga odbora HŠD-a, održane 23. listopada 1997. u Zagrebu


Nazočni: Tomislav Leškovič, dipl. inž., Božidar
Longin, dipl. inž., prof. dr. sc. Slavko Matić, Adam Pavlović,
dipl. inž., mr. se. Ivan Pentek, Željko Perković,
dipl. inž., prof. dr. sc. Branimir Prpić, Tomislav Starčević,
dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., prof. dr. sc. Joso
Vukelić, Stjepan Tuškan, dipl. inž., (umjesto mr. se.
Darka Beuka), Hranislav Jakovac, dipl. inž. i Vlatka
Antonić.


Ispričani: prof. dr. sc. Mladen Figurić, dr. sc. Joso
Gračan, Zvonko Rožić, dipl. inž. i mr. se. Ivan Volf.


Kako je predsjednik HŠD-a u vrijeme početka sjednice
imao kratku obvezu u Rektoratu Sveučilišta, nazočne
je pozdravio i sjednicu vodio dopredsjednik
HŠD-a Tomislav Starčević. Usvojen je ovaj


Dnevni red:


1.
Prihvaćanje Zapisnika 12. sjednice Upravnog
odbora HŠD-a.
2.
Obavijesti.
3.
Usklađenje Statuta HŠD-a i vlasništva s novim
Zakonom o udrugama i Zakonom o vlasništvu.
4.
Izvješće o poslovanju za razdoblje 1. siječnja do
30. rujna 1997. godine.
5.
Šumarski list.
6.
Hrvatski šumarski dom - održavanje.
7.
Odnos s korisnicima poslovnog prostora.
8.
Izdavačka djelatnost.
9.
Razno.
Ad. 1. Zapisnik 12. sjednice Upravnog odbora
HŠD-a prihvaćenje bez primjedbi.


Ad. 2. a) Upravni odbor HŠD-a primio je pismo
svog člana Željka Perkovića, koji ga izvješćuje o izvanrednom
otkazu ugovora o radu koji su mu 19. 4. 1977.
uručile "Hrvatske šume", smatrajući tu Odluku "protuzakonitom
i temeljenom na tendecioznim i problematičnim
činjenicama, a propusti za koje se njega tereti
nemaju težinu zbog čega se dobiva bezuvjetni otkaz, i
plod su svakidašnje prakse, te ih nalazimo svakodnevno
u svim upravama šuma pa i u Direkciji". U dokumentaciji,
pored ostalog, navodi da su troškovi koji prelaze
ugovoreni iznos opravdani izvršenjem većeg obujma
radova, ovjereni od upravitelja šumarije i revirnika
koji predstavljaju povjerenstvo za odabir najpovoljnijeg
ponuđača putem licitacije. Sačinjeni ugovor potpisuje
upravitelj Šumarije i izvođač, a nakon pregleda
ugovora u Stručnoj službi Uprave šuma i supotpisa šefa
Proizvodnog odjela dokument dolazi na potpis upravitelju
Uprave - što znači da je eventualni propust za


aneks ugovora trebao biti ranije uočen. Osim toga, dio
spornih ugovora potpisao je i novi upravitelj, pa inž.
Perković postavlja pitanje kako se može teretiti njega i
za ono što nije potpisao, i kako netko za isti posao može
biti kažnjen a netko nagrađen. Sada je predmet na Sudu.
Na kraju inž. Perković kao član Upravnog odbora
HŠD-a moli da se razmotri njegovo daljnje članstvo u


U. O., ne želeći "da bilo kakva mrlja padne na svijetle
tradicije HŠD-a".
Nakon rasprave (Prpić, Vukelić, Pavlović, Pentek,
Sirotić, Starčević, Tuškan) razvidno je; da nitko ne može
biti kriv dok mu nije dokazano; da se uopće ne raspravlja
o daljnjem članstvu inž. Perkovića u U. O., jer je
on samim zahtjevom za raspravu kao moralnim činom
potvrdio da tu čast zaslužuje; daje dužnost HŠD-a zaštititi
članstvo (a takvih slučajeva ima više) okrivljeno
bez dokazane krivnje. To bi zapravo trebalo činiti i Ministarstvo,
ali ono ne reagira. U svezi s ovim predmetom
radna grupa: Matić, Starčević, Prpić, Jakovac,
sačinit će prijedlog.


b) Hrvatsko šumarsko društvo i Uredništvo Šumarskog
lista primili su Primjedbe na "Zaključke 101.
skupštine HŠD-a održane 9. svibnja 1997. godine" od
direktora "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, Anđelka Serdarušića,
dipl. inž. šum.


"Primjedbe" su pročitane, no kako su tiskane u cijelosti
u Š. L. 9-10/97. ovdje ih posebno ne navodimo. S obzirom
daje i dopis pod c) u svezi sa "Zaključcima" i "Primjedbama"
također odmah pročitan, slijedi rasprava.


Bilo je postavljeno nekoliko inačica:


-
dopis tiskati bez komentara, jer je on sam dovoljan
primjer i poziv članstvu HŠD-a da svatko sebi odgovori
na pojedine primjedbe i potvrdi ili ospori njihovu
opravdanost.
-
tiskati samo primjedbu Uredništva Šumarskog lista
- sačiniti zajednički odgovor članova U. O. HŠD-a
- omogućiti "prozvanima" da daju pojedinačne
odgovore.
Tijekom rasprave prihvaćeno je jednoglasno stajalište,
a time i odgovor na "primjedbe":


-
101. skupštini nije bio cilj zlonamjerno pronalaženje
i kritiziranje krivaca, nego činjenično utvrditi
stanje koje danas vlada u hrvatskome šumarstvu i
predložiti mjere kako to loše stanje popraviti.
-
Zaključci su sačinjeni uz puno taktičnosti i dobronamjernosti,
pa i odgovorima na primjedbe nije cilj zaoštravati
raspravu nego težiti jedinstvu struke.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 113     <-- 113 -->        PDF

-
Točnojedatema 101. skupštine HŠD-a nije bila doslovce
danas i sutra poduzeća "Hrvatske šume",
ipak valja priznati činjenicu da "Hrvatske šume" s
80% po površini, a "99%" po ekonomskom značenju
predstavljaju hrvatsko šumarstvo danas. Kada
je tome tako, onda indirektno i Sabor RH zapravo
donosi "strategiju" ili "dugoročni i srednjoročni
plan" razvoja "Hrvatskih šuma".
Odnos Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Vlade
RH prema "Hrvatskim šumama", pa i što se tiče
sredstava državnog proračuna i zadovoljstva šumarskih
djelatnika svojim statusom i stanjem, pojašnjava dopis
koje je uputilo Vladi RH Glavno zaposleničko vijeće
"Hrvatskih šuma". Trebalo bi usporediti oštrinu kritike
HŠD-a i Glavnog zaposleničkog vijeća po istom pitanju.
Ne bi smjelo biti zamjerki HŠD-u zbog brige o svojim
članovima i što se protivi njihovoj osudi i otpuštanju
s posla prije sudski dokazane krivnje. To je HŠD-u
dužnost i po Statutu. Iz šume se izdvaja više nego što
šuma može podnijeti. Onaj tko je odgovoran za izdvajanje
sredstava iz šume, zapravo iz J. R "Hrv. šume" ili to
čini namjerno ili nije upoznat s posljedicom koju će izazvati
izostanak radova jednostavne biološke reprodukcije
u šumi, stoje pak posljedica nedostatka sredstava.
To se odnosi kako na dugoročno planirane radove biološke
reprodukcije tako i na one potrebne zbog pojave
propadanja šuma. Zbog izostanka tih radova u šumi
mogu nastati vrlo veliki gubici u smislu značajnoga
sniženja njezine sirovinske, energetske i ekološke vrijednosti.
Ukratko - Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva trebalo bi izvijestiti Vladu o stanju u šumarstvu.
U odnosu na sveukupne potrebe Države Hrvatske,
pa i u ovim teškim vremenima poslije rata i u tijeku obnove,
sredstva koja je potrebno izdvojiti iz šume i
šumarstva su u cijelosti državnoga proračuna zanemariva,
dok i djelomično neobavljanje biološke reprodukcije
šuma znači za Hrvatsku nepovratan gubitak dijela
njezinog prirodnog bogatstva. Navod da "U šumarstvu
ne rade i nisu radili samo šumari" jasno ukazuje i
na možebitne razloge današnjeg stanja u šumarstvu, u
kojeg se mješaju svi koji ga shvaćaju na svoj, najčešće,
laički način. O interesima da i ne govorimo. U dobro organiziranom
šumarstvu dobro se zna mjesto i uloga
svake neophodno potrebne izvanšumarske struke, koja
pridonosi dobrom funkcioniranju šumarstva, ali se isto
tako dobro zna, da je u šumarskoj struci obrazovani
šumarski stručnjak jedini kvalificiran i nezamjenjiv
stručnjak u gospodarenju i upravljanju šumama, te
vođenju šumarske politike.


Isto tako navod "Šumarstvo nije nikada služilo samo
šumarima", shvaćamo kao grubu pogrešku ili eventualno
grešku u prijepisu. Poznata je činjenica da šumarstvo
nije nikada služilo šumarima, nego su šumari stvoreni
da služe šumi i šumarstvu, iz jednostavnog razloga da


stvaraju uvjete, kako bi šuma i šumarstvo moglo dobro
služiti cijelom hrvatskom narodu.


Na Šumarskom fakultetu se školuju šumarski stručnjaci
po ništa lošijem programu od poznatih europskih
fakulteta, s time daje naš Šumarski fakultet među rijetkima
u Europi koji traje 8 semestara (većina traje 10 semestara,
a vjerujemo da će takav stav zauzeti i naše Ministarsvo
znanosti i tehnologije). Broj studenata nikada
nije određivao Fakultet - manji broj studenata osiguravao
bi organizacijski lakšu i kvalitetniju nastavu zbog
pomagala i korištenja svih kapaciteta - ljudskih i materijalnih.
Stoga je i smanjen broj studenata. No, rat koji
nas je zadesio, odgodio je vrijeme diplomiranja mladih
kolega sudionika Domovinskog rata, pa se posebice sada
osjeća povećani pritisak diplomiranih inženjera.


Upitna je činjenica da i pored toga stoje početkom
rata iz hrvatskog šumarstva otišlo oko 25% dipl. inž.
šum., a tijekom cijeloga vremena od osamostaljenja
Hrvatske države do danas, kod nas se ne zapošljavaju
dipl. inž. šum. iz drugih država bivše Jugoslavije. Sada
nema mjesta za dipl. inž. šum. ne u Zagrebu nego u bilo
kojem dijelu Hrvatske. Na Šumarskom fakultetu već
dugi niz godina diplomira oko 40 studenata godišnje i
do sada su se redovito zapošljavali.


Revirni sustav je u interesu struke potrebno više intenzivirati,
kako bi se makar djelomično približili osnovnim
načelima ustroja šumarske struke.


Ako Nijemci imaju pravilo da na jednog dipl. inž.
šum. otpada revir od oko 800 ha - da li smo se mi barem
približili tome? Bez dovoljnog broja inženjera, i kvaliteta
radova, a time i obstojnost šuma dolazi u pitanje.


Neće biti moguće uskladiti ponudu i tražnju šumarskih
stručnjaka ako bude zagovornika odricanja od temeljnih
šumarskih djelatnosti (iskorištavanje šuma,
lovstvo, hortikultura, zaštita okoliša i dr.), ili prepuštanja
drugim strukama.


Dan hrvatskoga šumarstva nameće se kao potreba
vezanosti uz šumu, od Dana planeta Zemlje, Međunarodnoga
dana zaštite okoliša, Dana biološke raznolikosti,
i dana "Hrvatskih šuma", Šumarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskoga instituta Jastrebarsko.
Potrebno je stručno i biološki ispravno barem
jedanput godišnje širokoj javnosti približiti i progovoriti
o šumi. Svaka obnova zrele šume u nas izaziva protivljenje
udruga "zelenih", koji to pak proglašavaju
ekološkom katastrofom. Takve izjave imaju veliki
odjek u javnosti, ali bez šumarskog odgovora. Dan
hrvatskog šumarstva prilika je za takve rasprave.


Mislimo da jedinstvena struka, okupljena stoljeće i
pol oko Hrvatskoga šumarskog društva, danas sa preko


2.700 članova u 19 područnih društava, može donijeti
odluku o Danu hrvatskoga šumarstva. Insinuacija o jednoj
ideologiji je subjektivna i nerazumljiva, i ako ima


ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 114     <-- 114 -->        PDF

namjeru političke prosudbe besmislena je, budući da
Hrvatsko šumarsko društvo danas vode uvjereni Hrvati,
koji su to u više navrata dokazali, od studentskoga
štrajka i Hrvatskog proljeća do Domovinskog rata i
otvorene podrške Hrvatskoj državi, za koju su neki dobili
i odličja.


c) Uredništvo Šumarskog lista 12. 10 1997. primilo
je dopis Glavnog zaposleničkog vijeća "Hrvatskih šuma",
p.o. Zagreb, upućen Vladi RH, s molbom da sa sadržajem
dopisa upozna stručnu šumarsku javnost (što
je i učinjeno u Š. L. br. 9-10/97.).


d) U. O. prihvaća informaciju o pripremama koje
Stručna služba HŠD-a provodi u svezi s početkom primjene
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV),
koji će opteretiti pretplatu Šumarskog lista, prihode od
zakupa poslovnog prostora i u određenoj mjeri cjelokupno
financijsko poslovanje. U svezi s time postavlja
se i pitanje eventualnog povećanja pretplate ako PDV
padne na teret pretplatnika. Kako su u tijeku pripremne
radnje i seminari u organizaciji Porezne uprave i RRIF-
a o primjeni navedenog Zakona, zaključeno je da se o
tome raspravi prilikom donošenja financijskog plana za
1998. god. na sljedećoj sjednici U. O.


Ad. 3. a) Temeljem Zakona o vlasništvu i Zakona o
povratu imovine, HŠD je putem Odvjetničkog ureda
Kos i bilježnice gđe Škrinjar, poduzelo mjere da u
Gruntovnici ukloni nesuglasje u tekstu učinjeno prilikom
vraćanja nacionaliziranog dijela zgrade Hrvatski
šumarski dom (1978. god.), natrag u vlasništvo HŠD-a
(dopis Odvjetničkog ureda Kos Gradskom uredu za
graditeljstvo i komunalne poslove, promet i veze ur. br.
94201/97-02/1011 od 7. 6. 1997. god.). Također prema
stručnom uvjerenju i Zakonu o vlasništvu navedenih
pravnih institucija, nije potrebno od Vlade RH sukladno
Zakonu o udrugama tražiti dodjelu imovine, jer ona
nije dodjeljena HŠD-u na korištenje, nego je ona njegovo
vlasništvo.


b) Prema novom Zakonu o udrugama br. 70/97., HŠD
je kao i sve udruge, dužno donijeti odluku o ustrojstvenom
obliku i uskladiti prema tome Statut HŠD-a.


Nakon rasprave zaključeno je daje za HŠD najpovoljnije
ustrojstvo jedinstvene udruge kao pravne osobe,
čiji su ustrojstveni oblici ogranci koji nisu pravne
osobe, ali imaju svu slobodu rada djelovanja, uključivši
i financijsku samostalnost kao i dosada. Putem sastanaka
tajnika i članova U. O. s područnim Šumarskim društvima,
raspravit će se o takvom ili drukčijem ustrojstvu
i pripremiti Statut, te dogovoriti redoslijed radnji
koje je potrebno učiniti, kako bi HŠD moglo biti registrirano
do zakonskog roka 15. siječnja 1998. godine
prema novom Zakonu o udrugama.


Ad. 4. Uvidom u pripremljeno Izvješće o izvršenju
financijskog plana u vremenu od 1. siječnja do 30. rujna
1997. god., te u popis dužnika, U. O., nakon rasprave jednoglasno
prihvaća izvješće, stavljajući u zadaću Stručnoj
službi, ali i svim članovima U. O. da porade na naplati
duga. O najvećim dužnicima, Fakultetu kemijskog
inženjerstva i tehnologije i Institutu za međunarodne
odnose, rasprava je vođena pod točkom 7. dnevnog reda.


Ad. 5. Glavni urednik Šumarskog lista izvješćuje
kako je br. 7-8/97. tiskan, a u pripremi je Šumarski list
br. 9-10/97. Članaka i napisa ima dovoljno, tako da do
Božića možemo očekivati i br. 11-12/97., čime bi Uredništvo
ispunilo svoje obećanje o redovitom tiskanju
časopisa. Primijećeno je kako pretplatnici redovito primaju
časopis, ali neki zaboravljaju na podmirenje pretplate.
Da ne navodimo kako neki duguju ptretplatu i za
dvije godine, ne otkazuju pretplatu a primaju Šumarski
list. No vjerujemo kako će većina dužnika ipak podmiriti
svoju dragovoljnu obvezu. O eventualnom povećanju
pretplate, odnosno pridodavanju PDV-a na dosadašnju
neoporezovanu pretplatu Šumarskog lista, U. O.
će raspraviti na sljedećoj sjednici.


Ad. 6. Tajnik HŠD-a izvješćuje U. O. o izvršenim
radovima, radovima u tijeku i troškovima za te radove.
Neki od radova započeti su 1996. godine, tako da se
ukupno potrošena sredstva za izvršenje radova ne odnose
samo na 1997. godinu. U slijedu se navode radovi:


a) Arhiva HŠD-a - zidarski rad.,
opločenje + materijal + bojanje
zidova 183.670,01 kn
- elektroinstalacije 3.133,00 kn
- vodoinstalacije 4.798,00 kn
Ukupno: 191.601,01 kn
b) Glavno stubište Vukotinovićeva 2
- keramičke pločice 12.785.87 kn
- keramički i zidarski radovi 36.125,00 kn
- bojanje stubišta 24.921,83 kn
Ukupno: 73.832,70 kn
c) Stubište - Perkovčeva 5
- sanitarni čvor 4.928,56 kn
- bojanje zidova i lakiranje parketa 14.369,92 kn
- stubište - bojanje zidova 16.730,40 kn
Ukupno: 36.028.88 kn
d) Prostorije HŠD-a
- uredski prostor - bojanje 6.713,49 kn
- hodnik i WC podne pločice 34.650,97 kn




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 115     <-- 115 -->        PDF

dr. se. Stančić i dr. se. Filipan, te tajnik HŠD-a. Dogovoreno
je da IMO temeljem traženja HŠD-a za podmirenje
duga u iznosu od ukupno 722.299,20 kn uputi pismeni
podnesak Ministarstvu znanosti i tehnologije,
potkrepljen dokumentima (ugovori, dugovanja i dr.),
koje će službeno razmotriti problem i pokušati naći pogodno
rješenje. Sličan dopis HŠD će uputiti i Fakultetu
kemijskog inženjerstva i tehnologije, tražeći uz podmirenje
duga u iznosu od 768.209,14 kn prvenstveno iseljenje
iz prostora koje koristi. Nakon rasprave U.O.
ovlašćuje predsjednika i tajnika HŠD-a za daljnji postupak,
uključujući slobodu dogovora u svezi s načinom
poravnanja dugovanja.


Tajnik izvješćuje kako prostorije koje su do proljeća
1997. koristile Knjižnice grada Zagereba, nakon njihovog
iseljenja sada koriste "Hrvatske šume", p.o. Zagreb
uz istu zakupninu. Posebno ističe korektan odnos
"Hrvatskih šuma" glede plaćanja zakupa, troškova najma
dvorana, zajedničkih troškova i Šumarskog lista.


Ad. 8. Predsjednik HŠD-a izvješćuje kako je i Predsjedništvo
Akademije šumarskih znanosti raspravljalo


o izdavačkoj djelatnosti u idućem razdoblju. Nakon vrlo
uspješno sačinjene i tiskane monografije Hrast lužnjak
u Hrvatskoj, za koju stižu i iz Svijeta priznanja,
nesporno je na redu Monografija o jeli, kao našoj najznačajnijoj
cmogoričnoj vrsti drveća. Stoga je prijedlog
da HŠD i AŠZ budu nositelji toga projekta, da on
bude ostvaren na čisto komercijalnoj osnovi (pretplati,
prodaji, sponzorstvu i si.), a da inicijalna sredstva osigura
HŠD, kojemu će ulog biti vraćen tijekom ili nakon
realizacije projekta. Prijedlog je nakon rasprave jednoglasno
prihvaćen. Pored toga zaključeno je i nastaviti
dalje raditi na pripremi Priručnika.
Ad. 9. Pod ovom točkom nije bilo materijala za
raspravu.


Predsjednik HSD-a:


Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.


-
pločice WC (zid + pod)
-
hodnik - zidarski, keramički,
bojadisarski radovi ugovor
-
elektroinstalacije
-
vodoinstalacije
-
oprema
Ukupno:


e) Ulaz - Trg Mažuranića 11


-
rukohvati
f) Ispitivanje instalacija u HŠD-u
prema Zakonu zaštite od požara
(dio troška pripadajući HSD-u)


g) Krovište - prema ugovoru
s "Krovoradom"


-
izvan ugovora - dotrajali
snijegobrani oko
-
popravak vijenca fasade oko
Ukupno:
h) Centralno grijanje (ugovoreni radovi
do kraja godine)


-
izrada projekta
-
izvođenje radova
Ukupno:
i) Prozori (do ceste u Šum. klubu)


Sveukupno:


Ad. 7. Predsjednik HŠD-a izvješćuje U. O. o održanom
sastanku s zamjenikom Ministra znanosti i tehnologije
prof. dr. sc. N. Ružinskim, na kojem su bili nazočni
i ravnatelj Instituta za međunarodne odnose (IMO),


Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a:


Hranislav Jakovac, dipl. inž.


12.781,48 kn


98.305,99 kn


13.420,00 kn


34.467,80 kn


6.866,18 kn
207.205,91 kn


13.800,00 kn


14.300,00 kn


297.739,50 kn


20.000,00 kn
40.000,00 kn
357.739,50 kn


5.610,00 kn
110.000,00 kn
115.610,00 kn


9.250,00 kn


.019.368,00 kn